Foto: Guliver image/Getty images
DVIJE osobe, jedan proruski militant i jedan prolaznik, ubijene su u noći na subotu u Harkivu na istoku Ukrajine, u pucnjavi između radikalnih nacionalista i proruskih aktivista, rečeno je iz policijskog izvora. Najmanje pet osoba je ozlijeđeno.
Vatru su otvorile osobe koje su se nalazile u zgradi, dodaje se, ne navodeći jesu su proruski aktivisti na nju odgovorili.
Ukrajinska vojska: Odbili smo rusku ofenzivu
Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je i da su ruske vojne snage pokušale ući na teritorij Hersonske oblasti. Ofenzivu su, tvrde Ukrajinci, njihovi vojnici uspješno odbili. Ruska je vojska ipak, piše BBC, zauzela selo Strilkove, na granici s Krimom.
Neimenovani ruski dužnosnik za ukrajinsku je Pravdu kazao da je ruska vojska krenula u akciju kako bi zaštitila sustav opskrbe plinom od terorističkih napada.
Ruske su snage u selu kraj Krima, kako prenosi New York Times pozivajući se na ukrajinske izvore, zauzele plinsko postrojenje. Times piše kako je ovo najprovokativnija akcija Rusije od upada vojske na Krim prije dva tjedna.
U ovoj operaciji, prema priopćenju ukrajinskog ministarstva koje prenosi Reuters, sudjelovali su zračne i kopnene snage. Ruska je snaga, kažu Ukrajinci, u akciji koristila 80 vojnika, koje su podržavala četiri helikoptera i dva tenka.
Kijevski Post piše da je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova uložilo "snažan i kategoričan protest" protiv iskrcavanja ruskih snaga u selo Strilkove. "Ukrajina zadržava pravo da upotrijebi sve nužne mjere kako bi zaustavila vojnu invaziju Rusije", poručuju ukrajinski diplomati.
Radi se o teritoriju koje se nalazi tik do Krimskog poluotoka. Ukrajina traži od Rusije da smjesta ukloni vojne snage s ovog područja.
Proruski militanti napali stožer u Donjecku
Proruski aktivisti su u subotu napali sjedište specijalnih snaga Donjecka, rusofonog uporišta istoka Ukrajine, zahtijevajući oslobođenje njihovog samoproglašenog guvernera i pravo da se izjasne za pripojenje te regije Rusiji.
Incident se dogodio tri tjedna nakon pada proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, svrgnutog prosvjednim pokretom u Kijevu i uoči referenduma na Krimu o pripojenju tog ukrajinskog poluotoka Rusiji.
"Referendum, referendum", skandirala je masa od najmanje pet tisuća okupljenih na trgu Lenjin, koji su se zatim uputili prema sjedištu specijalnih snaga SBU.
Dvojica mladih su skinuli ukrajinsku zastavu i zamijenili ju ruskom na kojoj je pisalo "Republika Donjeck".
Prosvjednici zahtijevaju oslobođenje Pavla Gubareva, samoproglašenog narodnog guvernera regije. Optužen za separatizam, uhićen je 6. ožujka.
"Ljudi su bijesni na policiju i vlasti koje suzbijaju prosvjede", objasnio je Robert Donia koji se predstavio kao zamjenik Gubareva.
"Oni su oslobodili prosvjednike Majdana (proeuropske aktiviste koji su svrgnuli Janukoviča), ali naše zadržavaju u zatvoru" istaknuo je Donia koji se obratio okupljenima i rekao da je za nedjelju dogovorio oslobođenje Gubareva.
Putinov glasnogovornik ne očekuje Hladni rat zbog Ukrajine
Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je u subotu kako je siguran da neće biti Hladnog rata u vezi s Ukrajinom.
"Svom dušom se nadamo da kako mi tako i naši partneri imamo dovoljno političke mudrosti, osjećaja političkog realizma da izbjegnemo klizanje u čak dublji sukob, ideološki ili drugi, zbog Ukrajine", rekao je Peskov u intervjuu za televiziju Ren-TV.
Peskov je kazao kako su Rusija i Zapad međusobno gospodarski ovisni kritizirajući tako sugestije ekonomista da je Rusija sposobna za samoizolaciju.
"To bi bilo nelogično, nerealno i apsurdno u ovom trenutku, u ovo doba globalizacije, u doba apsolutne gospodarske međuovisnosti", rekao je.
"Zainteresirani smo za razvitak suradnje i ne bismo voljeli da ovo što se događa u Ukrajini ima suprotan učinak", rekao je Peskov.
Jacenjuk najavio potpisivanje ugovora s EU
Sutra se održava referendum na Krimu na kojem će građani odlučivati o pripajanju Rusiji.
Istodobno, ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk najavio je potpisivanje političkog dijela sporazuma sporazuma s EU za 21. ožujka. Mira u Ukrajini nema. U sukobima proruskih aktivista i pristaša nove ukrajinske vlade dvije osobe su izgubile živote.
Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov optužio je Kremlj za izazivanje smrtonosnih nereda.
I dalje nema dogovora Rusije i Zapada. Rusija poručuje da će ustrajati na poštivanju odluke s referenduma koji SAD i EU smatraju nelegalnim. Vrhovna rada Ukrajine raspustila je Vrhovnu skupštinu Krima,a krimski premijer Sergej Aksjonov pozvao je stanovništvo da izađe na referendum i napravi izbor "kojim će se potomci ponositi". U Moskvi se prosvjedovalo za i protiv sutrašnjeg referenduma, a o cijeloj situaciji u Ukrajini vijeća Vijeće sigurnosti UN-a.
UN-ova rezolucija o Ukrajini: Peking suzdržan, Moskva protiv
Rusija je u subotu uložila veto na zapadnjački nacrt rezolucije kojim ukazuje na referendum o statusu Krima, dok je Kina bila suzdržana izoliravši dodatno Moskvu u tom pitanju tijekom glasanja u Vijeću sigurnosti u subotu ujutro.
Kina se u Vijeću sigurnosti često priklanja Rusiji, posebice tijekom glasanja o Siriji, ali ovog puta se distancirala.
Nacrt rezolucije koji je dobio 13 glasova za je odbačen. Kao stalna članica Vijeća, Rusija može blokirati svako zauzimanje stajališta te instance.
Nacrtom rezolucije se referendum predviđen za nedjelju o priključenju tog poluotoka pod kontrolom ruskih postrojbi Rusiji, smatra "bez ikakve valjanosti".
Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin je opravdao takvo izjašnjavanje ponovivši da su nove vlasti Kijeva nastale državnim udarom koji je stvorio pravnu prazninu i iziskuje referendum. "Rusija će poštivati volju narod Krima", rekao je.
Kineski veleposlanik Liu Jieyi je objasnio njihovu suzdržanost ponovivši da je njegova zemlja uvijek poštivala suverenitet i teritorijalnu cjelovitost država. On je pozvao sve strane na suzdržanost i predložio je osnivanje međunarodnog mehanizma koordinacije kako bi se pronašlo političko rješenje.
Dva načela kineske diplomacije su neuplitanje i poštivanje teritorijalne cjelovitosti, koje bi bile dovedene u pitanje referendumom u nedjelju.
"Rusija može uložiti veto na tu rezoluciju, ali ne može uložiti veto na istinu", rekla je američka veleposlanica Samantha Power, aludirajući na Povelju Ujedinjenih naroda.
Ukrajina Rusiju optužuje za teške sukobe na istoku
Ukrajinske vlasti optužuju u subotu Rusiju za izazivanje pucnjave u Harkivu na ukrajinskome istoku, u strahu da će Moskva iskoristiti nasilje protiv etničkih Rusa kako bi opravdala invaziju.
Vršitelj dužnosti ukrajinskoga predsjednika Oleksander Turčinov rekao je u parlamentu da je nasilje na istoku zemlje djelo "agenata Kremlja".
U pucnjavi u noći na subotu ubijena su dvojica mladića od 20 i 21 godinu, a policija je priopćila kako je uhićeno tridesetak osoba s obiju strana. Neredi su počeli kad su se proruski demonstranti potukli s ukrajinskim protivnicima u blizini sjedišta ukrajinskih nacionalističkih organizacija, a obje su grupe bile naoružane.
Ruski vojnici prošli su tjedan zauzeli ukrajinski poluotok Krim uz izgovor da ruska manjina u toj regiji strahuje od novih ukrajinskih vlasti u Kijevu. Službena Moskva objavila je kako je spremna zaštititi svoje sunarodnjake i drugdje u Ukrajini.
Dan nakon pucnjave u Donjecku, također gradu u kojem se uglavnom govori ruski, ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov i harkivski guverner Ihor Baluta optužili su ruske aktiviste da potiču nasilje i pozvali ljude da ne nasjedaju i ne uzvraćaju.
"Večerašnji incident bio je dobro planirana provokacija proruskih aktivista", rekao je Baluta o okršaju u Harkivu.
Po njegovim riječima, do skupine koja je održavala proruske demonstracije u Harkivu došao je minibus, a ljudi iz njega namjerno su izazvali svađu i zatim se odvezli. Proruski aktivisti krenuli su za njima i pronašli vozilo parkirano pred zgradom u kojoj su uredi ukrajinskih nacionalističkih skupina pa je izbila tučnjava.
"Plaćeni provokatori iz susjedne zemlje organiziraju profesionalne provokacije", rekao je Avakov i optužio saveznike svrgnutoga predsjednika Viktora Janukoviča koji je uživao potporu Moskve, da financiraju nerede u istočnoj Ukrajini, uz pomoć "ruskih ekstremističkih" snaga.
50.000 Rusa na moskovskim ulicama protiv okupacije Krima
Oko 50.000 Rusa prosvjedovalo je u subotu na poziv oporbenih grupa na moskovskom Puškinovom trgu u Moskvi protiv okupacije Krima i politike koju provodi Kremlj, dok su se istodobno na drugome kraju grada, na Crvenom trgu za politiku službene Moskve zalagale proruski orijentirane grupe.
"Za vašu i našu slobodu", moglo se pročitati na velikom transparentu što su ga istaknuli prosvjednici koji su se s Puškinova trga uputili prema aveniji Saharov. Novinar France pressea broj prosvjednika procijenio je na 50.000, a policija tvrdi da ih je 3000.
"Ne dirajte Ukrajinu", i "Ne ratu", moglo se vidjeti na drugim transparentima koje su nosili prosvjednici svih dobnih skupina ističući ruske i ukrajinske zastave.
"Mislim da je Krim ukrajinski, a unatoč tomu što ondje živi većinsko rusko stanovništvo svoje bi probleme trebali riješiti s vlastitom državom, jer Rusija s tim nema ništa", rekla je 71-godišnja prosvjednica dodavši kako smatra da je riječ o "okupaciji, o ratu, što je neprihvatljivo za jednu civiliziranu državu".
Istodobno se na poziv proruski orijentiranih grupa koje podupiru politiku Vladimira Putina, u blizini Trga revolucije i Kremlja, prema procjeni policije okupilo oko 15.000 ljudi.
Oslobođen svećenik otet na Krimu
Oslobođen je grkokatolički svećenik, otet u subotu u krimskom gradu Sevastopolju, objavila je policija tog grada nakon što je pretražila njegov stan.
Policija Sevastopolja je navela da je pronašla neprobojne prsluke u stanu svećenika Mikole Kviča. Jedan dužnosnik ukrajinske katoličke župe je ranije rekao da su svećenika otele naoružane osobe.
Nakon što su ruske snage krajem veljače preuzele kontrolu nad Krimom, policija je pala pod kontrolu proruskih separatista i surađuje s vrlo nazočnim proruskim milicijama.