MANJA skupina ekoloških aktivista okupila se pred veleposlanstvom Hrvatske u Bosni i Hercegovini kako bi iskazala protivljenje mogućoj odluci hrvatske vlade o gradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
Na poticaj nevladine udruge Climate Save Bosnia desetak osoba okupilo se po kišnom vremenu pred sjedištem hrvatskog veleposlanstva u središtu Sarajeva, a pri tom su podržali istupe aktivista koji tvrde da bi odlagalište nuklearnog otpada, ako bi bilo u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori u općini Dvor, dovelo u pitanje opstanak više od 200 tisuća ljudi koji žive uz granicu s Hrvatskom na bosanskohercegovačkoj obali rijeke Une.
"Tražimo da Hrvatska ovo pitanje riješi tako da ne budu ugroženi građani BiH. Protivimo se da lokacija (za odlaganje nuklearnog otpada) bude Trgovska gora, ali i bilo koja druga koja šteti građanima. U protivnom smo spremni poduzeti sve raspoložive pravne korake", kazala je organizatorica prosvjednog skupa Maida Šabeta iz organizacije Climate Save Bosnia.
U toj organizaciji kao i u nadležnim tijelima vlasti Bosne i Hercegovine i Republike Srpske drže kako bi gradnjom odlagališta na Trgovskoj gori Hrvatska prekršila obveze koje proistječu iz ESPOO konvencije o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu jer pri izradi studije utjecaja na okoliš nije uzela u obzir implikacije koje bi to moglo imati na susjednu državu i njezine stanovnike.
Poslali hrvatskoj vladi pismo
Bosanskohercegovački ekološki aktivisti u ponedjeljak su na adresu hrvatske vlade uputili pismo u kojemu obrazlažu razloge svog protivljenja gradnji odlagališta na Trgovskoj gori i predlažu razmatranje alternativnih lokacija koje neće utjecati na susjednu zemlju.
Konačnu odluku o lokaciji za odlagalište nuklearnog otpada Hrvatska još nije donijela, no zajednička hrvatsko-slovenska radna skupina do rujna ove godine mora odlučiti koja je opcija odlaganja nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz zajedničke nuklearne elektrane Krško najbolje rješenje.
Hrvatska je vlada u studenom 2018. godine usvojila Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada kojim je Trgovska gora kod Dvora na Uni označena kao najizglednija lokacija za privremeno skladište nisko i srednjeradioaktivnog otpada.
Hrvatska do 2023. mora preuzeti brigu o svom otpadu iz Krškog
Hrvatska mora najkasnije 2023. godine preuzeti brigu o svom dijelu otpada iz nuklearke Krško i odložiti ga na za to pripremljenu lokaciju.
Ministrica prostornog uređenja i okoliša u vladi Republike Srpske Srebrenka Golić, ujedno predsjedateljica radne skupine BiH zadužene za praćenje aktivnosti u vezi s mogućom gradnjom odlagališta na Trgovskoj gori, potvrdila je u ponedjeljak kako će s državne razine u susjednoj zemlji biti poduzete sve mjere ne bi li se zaustavio takav projekt.
U izjavi za agenciju Fenu potvrdila je da će vlada RS do kraja kolovoza donijeti odluku o proglašenju parka prirode uz rijeku Unu čime bi taj teritorij bio dodatno zaštićen.
Hrvatsku je optužila za "uporno ignoriranje" stajališta iz BiH o Trgovskoj gori kao mogućoj lokaciji za odlaganje nuklearnog otpada.
Prigovori iz BiH uglavnom se temelje na procjeni da je Trgovska gora trusno područje s poroznim tlom koje obiluje podzemnim vodama čije bi onečišćenje imalo dramatične posljedice po okoliš.
Javio se hrvatski ministar
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je u ponedjeljak da još nije donesena konačna odluka o tome da Trgovska Gora bude lokacija za odlaganje srednje i nisko radioaktivnog otpada, a dođe li do te odluke susjedna Bosna i Hercegovina moći će izraziti svoje dvojbe.
Ministar je to rekao u ponedjeljak u Hrvatskim vodama nakon potpisivanja ugovora s HGSS-om, gdje su ga novinari pitali je li donesena konačna odluka da će otpad iz nuklearne elektrane Krško biti skladišten u Trgovskoj gori u blizini Bosne i Hercegovine i treba li Hrvatska u tom slučaju konzultirati bosanskohercegovačke vlasti.
"Što se tiče Trgovske gore to je lokacija koju Hrvatska promišlja, a što se tiče mišljenja i signala koji dolaze iz drugih zemalja, u konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, potpuno je opravdano da svaka zemalja promišlja o tome što je u njihovom susjedstvu, tu ne vidim nikakav problem", rekao je ministar.
Naglasio je kako je činjenica da takva odlagališta postoje širom Europe i da odlagališta koja se rade po najvišim standardima, uz najbolje tehnologije nisu nikakva opasnost.
U tom kontekstu, dodao je, ako dođe do odluke da Hrvatska odlaže svoj radioaktivni otpad na području Trgovske Gore Bosna i Hercegovina će u jednoj od faza procesa izgradnje odlagališta biti kontaktirana i moći će izraziti svoje dvojbe.
Ministar je zaključio da se dvojbe ne mogu izražavati na temelju "rekla-kazala", nego moraju biti jasno utemeljene. Poručio je kako očekuje da se svi sudionici u tom procesu ponašaju odgovorno.
Za odluku o lokaciji odlagališta ministar je rekao da će biti duboko promišljena. Dodao je da će se međudržavno povjerenstvo Hrvatske i Slovenije sastati u rujnu odnosno listopadu. On i njegova slovenska kolegica Alenka Bratušek imaju nekoliko termina koje trebaju iskomunicirati.
Upitan što ako se i dalje budu protivile vlasti u BiH, gdje je za danas održan prosvjed ispred hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu, Ćorić je rekao da svakom odlukom nije moguće pomiriti sve stavove i da uvijek ima nezadovoljnih. "Ne prejudiciram odluku pa ne mogu govoriti što bi bilo kad bi bilo", zaključio je Ćorić.