Foto: Hina
USTAVNI SUD jutros je objavio rješenje o referendumu Željke Markić. U njemu stoji: "Odbacuje se "prijedlog" za provođenje nadzora nad ustavnošću i zakonitošću provedbe državnog referenduma Građanske inicijative "U ime obitelji" za referendum "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom"".
"Pod "ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj" u smislu članka 87. stavka 3. Ustava ima se smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma (referentni dan), prema stanju na taj dan u 00:00 sat. " stoji u obrazloženju suda.
"U svom zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma od 22. listopada 2014., koji je isti dan predan predsjedniku Hrvatskog sabora, Organizacijski odbor je utvrdio da je za raspisivanje referenduma "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" prikupljeno 380.649 "potpisa birača Republike Hrvatske" u razdoblju od 21. rujna 2014. do 5. listopada 2014. ", navodi Sud.
"Polazeći od mjerila utvrđenih u ovoj odluci (broj birača u evidenciji punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj na prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma u 00:00 sati), Ustavni sud utvrđuje da je na dan 21. rujna 2014. bilo 4.042.522 takva birača. Deset posto od tog broja činio je ustavni prag (apsolutni broj 404.252). Sukladno tome, budući da je Organizacijski odbor Građanske inicijative "U ime obitelji" u zahtjevu za raspisivanje referenduma, predanom Hrvatskom saboru, naveo da je prikupljeno 380.649 potpisa birača iz Hrvatske, narodnu ustavotvornu inicijativu "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" nije podržao dovoljan broj birača. Hrvatski sabor, i bez provjere valjanosti potpisa, nema ustavnu obvezu postupiti u skladu s člankom 87. stavkom 3. Ustava.", zaključuje Ustavni sud.
Markić zatražila Baukovu ostavku
Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako je Ustavni sud svojom odlukom riješio prijepor ulazi li u ukupan broj birača u Hrvatskoj i dijaspora ili ne. Bauk je naglasio kako je Ustavni sud ovime postavio jasne kriterije za buduće referendume.
Nakon službene objave odluke Ustavnog suda, danas se oglasila i Željka Markić, koja je zatražila smjenu ministra Arsena Bauka, prenosi HRT.
"Odluka Ustavnog suda pokazala je da tvrdnje ministra Bauka nije vjerodostojna, pokazala je da on nije znao protumačiti Ustav. On je tražio i od ove inicijative i od drugih inicijativa da za raspisivanje referenduma svaki put donesu najmanje 450.000 potpisa. Mi smatramo da je ova njegova nevjerodostojnost i nestručnost dovoljan razlog da zatražimo njegovu ostavku ili smjenu, kako god u Vladi smatraju da je zgodnije", rekla je Markić danas novinarima.
"Nastavit ćemo postavljati isto pitanje, a to je što je s pola milijuna birača za koje nam je jučer ministar Bauk, kad je vjerojatno čuo da se održava sjednica Ustavnog suda protumačio da doista tih pola milijuna na neki način nisu birači u Hrvatskoj", rekla je Markić na konferenciji za novinare.
Upitana smatra li porazom što referenduma prema odluci Ustavnog suda neće biti, Markić je rekla da su očekivali da ćemo političku situaciju u Hrvatskoj i način odabira mijenjati ako tako birači odluče na referendumu, a da se dogodilo da oni već sad mijenjamo političku situaciju u Hrvatskoj.
Markić: Tri tjedna do izbora, a ne zna se točan broj birača
"Zahvaljujući ovoj inicijativi pokazali smo da u Hrvatskoj ne znamo točan broj birača samo tri tjedna prije predsjedničkih izbora", kazala je Markić, dodavši da se nada da će referenduma biti. Zadovoljni su kaže jer smatraju da su otvorili ne samo probleme vezane za izborni inžinjering nego i da su ukazali na probleme vezane za broj birača u Hrvatskoj.
U inicijativi smatraju da odluka Ustavnog suda otvara niz pitanja, a jedno od njih je i kako je to moguće da otprilike 260.000 građana ima osobnu iskaznicu s prebivalištem u Hrvatskoj a faktički ne žive ovdje. Pitaju također što je s 240.000 punoljetnih osoba za koje Bauk tvrdi da ulaze u evidenciju birača od četiri milijuna koji nemaju važeću osobno iskaznicu.
Član pravnog tima inicijative Krešimir Planinić rekao je da je odluka Ustavnog suda pokazala dvije pozitivne stvari, a to je da je konačno utvrđeno da se deset posto kod prikupljanja potpisa računa od broja birača u Hrvatskoj, što su oni tvrdili od početka i da se potpisi prikupljaju u Hrvatskoj, što je suprotno tvrdnjama predstavnika saborskog Odbora za ustav i ministra uprave.
Pogrešno je, kaže, da se deset posto temelji na neažurnoj evidenciji. Tvrdi da je deset posto izračunato na temelju nestvarnog broja.
Bauk odgovara Markićki: Ovo je povijesni sukob na hrvatskoj desnici
Ministar Bauk na navode inicijative "U ime obitelji" odgovorio je putem Facebooka. Poručuje kako nikad nije tvrdio da je za referendum potrebno 450.000 potpisa, već je, kako kaže, "dobronamjerno upozoravao organizatore prikupljanja potpisa da im broj za koji su mislili da im je potreban možda neće biti dovoljan što se i potvrdilo".
Citirajući sam sebe, Bauk podsjeća kako je rekao da je "dosadašnja praksa Ustavnog suda i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora bila da se u ukupni broj birača računaju i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj", te da "tu praksu može promijeniti samo Ustavni sud".
"Netočan je i navod da sam potvrdio da u Hrvatskoj postoji oko 200.000 birača koji su u našoj zemlji prijavljeni, a ne žive u Hrvatskoj. Naime, ja mislim da je taj broj i veći od 200.000 i bliži je broju koji spominju i predstavnici inicijative, te sam i precizno detektirao o kojim se skupinama hrvatskih državljana u najvećem broju radi. Upravo zbog toga su i razdvojeni registar i popis birača, te je za stavljanje na popis birača osim prijavljenog prebivališta uveden i kriterij važeće osobne iskaznice čime je Hrvatska dobila realniji i točniji popis birača u kojem se nalazi 3,7-3,8 milijuna birača što odgovara i ovome što govore predstavnici organizatora prikupljanja potpisa. Ministarstvo uprave u očitovanju Ustavnom sudu navelo je, osim 404.320 potrebnih potpisa i brojke 376.029, te 348.706 kao brojke koje mogu biti relevantne za potreban broj prikupljenih potpisa. Ustavni sud se odlučio za brojku koju je naveo, to je argumentirao i za nas je ta priča završena", poručuje Bauk.
Baukovo je mišljenje da je Markić svojim današnjim izjavama pokušala na nekoga drugoga prebaciti krivnju za neuspjeh svoje inicijative. Tvrdnja da u Hrvatskoj postoji problem vezan za broj birača za Bauka je netočna. Točna bi bila tvrdnja, ističe ministar uprave, "da mnogi hrvatski državljani imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, a stvarno žive u inozemstvu".
"Predstavnici određenih političkih stranaka (najviše HDZ-a i SDSS-a koji su i glasali protiv donošenja Zakona o prebivalištu) zalažu se za odgodu primjene odredbi Zakona o prebivalištu koje stupaju na snagu 29.12.2014. Upravo je danas i HDZ zatražio još jednom odgodu primjene. Također, kao primjer osobe koja nije u evidenciji HZZO-a (po vlastitom priznanju), a jeste birač je i gđa. Kolinda Grabar Kitarović koja živi i radi u Briselu (što će vjerojatno nastaviti i nakon izbora), ali je nesporno da je njeno prebivalište u Hrvatskoj. Stoga ostajem pri tezi da je ovo povijesni sukob na hrvatskoj desnici i da mi u njemu možemo sudjelovati samo kao promatrači", kaže Bauk.
PROČITAJTE RJEŠENJE USTAVNOG SUDA
PROČITAJTE ODLUKU USTAVNOG SUDA
"Birajmo zastupnike imenom i prezimenom"
Podsjetimo, udruga "U ime obitelji" potpise je prikupljala za raspisivanje referenduma na kojem bi birači odlučili o izmjeni ustavne regulative na temelju koje se provode parlamentarni izbori. Potpisi su se prikupljali pod geslom "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom", no ustavne promjene koje je inicijativa predlaga bile su puno opsežnije od uvođenja preferencijalnog glasovanja.
Konkretno, Udruga na svojim stranicama izražava želju "da u čl. 73. Ustava RH uđu sljedeća načela: preferencijalno glasovanje bez cenzusa, smanjenje izbornog praga s 5 na 3 posto, biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama, izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb, prikupljanje minimalno 3 000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka."
Ustavni sud: O referendumu odlučuju oni s prebivalištem u RH
Ustavni sud razriješio je dvojbu o potrebnom broju potpisa za raspisivanje referenduma. To je 404 252 tisuće potpisa hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, objavljeno je jutros na stranicama suda.
Do brojke 404.252 tisuće potrebnih potpisa ustavni suci došli su provjerom evidencija Ministarstava policije te uprave i Državnog zavoda za statistiku. U nju se išlo na traženje Inicijative U ime obitelji koja je za izmjene izbornog zakona referendumom 'Biraju zastupnike imenom i prezimenom' skupila više od 380 tisuća potpisa.
Ministar uprave Arsen Bauk uoči sjednice Vlade i objave odluke, rekao je da se dosad potrebni broj potpisa za raspisivanje referenduma nije analizirao, jer su sve inicijative prikupile preko 500 tisuća potpisa.
U ovom posljednjem slučaju taj je broj bio negdje između i o tome je trebalo odlučiti. Ustavni sud je to i učinio, a evo što je Bauk rekao nakon objave odluke.
"Ustavni sud je riješio one prijepore koje smo imali oko toga da li u ukupan broj birača u RH ulazi dijaspora ili ne, postavio je jasne kriterije i za buduće referendume i sada će se svi koji sudjeluju u tom postupku držati te odluke", rekao je Bauk.
Tako neće biti promjene izbornih pravila referendumom. U odluci Ustavnog suda navodi se da inicijativa U ime obitelji nije prikupila dovoljan broj potpisa odnosno 10 posto ukupnog broja birača u RH. Pod ukupnim brojem smatraju se punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u RH upisani u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma.
Također navodi se da se potpisi za raspisivanje referenduma smiju prikupljati samo na području Republike Hrvatske.
Referendumi o "outsourcingu" i "protiv monetizacije" prošli
Prema tome je za referendumom o "outsorcingu" i protiv "monetizacije" prikupljen dovoljan broj potpisa, no kod tih dvaju zahtjeva Ustavni sud će morati raspraviti zahtjev hrvatske Vlade kao i saborske većine jesu li pitanja kod tih referendumskih zahtjeva u skladu s Ustavom.
Za referendum o "outsourcingu" prikupljeno je oko 563.000, a protiv "monetizacije" 520.000 potpisa.