NA AZIJSKIM su burzama cijene dionica porasle i danas, treći dan zaredom, no trguje se oprezno jer nema puno razloga za kupnju s obzirom na to da se rast gospodarstava usporava, a središnje banke podižu kamatne stope. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0,4 posto, ojačavši treći dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao gotovo 1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji skočile 1,2 posto. U Australiji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 0,4 posto, dok se u Šangaju zbog praznika i dalje ne radi. Ma azijskim burzama trguje se oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones oslabio 0,14 posto, S&P 500 oko 0,20, a Nasdaq indeks 0,25 posto.
Nakon što su u prethodna dva dana Dow Jones i S&P 500 zabilježili najveći dvodnevni skok od travnja 2020. godine, više od 5 posto, jučer se tržište smirilo. Na oprez ulagača ukazuje manji obujam trgovanja. Vlasnika su jučer zamijenile 10,4 milijarde dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 11,6 milijardi.
Podizanje kamatnih stopa u restriktivno područje
Prethodnih je dana na tržištu prevladalo mišljenje da bi američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamatnih stopa. No, jučer je Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala da inflacija predstavlja problem i da središnja banka ostaje pri svojoj politici.
"Put je jasan: podići ćemo kamatne stope u restriktivno područje i tu ih držati neko vrijeme. Predani smo tomu da spustimo inflaciju i na tom ćemo putu ostati sve dok to doista i ne postignemo", kazala je Daly.
Zbog toga se na tržištu novca sada procjenjuje da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova. A da bi se inflacija još neko vrijeme mogla zadržati oko najviših razina u povijesti pokazuju podaci s i dalje snažnog tržišta rada.
Agencija za zapošljavanje ADP izvijestila je jučer da je u rujnu broj zaposlenih u privatnom sektoru SAD-a porastao za 208.000, nešto više nego što se očekivalo. Snažna potražnja za radnicima nagovještava da će se pritisak na rast plaća, a time i potrošnje te inflacije nastaviti.
Zbog toga će u fokusu ulagača u petak biti službeno izvješće vlade o zapošljavanju u proteklom mjesecu, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u rujnu broj zaposlenih porastao za 250.000.
Dolar ojačao, cijene nafte rastu četvrti dan zaredom
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla, nakon tri dana pada. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 110,85 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 110,37 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 144,15 na 144,55 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 0,9915 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9960 dolara.
Cijene nafte, pak, rastu četvrti dan zaredom jer ih podržava jučerašnja odluka OPEC-a i saveznika tog kartela o smanjenju proizvodnje idućih mjeseci. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,16 posto, na 93,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,14 posto, na 87,90 dolara.