Foto: HRT
SUD Bosne i Hercegovine u četvrtak je pokrenuo novi postupak protiv nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ BiH Ante Jelavića po optužnici, potvrđenoj još 2004. godine, koja ga je teretila za podrivanje ustavnog poretka, vojne i obrambene moći zemlje te zloporabu položaja i ovlasti, no sam Jelavić nije se pojavio pred sudom, a po riječima odvjetnika ni ne kani to učiniti.
To u konkretnom slučaju znači kako suđenja neće ni biti, jer po kaznenom zakonu BiH suđenje u odsutnosti nije moguće.
Predsjednica sudskog vijeća Tatjana Kosović potvrdila je kako je od hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova Sud BiH dobio Jelavićevu adresu u Zagrebu, na koju mu je i upućen poziv za raspravu.
Jelavić u Hrvatskoj boravi od 2005. godine, kada je pobjegao iz BiH uoči izricanja nepravomoćne presude u slučaju "Hercegovačka banka" u kojemu je bio optužen za zloporabu financijske pomoći iz Hrvatske namijenjenu Hrvatima u BiH.
Danas ponovno pokrenut postupak temelji se na drugoj optužnici koju je protiv Jelavića i još šest tadašnjih hrvatskih dužnosnika, uglavnom članova HDZ BiH, podignulo Tužiteljstvo BiH zbog pokretanja projekta hrvatske samouprave nakon izbora provedenih 2000. godine kada je vlast preuzela koalicija predvođena Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP). Temelj optužnice bio je Jelavićev pokušaj raspuštanja hrvatske sastavnice tadašnje vojske Federacije BiH kao znak otpora novoj vlasti, što je inkriminirano kao pokušaj podrivanja obrambene moći, no te su optužbe naknadno odbačene a optužnica je preinačena tako da sada sadrži inkriminacije za zloporabu službenog položaja i ovlasti i podrivanje ustavnog poretka Federacije BiH.
Tužiteljica Dragica Glušac u četvrtak je kazala kako se izmijenjena optužnica temelji na brojnim materijalnim dokazima na temelju kojih je moguće početi sudski postupak, no odvjetnik Muselimović je ocijenio kako je riječ o apsurdnom pokušaju da se danas sudi na temelju optužbi starih petnaest godina. Istaknuo je i kako je ostalih šest suoptuženika u međuvremenu pravomoćno oslobođeno ili je samo tužiteljstvo odustalo od optužbi protiv njih.
"Molim i sud i tužiteljstvo da učine sve kako bi se zaustavila daljnja kompromitacija pravosudnog sustava BiH", kazao je Muselimović tijekom rasprave na sudu.
Naknadno je novinarima izjavio kako je uvjeren da u pozadini pokretanja postupka protiv Jelavića nakon toliko godina stoje i politički motivi.
"Ja ovo apsolutno dovodim u kontekst političkih zbivanja koja se očekuju u listopadu", kazao je Muselimović novinarima aludirajući na predstojeće izbore u BiH.
Ante Jelavić smijenjen je s dužnosti člana Predsjedništva BiH 2001. godine odlukom tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Wolfganga Petritscha zbog pokretanja projekta tzv. hrvatske samouprave, zbog čega je naknadno i optužen. Jelavić je kao član Predsjedništva BiH i formalno zapovjednik hrvatske vojne komponente Oružanih snaga BiH 2001. godine, na temelju odluka hrvatske samouprave u BiH, raspustio ove postrojbe poslavši ih kući kako bi izrazio neposluh prema aktualnim vlastima u BiH iz koje su bile isključene hrvatske stranke koje su dobile najveću potporu birača toga naroda.
Odvjetnik Muselimović u četvrtak je podsjetio kako se Jelavić o tim optužbama već očitovao 2004. godine kada je pred sudom izjavio kako nije činio ništa drugo osim što je nastojao raditi na preoblikovanju BiH sukladno odredbama Daytonskog sporazuma.
Jelavića je Sud BiH u slučaju "Hercegovačka banka" u prvostupanjskom postupku 2010. godine osudio na devet i pol godina zatvora. Jelavić je uoči izricanja te presude pobjegao iz Mostara u Hrvatsku a ona je potom u prizivnom postupku poništena i naloženo je novo suđenje, no do njega nikada nije došlo jer to nije moguće bez nazočnosti okrivljenoga.
Nakon devet godina otkako je pobjegao pred bosanskohercegovačkim pravosuđem Jelavić se nedavno našao i na udaru onog u Hrvatskoj. Zagrebački Županijski sud početkom travnja je potvrdio optužnicu za ratno profiterstvo, što ju je podignuo Uskok tereteći Jelavića da je 1996. kao pomoćnik ministra obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne donio odluku da se novcem hrvatskog ministarstva obrane kupi stan u Splitu Ivici Rajiću, nekadašnjem zapovjedniku Druge operativne grupe HVO-a.
Uskok Jelavića tereti da je kao pomoćnik ministra 20. ožujka. 1996. u Grudama (BiH), u vrijeme mirne reintegracije u Hrvatskoj, u namjeri da Rajiću omogući da se "nepripadno okoristi" na teret hrvatskog proračuna, donio pisanu odluku da se za kupnju Rajićeva stana tvrtki iz Opuzena isplati više od 739 tisuća kuna.
Rajić je na taj način u Splitu stekao stan od 90 četvornih metara, u kojem je boravio pod imenom Viktor Andrić te je u njemu i uhićen 2003. godine na temelju optužnice što ju je protiv njega podigao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zbog sudjelovanja u ubojstvu bošnjačkih civila u Stupnom Dolu 1993. godine.
Rajić je 2005. godine priznao krivnju na temelju čega je osuđen na 12 godina zatvora, a pušten je na slobodu nakon odsluženih osam godina kazne.