Evo tko odlučuje o povlačenju proizvoda s tržišta

Foto: Index

"S tržišta se povlače Bademi pikantni", "S tržišta zbog bakterije povučen kravlji sir s tartufima", "S tržišta povučen ovaj med, u njemu nađeni antibiotici", "Zbog bakterije s tržišta povučena filetirana pastrva", "Iz trgovina se povlače ovi čipsevi". To su neki od naslova koje je u proteklih godinu dana objavio Index, informirajući javnost o prehrambenim proizvodima koji se povlače iz trgovina iz raznih razloga. 

No, kako uopće dođe do toga da neki prehrambeni proizvod bude povučen s tržišta? Tko utvrđuje ima li u nekom proizvodu štetnih tvari? Kako uopće funkcionira cijeli taj postupak?

Odgovore na ova i još neka pitanja potražili smo kod Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), čiji je dio i Centar za sigurnost hrane (CSH) u Osijeku.

Sve regulira Zakon o hrani

"Kako bi se osigurala učinkovita primjena propisa u praksi u području sigurnosti hrane, u Hrvatskoj se, kao i na području cijele Europske unije, provodi preventivni pristup koji se temelji na modelu analize rizika te konceptu od polja do stola", navodi se na službenim stranicama HAPIH-a.

Centar za sigurnost hrane doprinosi sustavu sigurnosti hrane i hrane za životinje Republike Hrvatske, prije svega kao referentno tijelo za procjenu rizika iz hrane i hrane za životinje. 

"Glavna obilježja procjene rizika su znanstvena utemeljenost, neovisnost, transparentnost i multidisciplinarni pristup, odnosno uključenost stručnjaka iz različitih područja – mikrobiologije, epidemiologije, medicine, veterine, kemije, toksikologije, prehrambene tehnologije, statistike i dr.", navodi se.

U svakom slučaju povlačenje proizvoda s tržišta propisano je Zakonom o hrani (objavljen u Narodnim novinama 18/23). Službene kontrole njegove provedbe te provedbe propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u nadležnosti su veterinarskih, sanitarnih i poljoprivrednih inspektora Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH).

Što je HR RASFF?

"Osobe ovlaštene za provedbu službenih kontrola DIRH-a mogu, između ostaloga, narediti povlačenje i/ili opoziv s tržišta zdravstveno neispravne hrane ili hrane neprikladne za prehranu ljudi, povlačenje hrane za životinje, kao i učinkovito i točno obavještavanje potrošača o razlozima povlačenja odnosno opoziva", kažu iz HAPIH-a.

Istim Zakonom, ali i Zakonom o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, propisano je kako je Državni inspektorat tijelo nadležno za Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje Republike Hrvatske (HR RASFF) i predstavlja Nacionalnu kontakt točku (NKT).

Sustav HR RASFF dio je Europskog Rapid Alert System for Food and Feeda (EU RASFF) koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. godine. RASFF sustav bitan je čimbenik u zaštiti potrošača od rizika koji mogu štetno utjecati na njihovo zdravlje uslijed konzumacije nesigurne hrane, kako na području Republike Hrvatske tako i Europske unije.

DIRH upravlja i koordinira HR RASFF sustavom, osigurava neposredan prijenos informacija i obavijesti između Komisije i kontakt točaka te obavještava potrošače o opozivu hrane, hrane za životinje i materijala i predmeta u kontaktu s hranom.

Ključna suradnja Državnog inspektorata i Hrvatske agencije za hranu

Dakle, Državni inspektorat je ključan u cijelom procesu, ali u njemu je vrlo važna i uloga HAPIH-a. Naime, u okviru HR RASFF sustava postoje i dvije kontakt točke (KT):

  • KT - Državni inspektorat RH (veterinarska, sanitarna, poljoprivredna i fitosanitarna inspekcija) koji koordinira i razmjenjuje informacije između nadležnih inspektora na terenu i NKT-a
  • KT - Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (Centar za sigurnost hrane i Centar za zaštitu bilja) koja izrađuje procjenu rizika i objavljuje Obavijesti za potrošače.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), odnosno Centar za sigurnost hrane i Centar za zaštitu bilja svaki iz svog područja rada, referentno je tijelo za procjenu rizika na nacionalnoj razini.

Brza procjena rizika

"Na zahtjev Nacionalne kontakt točke Državnog Inspektorata u sklopu HR RASFF sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, HAPIH izrađuje brzu procjenu rizika. Njom je obuhvaćena procjena rizika za zdravlje ljudi kod svakog pojedinačnog slučaja, kada je u nekom prehrambenom proizvodu ustanovljena kemijska, mikrobiološka ili fizikalna opasnost", objašnjavaju iz HAPIH-a.

Prilikom procjene rizika u obzir se uzimaju prehrambene navike stanovništva RH i podaci o pojavnosti određene opasnosti. Procjenu rizika koju izradi HAPIH tijelo nadležno za upravljanje rizikom (DIRH) razmatra prilikom donošenja odluka o poduzimanju potrebnih mjera, kao što su npr. povlačenje i/ili opoziv proizvoda.

Ovu je procjenu potrebno napraviti u najkraćem mogućem roku, stoga je u HAPIH-ovom Centru za sigurnost hrane i Centru za zaštitu bilja organizirano dežurstvo 24 sata sve dane u godini.

Obavijesti za potrošače možete naći i na Facebooku HAPIH-a

Isto tako, na zahtjev Državnog inspektorata u sklopu HR RASFF sustava, HAPIH na svojim službenim stranicama u najkraćem roku objavljuje Obavijesti za potrošače i o tome elektroničkim putem obavještava medije kako bi se osigurala pravovremena dostupnost informacija. U tu je svrhu u HAPIH-u također organizirano dežurstvo 24 sata sve dane u godini.

Sve obavijesti o povlačenjima i opozivima proizvoda mogu se naći na stranicama Državnog inspektorata, kao i na HAPIH-ovoj web stranici.

HAPIH je uspostavio i Facebook stranicu na kojoj potrošači također mogu pratiti informacije o opozivima i povlačenjima proizvoda. 

Testiranja provode referentni laboratoriji

"Dodatno, HAPIH je u suradnji s DIRH-om razvio sustav analize podataka u stvarnom vremenu čime se osigurava pravovremeni odgovor na postojeće rizike u poljoprivredno-prehrambenom lancu i ostvaruje najveća moguća razina zaštite zdravlja potrošača", kažu iz ove agencije.

Što se tiče testiranja kojima se utvrđuje prisutnost štetnih tvari, njih provode službeni i referentni laboratoriji za hranu i hranu za životinje. Njihov popis možete pronaći na ovoj poveznici.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.