Foto: Index
Veliki broj građana, od koji se dio obratio redakciji Indexa, prijavilo je ovaj slučaj Državnom izbornom povjerenstvu, no za sada nema službene reakcije.
DIP će reagirati nakon izbora?
"Joj, pa morate nam to poslati pismeno", službena je reakcija DIP-a kada smo ih upitali hoće li što poduzeti vezano za prijave građana koje se uznemirava SMS porukama. Index je prvi članak o neželjenim SMS porukama objavio još jučer u jutarnjim satima. S obzirom da na dio pitanja nikada nismo dobili odgovor od DIP-a, a za neke od nijh je trebalo više od pet dana, zaključujemo kako će se DIP o svemu očitovati nakon izbora.
U međuvremenu možete se obratiti HAKOM-u. Naime, na stranici Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti piše kako postupiti u slučaju dobivanja neželjenih poruka ili poziva.
Kako prijaviti neželjenu poruku
Poruke neželjenog sadržaja prijavite na adresu elektroničke pošte nezeljeni.sms@hakom.hr .
U prijavi navedite broj s kojeg ste primili poruku, datum i vrijeme primitka poruke, Vaš broj, Vaše ime i prezime te sadržaj poruke iz kojeg je vidljivo da se radi o reklamiranju. Ako imate mogućnost, ove informacije pošaljite kao sliku zaslona telefona koji prikazuje primljenu poruku te je priložite svojoj prijavi.
Neželjene pozive se također može prijaviti inspekciji HAKOM-a ili svom operatoru.
"Pri slanju prijave HAKOM-u, navedite što više podataka o samim pozivima i pozivatelju te navedite Vaše podatke: ime i prezime, broj telefona na koji stižu pozivi, operatora kod kojeg imate ugovorenu javnu govornu uslugu te Vaš kontakt."
Kazne i do milijun kuna
"Zabranjeno je u svrhu promidžbe slanje kratkih tekstualnih poruka (SMS) kao i multimedijskih poruka (MMS) u kojima se pogrešno prikazuje i/ili prikriva identitet pošiljatelja u čije ime se šalje elektronička poruka. Propisana zakonska kazna za prekršitelje je od 100.000. – 1.000.000.,00 KN. Također, trebate biti upoznati da svaki oblik elektroničke komunikacije (neovisno da li se radi o promociji putem elektroničke pošte ili tekstualne (SMS) ili multimedijalne (MMS) poruke), dopušten je samo uz prethodnu pribavljenu privolu pretplatnika ili korisnika", tvrdi Hedda Martina Šola stalni sudski vještak za marketing dodajući da ukoliko pošiljatelj tekstualne poruke ima osim svojevrsne baze kontakata i pisane privole pretplatnika ili korisnika, nije u prekršaju koristiti ovakav oblik tržišne komunikacije.
"Međutim, prilikom korištenja ovakvog oblika promocije, pošiljatelj treba jasno naznačiti ispravni broj s kojeg je poslao tekstualnu poruku (SMS) kako bi primatelj poruke, i to bez naknade, bio u mogućnosti poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije. Ukoliko građani prime tekstualnu poruku s određenom intencijom glasanja/ne glasanja uoči izbora, a da prethodno nisu dali privolu za svoj broj mobilnog telefona i korištenja istog u promotivne svrhe, predlažem da proslijede dobivenu tekstualnu poruku na e-mail: nezeljeni.sms@hakom.hr", zaključuje Šola na kraju.