Foto:Shutterstock
OSIM odlaska Slavonaca u druge države 'trbuhom za kruhom', još jedan problem prati istok Hrvatske. Prošle godine na području Osječko-baranjske županija rodilo se 132 djece manje nego prošle godine. Možda se to i ne čini puno, ali ako kažemo da je na đakovačkom području broj stanovnika od 2001. do 2011. godine s 52 tisuće pao na 47 tisuća, onda je to ipak znak za uzbunu...
Što je tome uzrok?
"Svoje sam odradio. Ponosan sam na svoja tri sina. Imam jednog studenta, srednjoškolca i osnovnoškolca. Sve to jako puno košta. Više nema nikakve pomoći od države. Prije je to bilo puno više. Čuo sam da su u Zagrebu puno veći poticaji na to. Čak i za četvrto dijete ako se ne varam, 54.000 kuna. Kod nas o tome možemo samo sanjati. Ljudi nemaju posla. Moja kćer ima gotovo 30 godina, nema posla, dečko je tek sad počeo raditi. Kako da ima djecu? Tko će uzdržavati? Ja koja isto tako ne radim. Niti muž. To je razlog. Neka prvo daju posao, neka zaposle mladu generaciju i ljude. Onda će rađati djecu. Pa tko ne voli djecu! Ima ljubavi, nema posla, nema novaca".
Koje su to mjere koje mogu povećati broj novorođenih, pitali smo čovjeka koji godinama prati demografiju. Dr. Nikola Kraljik sa Zavoda za javno zdravstvo.
"To su mjere koje moraju biti dugoročne, njihovi rezultati se viđaju uz velike napore nakon desetak, dvadesetak i tridesetak godina i one moraju biti trajne. To je nešto za što Hrvatska više nema kapaciteta, niti onog socijalnog, niti ekonomskog, da osnaži te događaje i zato je situacija takva kakva je".
Nekada se u jednom razredu guralo više od 30-ak učenika a sada ih se u jednom odjelu jedva prikupi 20-ak. Oni koji već imaju djecu strepe od nove školske godine koja donosi nove udžbenike, što znači dodatni teret na tanak kućni budžet.
Ono što bi trebalo biti najljepši događaj u obitelji, prinova, postalo je mnogim Slavoncima neostvareni san.