Foto: Zagreb Pride
VLADA Republike Hrvatske prihvatila je danas Konačni prijedlog Zakona o životnom partnerstvu kojeg bi do sredine srpnja Hrvatski sabor napokon trebao i usvojiti. "Tekst Konačnog prijedloga Zakona o životnom partnerstvu u znatnoj je mjeri poboljšan u odnosu na tekst iz prvog saborskog čitanja održanog u veljači ove godine, a za koji je glasalo čak 84 saborskih zastupnika i zastupnica", poručuju aktivisti iz Zagreb Pridea.
Ipak, važno je istaknuti kako je predloženi tekst Konačnog prijedloga Zakona o životnom partnerstvu u svojoj biti konzervativan. Sukladno okvirima koje je postavila sama Vlada RH, obiteljska zajednica životnog partnerstva uređena je posebnim zakonom, a ne Obiteljskim zakonom te u cijelom tekstu Zakona o životnom partnerstvu nigdje nema ni riječi o posvajanju djece. Stoga, ovo zakonsko rješenje ni na koji način ne olakšava istospolnim parovima planiranje obitelji i djece, već uređuje obiteljske odnose tek onih LGBT obitelji s djecom koje u RH već postoje.", dodaju iz Zagreb Pridea.
"Najveći dio zakona odnosi se pak, isključivo na istospolne parove i njihova statusna prava, te prava i obveze u pogledu nasljeđivanja, mirovina, uzdržavanja, zdravstvene skrbi, poreznih olakšica i dopusta za njegu partnera/ice, zdravstvenog osiguranja i posjeta u bolnicama, zaštite od diskriminacije na tržištu usluga, kao i slobodu kretanja na čitavom području Europske unije i pripadajuća joj prava u ovlastima Unije. Iako ovo zakonsko rješenje predstavlja prvi korak u osiguranju mirnog i sigurnog obiteljskog života za sve obitelji, ono i dalje potvrđuje diskriminaciju i podjelu građana i građanki na institucije za „heteroseksualne obitelji“ (brak i izvanbračna zajednica) i „neheteroseksualne obitelji“ (životno partnerstvo i neformalno životno partnerstvo). Zagreb Pride, član inicijative za životno partnerstvo, koji je sudjelovao u radnoj skupini za izradu nacrta Zakona od samog se početka zalagala da životno partnerstvo bude uključiva, a ne isključiva institucija, dakle otvorena i za istospolne i za raznospolne parove.", dodaju aktivisti i zaključuju: Ovaj zakon odraz je hrvatske stvarnosti i rješava svakodnevne probleme brojnih građana i građanki – na njega smo i predugo čekali.
LGBT udruge različito o prijedlogu Zakona o životnom partnerstvu
Inicijativa za životno partnerstvo pozdravila je današnje Vladino prihvaćanje konačnog prijedloga Zakona o životnom partnerstvu ocijenivši ga pozitivnim pomakom i korakom naprijed za sve LGBT osobe u Hrvatskoj, no udruge Kontra, Dišpet i Ženska mreža Hrvatske optužuju Vladu da je, tretirajući pitanje zaštite istospolnih obitelji kroz poseban prijedlog zakona te izuzimajući iz njega posvajanje djece, nastavila provoditi politiku diskriminacije spram istospolnih obitelji.
Zakon o životnom partnerstvu istospolnim će parovima omogućiti veliku razinu prava koju svakako treba pozdraviti. On predstavlja demokratski standard Hrvatske kao članice EU, a odavno je ozbiljna potreba LGBT građana i građanki Hrvatske. Na ovaj zakon smo čekali više od 10 godina, navode iz Inicijative za životno partnerstvo.
Dodaju, međutim, kako je predloženi tekst u svojoj biti konzervativan jer nema riječi o posvajanju djece i ne olakšava istospolnim parovima planiranje obitelji i djece, već uređuje obiteljske odnose tek onih LGBT obitelji s djecom koje u već postoje.
Iako zakonsko rješenje predstavlja prvi korak u osiguranju mirnog i sigurnog obiteljskog života za sve obitelji, ono i dalje potvrđuje diskriminaciju i podjelu građana i građanki na institucije za heteroseksualne obitelji (brak i izvanbračna zajednica) i neheteroseksualne obitelji (životno partnerstvo i neformalno životno partnerstvo), navodi Inicijativa za životno partnerstvo.
Udruge Kontra, Dišpet i Ženska mreža Hrvatske drže pak da je Vlada nastavila provoditi diskriminativnu politiku spram istospolnih obitelji, tretirajući pitanje zaštite istospolnih obitelji kroz poseban prijedlog zakona – Prijedlog Zakona o životnom partnerstvu te izuzimajući posvajanje djece iz prijedloga.
"Oštro osuđujemo politiku Vlade koja je diskriminativna i segregacijska prema istospolnim parovima, te je u prvom redu vođena političkim kalkulacijama vodeće stranke", kaže se u priopćenju tih udruga.
Također optužuju Hrvatski sabor i Ustavni sud da su svojim neodgovornim ponašanjem prošle godine dopustili da se o pitanju manjinskih ljudskih prava raspiše referendum.
"Ukoliko državne institucije ne ukinu diskriminaciju istospolnih parova, građani i građanke koji žive u istospolnim zajednicama bit će primorani obraćati se Europskom sudu za ljudska prava kako bi ostvarili zaštitu svojih prava", poručuju te udruge.
U ime obitelji: Prijedlogom zakona o istospolnim zajednicama Vlada izigrava volju građana
Udruga U ime obitelji smatra da Vlada prihvaćajući danas konačni prijedlog izmjena zakona o životnom partnerstvu pokazala da ne poštuje volju građana iskazanu na referendumu o braku.
Udruga smatra da su građani na referendumu, kojim je brak ustavno definiran kao zajednica žene i muškarca, poslali širu vrijednosnu poruku o zaštititi sadržaja braka, a ne samo njegovog naziva. "Pokušava (se) izmanipulirati volja građana izražena na referendumu, a to svakako dovodi do nedemokratske pravne nesigurnosti. Prijedlogom se uvode instituti iz obiteljskog prava i postupaka koji se faktično odnose na brak i bračne odnose te se uređuju na identičan način, samo pod drugim nazivom", navodi se u današnjem priopćenju udruge U ime obitelji.
Prihvaćanjem konačnog prijedloga izmjena Zakona o životnom partnerstvu SDP-ova Vlada nastavlja s nametanjem ideologije ne poštujući volju građana iskazanu na referendumu o braku, ističe se u priopćenju.
"Ustav RH jasno definira da je brak zajednica žene i muškarca. Nedopustivo je da aktualna vlast i predsjednik Josipović karakteristike braka dodaju sadržajno potpuno drugačijoj zajednici", kaže se u priopćenju u kojemu se prenosi izjava ai dodaje kako predsjednika udruge Line Zonjića: "Očekujemo da saborski zastupnici, kojoj god da stranci pripadaju, ne sudjeluju u ovoj farsi demokracije".
"Udruga je u svojim prijedlozima amandmana koje je uputila saborskim zastupnicima istaknula kako je prijedlog zakona neusklađen s ostatkom pravne stečevine RH te unosi ozbiljne prijetnje slobodi misli, govora, odgoja i vjeroispovijesti. U ime obitelji smatra da je na kraju i diskriminatoran te očiti pokušaj stvaranja paralelnog zakonodavstva odnosno 'istospolnog braka pod drugim imenom'", kaže se u priopćenju udruge "U ime obitelji".
Vlada predlaže izmjene Ovršnog zakona
Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Ovršnog zakona kojim se, po riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, uvodi ravnoteža između ovrhe kao "surovog i hladnog mača sustava" i mehanizama za zaštitu građana koji u situaciju ovrhe nisu došli svojom krivnjom.
Jedna od važnijih novosti je vraćanje instituta opomene, odnosno obveze da se građane upozori da će nad njima biti uvedena ovrha.
Skraćuju se i uvode čvrsti rokovi u kojima se takvi predmeti moraju provoditi pred sudovima, a uvode se i vijeća pred prvostupanjskim sudovima kako bi se što više takvih predmeta rješavalo u prvom, a ne u drugom stupnju.
Javnim se bilježnicima ujedno uvodi obveza da rješenje o ovrsi dužnicima moraju proslijediti u roku 30 dana, da se ne bi, kao dosad, događalo da neka od tih rješenja uopće ne budu uručena.
Sve to, kazao je Miljenić, za cilj ima što više skratiti postupak i onemogućiti pretjerani rast duga, jer za vrijeme trajanja postupka na neizvršenu obvezu dužniku se obračunavaju kamate.
Kako bi se ovrhe nekretnina izvukle iz spekulativnih krugova, u kojima se teško stečena nekretnina prodaje unutar zatvorenog kruga po nerealnim cijenama, uvodi se i veća transparentnost dražbi, kroz elektroničke dražbe s kojima moraju biti upoznati i dužnik i vjerovnik.
Također je predviđeno pravo dužnika da u ovršenoj nekretnini provede još godinu dana, uz određenu financijsku naknadu, dok se ne snađe za drugi smještaj.
Predloženim izmjenama zakona ovrha se može i odgoditi, a među razlozima za to Miljenić je izdvojio slučajeve katastrofe, poput poplava koje su nedavno pogodile Slavoniju, kao i neke kaznene postupke.
Primjerice, u tijeku je velik broj predmeta protiv svakojakih štedionica koje provode ovrhe na temelju danih zajmova, a izmjenama se daje mogućnost da se te ovrhe zaustave do dovršetka kaznenog postupka, kako se ovrha ne bi provodila nad nekretninom nad kojom je ta štedionica pravo stekla kaznenim djelom. Za vrijeme trajanja odgode, ističe Miljanić, zamrzavaju se i kamate na dug.
Ujedno se od ovrhe oslobađaju neki prihodi, poput darova za djecu ili naknada za saniranje šteta nastalih katastrofama, a poslodavce se oslobađa obveze da knjigovodstveno provode ovrhe na plaće.
Nove bi odredbe trebale olakšati i oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi, utvrđene u kaznenim postupcima, a njime se izjednačuju i honorari s plaćama i mirovinama, tako da ne bi bilo moguće provesti ovrhu nad cjelokupnim iznosom honorara ako je to jedini prihod dužnika.
Vlada: Obustava isplate stimulacija menadžerima javnih poduzeća
Menadžerima u javnim poduzećima ove se godine neće isplatiti stimulativni dio plaće za 2013. godinu, neovisno o tome koliko je uspješno to poduzeće poslovalo u prošloj godini, odlučeno je na današnjoj sjednici Vlade.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić pojasnio je da se takva odluka donosi zbog "vremena u kojima živimo", iako su u 2013. godini javna poduzeća uglavnom poslovala bolje nego u 2012.
Naime, kazao je, kod 15 društava je prošle godine utvrđeno da su izašli iz negativne zone, odnosno gubitka koji je 2012. ukupno iznosio 800 milijuna kuna, te su u 2013. ušli u zonu neto dobiti u iznosu od oko 1,2 milijarde kuna.
To pokazuje, istaknuo je, da se u javnim poduzećima ipak nešto kreće, ona se restrukturiraju i poboljšava se njihova efikasnost. No, zbog vremena u kojima živimo, Vlada donosi odluku da im se u 2014. godini obustavi isplata stimulativnih naknada za 2013. godinu, rekao je Grčić.
Istodobno, Vlada je odlučila da se menadžerima u onim poduzećima u kojima je država vlasnik, ali nisu strateške tvrtke tj. uspješno posluju na otvorenom tržištu, omogući određeno povećanje plaće.
Njihove plaće ograničene su na 3,2 prosječne hrvatske plaće, a ovom se odlukom omogućuje da predsjednik uprave takve tvrtke dobije povišicu do 30 posto, a članovi uprave do 10 posto. To je, kaže Grčić, više simbolična nagrada, ako se uzmu u obzir plaće u konkurentskim tvrtkama u kojima država nije vlasnik ili činjenica da u tim tvrtkama i neki zaposlenici imaju veće plaće od menadžmenta.
No, takvo je povećanje plaća moguće uz niz uvjeta, primjerice da ta tvrtka nema javnih ovlasti, da prihod ne ostvaruje samo iz državnog proračuna, da se ne koristi državnim potporama, nije u postupku stečaja niti predstečajne nagodbe, uredno podmiruje svoje obveze prema Ministarstvu financija i sl. Također, da bi menadžment ipak dobio povišicu, takva tvrtka u godini na koju se povećanje plaće odnosi mora ostvariti bolji poslovni rezultat nego prethodne godine, rekao je Grčić.