Na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu 18. veljače, češki dužnosnik ministarstva obrane Jan Jireš šokirao je publiku najavom da je njegova vlada pronašla 800.000 komada artiljerije “u zemljama van Zapada”, potencijalno uključujući i Južnu Koreju.
Za 1.5 milijardi dolara, Češka bi tu artiljeriju mogla kupiti, a potom i poslati u Ukrajinu i tako pomoći zaustaviti potencijalno katastrofalnu nestašicu artiljerije. Tri tjedna kasnije, 8. ožujka, češki predsjednik Petr Pavel potvrdio je kako je konzorcij od 18 zemalja – bez SAD-a – potpuno financirao kupovinu artiljerije. Češki dužnosnici su sugerirali, a Wall Street Journal nedavno potvrdio, kako su Česi naknadno pronašli dodatnih 700.000 granata s cijenom od još 1.8 milijardi dolara. Saveznici Ukrajine javljaju se kako bi financirali kupnju, piše Forbes.
Posljedice češke inicijative se već osjete
Ukrajinski dužnosnici već su počeli planirati kako će rasporediti i iskoristiti svoje nove kapacitete. Najmanje jedan od njih, poznati artiljerijski časnik nadimka Arty Green, kaže kako očekuje da će ukrajinski topnici više postići sa svojom artiljerijom nego što ruski topnici mogu postići sa svojim, potencijalno mnogo većim kapacitetima iz Sjeverne Koreje.
“Mi smo sa svojom artiljerijom efikasniji”, rekao je Green u nedavnom intervjuu. Jedna granata koju s jasnom metom ispali ukrajinska haubica u prosjeku ubije više ruskih vojnika nego što nasumična ruska vatra ubije ukrajinskih, tvrdi on. Posljedice češke inicijative već se itekako osjete duž čitave fronte u Ukrajini. U najgorim danima ukrajinske krize naoružanja prošlog mjeseca, Ukrajinci su ispaljivali tek 2000 granata dnevno – petinu onoga što su ispaljivali Rusi.
Taj jaz jedan je od razloga zašto ukrajinski garnizon u Avdijivki na istoku Ukrajine sredinom veljače nije imao izbora nego povući se i tako Rusima omogućiti jedinu veliku pobjedu čitave zime. Ipak, jaz se sada smanjuje, a ukrajinske brigade drže položaje duž čitave fronte, a istovremeno zadaju katastrofalne – i neodržive – gubitke ruskim odredima. U posljednje vrijeme nije neuobičajeno da Rusi izgube tisuću vojnika i na desetke oklopnih vozila dnevno.
Čuje se riječ: Ofenziva
Prva isporuka artiljerije neće stići do lipnja, no čini se kako ukrajinski vojnici – znajući da stiže novo naoružanje – opuštenije koriste svoje zadnje rezerve granata. Uz sve to, postaje očito zašto neki dužnosnici u Kijevu prvi put u nekoliko mjeseci mogu početi izgovarati riječ “ofenziva.”
Zapravo je vrlo malo vjerojatno da ukrajinske snage mogu mobilizirati dovoljno svježih trupa za veliki napad već ove godine: za to bi im bile potrebne stotine tisuća novih regruta. Ipak, čak i pričanje o ofenzivi znak je da ukrajinska kriza artiljerije polako završava, a raspoloženje u Kijevu se poboljšava usprkos činjenici da proruski Republikanci u američkom Kongresu još uvijek blokiraju slanje pomoći.
Europska unija prošle godine obećala je milijun komada artiljerije i nešto kasni s isporukom, ali ona bi trebala stići uskoro, ako već i nije. Administracija američkog predsjednika Joea Bidena prošlog je tjedna pronašla 300 milijuna dolara uštede u prethodno odobrenim ugovorima za pomoć Ukrajini i tim novcem platila skromni paket artiljerije. Istovremeno, Ukrajina dobiva malene pakete streljiva u ugovorima direktno isposlovanim s pojedinim saveznicama u Europskoj uniji. I na kraju, Ukrajina čak proizvodi i nešto artiljerije u vlastitim tvornicama.
Kad se sve ovo zbroji, moguće je kako će Ukrajina ove godine dobiti preko dva milijuna komada artiljerije – dovoljno da njeni vojnici na ruske trupe mogu ispaljivati 6000 granata dnevno do Nove godine. To je mnogo granata, ali svejedno manje od onoga što vjerojatno može dobiti Rusija. Ruske tvornice proizvode oko dva milijuna granata godišnje, a Rusija od Sjeverne Koreje dobiva velike pakete naoružanja: vjerojatno dva milijuna granata 2023. i možda još oko milijun ove godine.
"Mi smo kreativniji, pametniji"
Veliki broj sjevernokorejskih granata je neispravan, ali i bez njih Rusi svejedno imaju dovoljno granata da ih mogu ispaljivati 10.000 svakog dana. Ipak, ukrajinski topnik Green kaže kako nije zabrinut. “Mi smo kreativniji, pametniji”, kaže on.
Očito je na što se referira. Kako se krajem godine kriza naoružanja Ukrajine pogoršavala, mreža stotina malih radionica diljem Ukrajine pojačala je proizvodnju malenih FPV dronova, od kojih svaki može prenositi oko pola kilograma eksploziva i ima domet od nekih tri kilometra.
Danas te radionice proizvode preko 50.000 dronova mjesečno, daleko premašujući rusku proizvodnju efikasnih dronova. Cilj ukrajinske vlade je dobiti milijun FPV dronova ove godine.
Ovi dronovi nisu jednakovrijedna zamjena za granatu od 45 kilograma koja može nositi 11 kilograma eksploziva, a ima domet od 40 kilometara. Ipak, dronovi mogu nadopuniti tradicionalnu artiljeriju i ublažiti nesrazmjer u naoružanju.
Jedna taktika koju smo mogli vidjeti je artiljerijski napad kojim se udara okupljena ruska napadačka skupina s ciljem da razbaca njihove trupe i vozila. Kada neorganizirani, raštrkani preživjeli ostanu bez zaštite radio-ometača i protuzračne obrane, oni su laka meta za FPV dronove.
Nekoć su Ukrajinci morali ispaliti 10 granata kako bi porazili rusku napadačku skupinu, ali sada to može učiniti sa samo pet, uz koordinaciju s obližnjim pilotima FPV dronova koji dovršavaju posao. Estonsko ministarstvo obrane procjenjuje kako Rusija mora izgubiti 100.000 vojnika kako bi ove godine njihova borbena moć bila neutralizirana. Uz novu artiljeriju, Ukrajinci bi se mogli opasno približiti tom cilju.