Foto: HZZO
HRVATSKI zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) predstavio je danas projekt "Formiranje objedinjenog vođenja računa (cash pooling) za zdravstvene ustanove“.
Na projektu je HZZO radio više mjeseci, s ciljem poboljšanja likvidnosti i općeg financijskog stanja zdravstvenih ustanova u kratkom roku i bez negativnih efekata. Cash pooling je standardni način bankovnog poslovanja u svijetu koji koriste brojne velike korporacije i javne uprave, priopćeno je iz Zavoda.
Od 111 zdravstvenih ustanova prikupljeni su podaci koji su se koristili kao podloga za dobivanje preliminarnih ponuda banaka. Cilj je bio dobiti bolje uvjete u smislu viših pasivnih kamata, kao i sniziti cijene platnog prometa.
Prema volumenu poslovanja Republika Hrvatska podijeljena je u 5 geografskih regija (Dalmacija, Slavonija, Središnja Hrvatska, Istra i Primorje, Grad Zagreb).
U svakoj od pet regija HZZO je održao predavanja zdravstvenim ustanovama o temi objedinjenog vođenja računa. Za davanje boljih uvjeta po modelu cash poolinga interes je iskazalo 10 velikih i srednjih banaka, a tri su ponude izdvojene prema najpovoljnijim uvjetima po regijama.
Dnevno stanje na računima 370 milijuna kuna
Ukupno dnevno stanje na računima u sustavu zdravstva (bolnice, KBC-i, domovi zdravlja, specijalne bolnice) je oko 370 milijuna kuna. Do sada je prosječna pasivna kamata na ta sredstva bila 0,18-0,25 % godišnje. Primjenom objedinjenog vođenja računa pasivna kamata bila bi od 2,5 do 3,1 %.
Također, banke su ponudile u prosjeku i 30-40% niže cijene platnog prometa, pa bi se samo na poboljšanoj kamati i nižim naknadama u platnom prometu uštedjelo dodatnih 10,5 milijuna kuna godišnje.
Procjenjuje se da bi ukupna korist od objedinjenog vođenja računa bila oko 230 milijuna godišnje, ukoliko bi se koristilo za smanjenje troškova kreditnih obveza (smanjenje kamate u banci partneru za pojedinu regiju) i avansna plaćanja dobavljačima u pravilnim intervalima, uz dodatni rabat zbog prijevremenog plaćanja obveza.
"Objedinjeno vođenje računa donijet će više mogućnosti i kvalitetnije upravljanje novčanim tokovima u zdravstvu", naglasio je pomoćnik za ekonomske poslove Davor Katavić.
Kao prednost modela cash poolinga dodao je i mogućnost da zdravstvene ustanove koje u određenom trenutku imaju manjak sredstava na računu, po povoljnijim uvjetima automatski koriste višak sredstava iz pool-a, dok bi ustanove s viškom sredstava istovremeno ostvarivale veću dobit od one koju sada ostvaruju temeljem a vista kamate (samo držanjem novca na računu).
U predviđenom modelu notional cash polinga, objedinjeno vođenje računa prati se kao jedna cjelina, dok unutar cjeline svaka zdravstvena ustanova i dalje ima svoj posebni račun.