Fotomontaža: Index
PREMA novom nacrtu prijedloga Europske komisije za raspodjelu 120.0000 migranata i izbjeglica iz Grčke, Mađarske i Italije, Hrvatska bi ih trebala primiti 1064.
Prema nacrtu dokumenta Europske komisije u koji je Hina imala uvid, Hrvatska bi iz Italije od ukupno 15.600 prihvatila njih 138, iz Grčke od 50.400 njih 447 i iz Mađarske od 54.000 izbjeglica Hrvatska bi trebala primiti 479. To je 1064 ljudi, puno manje od brojke od oko tri tisuće koja je posljednjih dana kružila po medijima.
Komisija bi svoj prijedlog trebala predstaviti u sljedećih nekoliko dana. Riječ je još uvijek o nacrtu, koji u konačnoj verziji može izgledati drukčije.
Najveći teret podnijet će Njemačka
Hrvatska po ovom nacrtu treba primiti 0,89 posto od broja izbjeglica u tri zemlje koje su suočene s najvećim izbjegličkim teretom.
Komisija je koristila četiri kriterija za raspodjelu - broj stanovnika, visina BDP-a, prosječan broj tražitelja azila na milijun stanovnika u razdoblju 2010-2014, te stopa nezaposlenosti.
Najveći teret trebale bi podnijeti Njemačka, koja treba primiti nešto preko 26 posto od 120.000 izbjeglica, zatim Francuska 20,3 posto.
Hrvatska je u srpnju donijela odluku o prihvatu 550 ljudi od 40.000 izbjeglica koji se nalaze u Italiji i Grčkoj.
Treba olakšati Grčkoj i Italiji
Riječ je o prvoj raspodjeli kako bi se olakšao teret Grčkoj i Italiji, koje su tada bile najviše izložene priljevu izbjeglica s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike. Sada se njima pridružila i Mađarska nakon što je u velikoj mjeri promijenjene ruta dolaska i izbjeglice umjesto preko Sredozemlja sve češće dolaze u EU preko zapadnog Balkana.
Zemlje članice još se nisu dogovorile ni oko raspodjele ovih prvih 40 tisuća, a u srpnju su dogovorile raspodjelu 32.000 ljudi.
U četvrtak je iscurio hitan plan europskih lidera o raspodjeli ukupno 160.000 izbjeglica diljem EU, a u tom je dokumentu pisalo kako Hrvatska treba primiti 3200 izbjeglica.
Novi popis manji je za otprilike pola, no i te ljude će negdje trebati smjestiti. Hrvatska nije zemlja o kojoj izbjeglice sanjaju, no velik broj njih ipak će se ovdje naći, pa je Index nedavno provjerio gdje bi mogli biti smješteni.
Čeka se Vladin plan
Ministar Ranko Ostojić prije otprilike dva tjedna za Index je kazao kako Hrvatska može smjestiti do 900 azilanata, točnije od 700 do 900 ljudi. Spominjao je tada Centar u Ježevu, koji može smjestiti otprilike 100 ljudi. No, Ostojić kaže kako će Hrvatska primiti izbjeglice bolje nego Srbija u njihovima parkovima, pa odmah nadodao kako u Ježevu misli dizati dodatne šatore.
Predložio je i bivše vojne objekte u Puli kao rješenje, no IDS je ideju odbio, ne žele izbjeglice ni u Puli ni u Istri općenito.
Prije nekoliko dana upitali smo i Ministarstvo vanjskih poslova o tome gdje bi se moglo smjestiti izbjeglice, ako dođe do pojačanog dolaska, no oni su odgovorili da čekaju plan.
Tu je prihvatilište u Kutini koje može smjetiti 100 osoba, dok prihvatilište u Zagrebu može primiti njih 600.
DUUDI će biti ključan u rasporedu izbjeglica, odnosno lokacija na kojima će biti smješteni ti ljudi. Oni tvrde kako imaju objekte koje je moguće relativno brzo staviti u funkciju.
Bivše vojarne kao potencijalna rješenja
Glavni uvjet za prihvat većeg broja izbjeglica je da prostor ima pet tisuća kvadrata, stoga je i logično kako su se na listi DUUDI-ja našle većinom bivše vojarne i to četiri. To su one u Dugom Selu, Karlovcu, Varaždinu i Puli. Spominje se i Ferijalni dom u Vukovaru kao i neka odmarališta na jadranskoj obali, a koja trenuno nisu u funkciji. Riječ je, naglasimo, tek o početnim planovima.
Pojedini gradovi odgovorili su sa svojim potencijalnim rješenjima, no svi u principu čekaju Vladin plan. Split je spomenuo bivšu vojarnu Dračevac, koja može smjestiti 500 ljudi. Osijek je također spreman odmah osigurati kvalitetan smještaj za 500 ljudi, no u kontekstu tranzita izbjeglica, ne i njihovog ostajanja u zemlji.
Bez obzira na potencijalna rješenja pojedinih gradova, zbrinjavanje izbjeglica na dulji rok prije svega je stvar državne politike i politike resornog ministarstva, koje će morati slijediti lokalni šefovi.