U Hrvatskoj blokirano 21,1 milijun kuna zbog financiranja terorizma i pranja novca

Foto: Guliver Image / Getty Images (Ilustracija)

GODIŠNJE izvješće koje je Ministarstvo financija podnijelo Vladi o radu Ureda za sprječavanje pranja novca otkriva kako je tijekom protekle godine navedeni Ured otvorio 444 slučaja u kojima su sumnja na pranje novca te financiranje terorizma, što je više nego u godini prije, 2013.

Od tih 444, u 7 se slučajeva pojavila sumnja da se radi o financiranju terorizma. Ured je u 2014. godini otvorio ukupno 444 predmeta (437 predmeta sa sumnjom na pranje novca i 7 predmeta sa sumnjom na financiranje terorizma) od kojih je 268 otvoreno na temelju prijavljenih sumnjivih transakcija od banaka i drugih obveznika. 237 predmeta otvoreno je na temelju prijavljenih sumnjivih transakcija u 2014. godini te 31 predmet na temelju prijavljenih
sumnjivih transkcija iz predhodne godine. 172 predmeta otvorena su na temelju zaprimljenih
prijedloga državnih tijela za analitičku obradu transakcija sa sumnjom na pranje novca i
financiranje terorizma te po zamolbama stranih financijsko-obavještajnih jedinica sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma, a 4 predmeta temeljem drugih izvora.

Izdane 32 blokade

Bankama su izdane 32 blokade za stopiranje sumnjivih trasnakcija. Radi se o iznosu od 21,1 milijun kuna.

"Rad Ureda u 2014. godini obilježio je napredak u odnosu na prethodnu godinu, koji je vidljiv kroz veći broj otvorenih predmeta sa sumnjom na pranje novca,  veći broj slučajeva dostavljenih od strane Ureda nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje, te kroz kontinuitet u blokadama sumnjivih transakcija. Kako bi se spriječilo korištenja financijskog sustava Republike Hrvatske, odnosno financijskog sustava Europske unije za pranja novca i financiranja terorizma, Ured je i tijekom 2014. godine nastavio analitički obrađivati prikupljene sumnjive transakcije, koje su mu dostavile banke i drugi obveznici", piše u godišnjem izvješću.

Tijekom 2014. godine Ured za sprječavanje pranja novca s policijom je surađivao u ukupno 117 slučajeva, ali i s USKOK-om, SOA-om (Sigurnosno obavještajnom agencijom), Financijskim inspektoratom i DORH-om. Bilo je i izmjene podataka s inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama, što uključuje i podatke povezane s poreznim kaznenim djelima.

U navedenom razdoblju Ured je 5 slučaja sa sumnjom na pranje novca povezanih
sa koruptivnim kaznenim djelima dostavio nadležnim tijelima na daljnje postupanje. U
okviru ovih slučaja Ured je sastavio 17 izvješća u kojima je analitički obradio 213
transakcija vezanih za ukupno 77 osoba (56 fizičkih i 21 pravnu osobu). Ukupna vrijednost
analiziranih transakcija sa sumnjom na koruptivne radnje povezane s pranjem novca u
navedenim izvješćima iznosi otprilike 50 milijuna kuna.

Ured je djelovao zbog sumnjivih transakcija po računima stranih državljana u iznosu od 1,3 milijuna eura. Navedena sredstva su transferirana iz inozemstva te potom odmah podizana u gotovini od strane stranih državljana.

Sumnjive kupovine nekretnine i transakcije doznaka po nalogu off shore tvrtki

Također, bilo je i sumnjivih transakcija povezanih s kupovinom nekretnina u Hrvatskoj, računalnim prijevarama te sumnjivih transakcija gotovinskih uplata pozajmica domaćoj tvrtki u vlasništvu stranih državljana.

Ured za sprječavanje pranja novca analizirao je i pratio sumnjive transakcije doznaka iz inozemstva po nalogu off shore tvrtki u korist računa stranog državljanina i domaće pravne tvrtke te sumnjive transakcije bezgotovinskih transfera i gotovinskih isplata po računu domaće pravne osobe u vlasništvu stranog državljanina.

Također je bilo i sumnjivih transakcija doznaka iz inozemstva u korist osobnih računa te daljnjih transfera u korist hrvatskih tvrtki koje kupuju nekretnine.

Tipični načini pranja novca u Hrvatskoj

Kada se radi o tipologiji pranja novca i uporava računa poslovnih subjekata u Hrvatskoj se najčešće to radi ovako. Koriste se računi poslovnih subjekata s kojih se novac prebacuje na osobne račune stranih državljana te podiže u gotovini. Također se koriste i računi poslovnih subjekata na način da se novac podiže u gotovini s računa poslovnih subjekata od strane ovlaštenika po istim tim računima.

Koriste se i računi poslovnih subjekata u vlasništvu stranih državljana, ali i osobni nerezidentni računi stranih državljana.

Tijekom 2013. godine Ured za sprečavanje pranja novca bankama je izdao ukupno 46 naloga za privremenom blokadom obavljanja sumnjivih transakcija u iznosu od 52,6 milijuna kuna i 5 naloga za stalno praćenje financijskog poslovanja.

Izvješće Ureda za sprječavanje pranja novca za 2014. godinu