Da, cijepljenje spašava. U slabo cijepljenim zemljama umire puno više ljudi

MOŽE li visoka procijepljenost zaustaviti pandemiju koronavirusa po načelu kolektivnog imuniteta ili ne? 

To je pitanje oko kojeg se lome koplja između velike većine medicinske i znanstvene zajednice, vlasti koje pokušavaju privoljeti svoje građane na cijepljenje i svih onih koji vjeruju da je cjepivo najučinkovitije oružje koje imamo protiv pandemije s jedne strane, te onih koji, uglavnom iz iracionalnih razloga, proglašavaju cjepiva beskorisnima i/ili opasnima s druge strane. 

Naravno, o odgovoru ovisi i strategija cijepljenja - treba li na razne načine poticati, pa i tjerati ljude da se cijepe kako bi se postigao željeni kolektivni imunitet, za koji i dalje nije jasno na kojem postotku se doseže, ili je pritisak na opću populaciju da se cijepi kontraproduktivan jer je, po ovom stajalištu, dovoljno cijepiti stare i kronično bolesne te tako zaštititi najugroženije skupine. 

I dok je ta dilema još donedavno bila pretežno u domeni spekulacije, sad je već dovoljno zemalja, i u Europi i diljem svijeta, koje su postigle dovoljno visoku procijepljenost da možemo izvući određene zaključke.

Da bismo to napravili, naravno, moramo sagledati epidemiološku situaciju u tim zemljama i usporediti je s onim najgore procijepljenima. Ograničimo se, ovom prilikom, na Europu, u kojoj imamo većinu najbolje procijepljenih zemalja na svijetu i sasvim dovoljno onih s druge strane spektra.

Stoga smo uzeli devet najbolje procijepljenih zemalja u Europi, koje sve imaju najmanje 70% ukupne populacije koja se cijepila  - dakle, uključujući i djecu mlađu od 12 godina, za koju u većini europskih zemalja cijepljenje, barem zasad, nije odobreno - i devet najslabije procijepljenih, uključujući Hrvatsku, koje sve imaju manje od 50% procijepljenosti. Gledali smo postotak potpuno cijepljenih, dakle onih koji su primili barem dvije doze cjepiva (ili jednu, u slučaju cjepiva Johnson & Johnson koje ne dolazi u dvije doze). 

>> Koliko koronu šire cijepljeni, a koliko necijepljeni?

Hrvatska ima 50% cijepljenih barem jednom dozom, ali manje od 46% s dvije doze

Pri tome smo se vodili podacima sa specijalizirane stranice Our World in Data (OWD), nastale kao suradnja istraživača sa sveučilišta Oxford i neprofitne organizacije Global Change Data Lab, koja se u posljednjih godinu i pol profilirala kao jedan od najboljih globalnih izvora podataka o pandemiji koronavirusa.

Svi su podaci u nastavku uzeti s petkom, 12. studenog kao referentnim datumom, osim u rijetkim slučajevima gdje su najnoviji podaci na OWD-u bili nešto starijeg datuma. To se, međutim, ne odnosi na brojeve umrlih i zaraženih, koji su svakodnevno ažurirani na OWD-u.

Također, kako bismo izbjegli zabunu, vrijedi naglasiti da je postotak ukupne populacije Hrvatske koji je cijepljen barem jednom dozom zaista prešao 50%. Međutim, postotak cijepljenih s obje doze (ili jednom, u slučaju Johnson&Johnsona) i dalje je manji od 46%, kao što se vidi i prema podacia koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo od subote, 13. studenog.

Također, prema HZJZ-u, udio odraslog stanovništva sa završenim cijepljenjem iznosi 54.9%, a udio odraslog stanovništva cijepljenog s barem jednom dozom iznosi 60.1%

Procijepljenost

1. Portugal - 87.6% 
2. Island - 81.4%
3. Španjolska - 80.1%
4. Danska - 76.1%
5. Irska - 75.5%
6. Belgija - 74%
7. Nizozemska - 73.2%
8. Italija - 72.3%
9. Finska - 71.2%
10. Hrvatska - 45.8%
11. Srbija - 44.1%
12. Crna Gora - 39.4%
13. Rumunjska - 34.7%
14. Rusija - 34.3%
15. Albanija - 31.8%
16. Bugarska - 23.2%
17. Bosna i Hercegovina - 20.9%
18. Ukrajina - 19.4%

Zatim smo napravili pregled epidemiološke situacije u tim zemljama, gledajući najvažnije varijable: aktualne brojeve novozaraženih, umrlih, hospitaliziranih i onih na odjelima intenzivne skrbi koji boluju od covida-19. U zagradama je navedena procijepljenost kako bi usporedba ovih varijabli bila preglednija. 

Iako smo uključili broj novozaraženih, budući da je to i dalje bitna varijabla koja može poslužiti za predviđanje kretanja novog vala pandemije, potrebno je naglasiti da za visoko procijepljene zemlje ova varijabla postaje sve manje relevantna.

Naime, kao što su cijeli niz istraživanja i podaci iz zemalja diljem svijeta pokazali, cjepiva protiv koronavirusa mnogo slabije štite od infekcije delta sojem, koji je mnogo zarazniji od prijašnjih, a imunitet koji cjepiva stvaraju opada s vremenom - u manjoj mjeri protiv teškog oblika bolesti i smrti, ali u većoj mjeri protiv same infekcije.

Stoga visoko procijepljena zemlja, kao što ćemo iz podataka vidjeti, može imati relativno visok broj novozaraženih, usporediv s onima koje su nisko procijepljene, ali i dalje zadržati niske brojeve teško oboljelih i umrlih. 

Tjedni prosjek dnevno zaraženih na milijun stanovnika vs procijepljenost (u zagradama)

1. Hrvatska (45.8%) - 1354 
2. Crna Gora (39.4%) - 939 
3. Irska (75.5%) - 750 
4. Belgija (74%) - 737
5. Nizozemska (73.2%) - 720
6. Srbija (44.1%) - 675.1
7. Bugarska (23.2%) - 541
8. Ukrajina (19.4%) - 516
9. Island (81.4%) - 438
10. Danska (76.1%) - 423
11. Rumunjska (34.7%) - 337
12. Rusija (34.3%) - 265
13. Bosna i Hercegovina (20.9%) - 241
14. Albanija (31.8%) - 203
15. Finska (71.2%) - 140
16. Portugal (87.6%) - 118
17. Italija (72.3%) - 111
18. Španjolska (80.1%)  - 62

Broj umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana vs procijepljenost (u zagradama)

1. Bugarska (23.2%) - 172
2. Rumunjska (34.7%) - 136
3. Ukrajina (19.4%) - 114
4. Crna Gora (39.4%) - 95
5. Hrvatska (45.8%) - 87
6. Srbija (44.1%) - 66
7. Bosna i Hercegovina (20.9%) - 63
8. Rusija (34.3%) - 56
9. Irska (75.5%) - 15
10. Belgija (74%) - 14
11. Albanija (31.8%) - 12
12. Nizozemska (73.2%) - 10
13. Finska (71.2%) - 6
14. Italija (72.3%) - 5
15. Danska (76.1%) - 5
16. Portugal (87.6%) - 5
17. Španjolska (80.1%) - 4
18. Island (81.4%) - 0

Što se oboljelih od covida-19 koji su hospitalizirani tiče, uzeli smo obje relevantne varijable - sve koji su hospitalizirani i one koji su zbog teških komplikacija smješteni na odjele intenzivne skrbi, često i na respirator ili uređaj za izvantjelesnu oksigenaciju (ECMO).

Pritom je važno naglasiti da su ovi podaci na stranici Our World in Data dostupni samo za dio analiziranih zemalja, po svemu sudeći zato što ostale zemlje nisu dostavile aktualne podatke nadležnim javnozdravstvenim tijelima. 

Broj pacijenata na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika vs procijepljenost (u zagradama)

1. Bugarska (23.2%) - 106
2. Rumunjska (34.7%) - 98
3. Srbija (44.1%) - 40 
4. Belgija (74%) - 34
5. Nizozemska (73.2%) - 18
6. Irska (75.5%) - 15
7. Španjolska (80.1%) - 8 
8. Danska (76.1%) - 7
9. Italija (72.3%) - 6
10. Portugal (87.6%) - 6
11. Finska (71.2%) - 6

Broj hospitaliziranih pacijenata na milijun stanovnika vs procijepljenost (u zagradama)

1. Bugarska (23.2%) - 1214
2. Srbija (44.1%) - 957
3. Hrvatska (45.8%) - 522
4. Belgija (74%) - 167
5. Irska (75.5%) - 96
6. Nizozemska (73.2%) - 69
7. Italija (72.3%) - 60
8. Island (81.4%) - 52
9. Danska (76.1%) - 48
10. Finska (71.2%) - 44
11. Španjolska (80.1%) - 38
12. Portugal (87.6%) - 34

Hrvatska

Hrvatska ima ogroman skok posljednja tri tjedna zahvaljujući kojem se popela na drugo mjesto u Europi, ali i svijetu (iza Slovenije). Rast u posljednja dva tjedna u odnosu na dva tjedna prije toga iznosi 81.2%.

A rast slučajeva praktički simultano prati i velik porast broja umrlih, po čemu smo trenutno četvrti, ali s tendencijom da se popnemo još više, budući da je u Rumunjskoj, koja je donedavno bila prva, broj umrlih posljednjih dana u padu. Po broju hospitaliziranih smo treći u Europi, a i ta krivulja uporno raste.

U Hrvatskoj su covid-potvrde, koje mogu dobiti oni koji su se cijepili, preboljeli koronavirus u posljednjih pola godine ili imaju negativan test (star do 48 sati za antigenski, do 72 sata za PCR-test), uvedene još u lipnju, ali samo za koncerte, utakmice i druge javne događaje s više od 100 posjetitelja (sad više od 50). Režim covid-potvrda proširen je tek početkom prošlog mjeseca na sve zaposlene u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi, a od ovog tjedna i na sve korisnike i zaposlenike javnih i državnih službi.

>> Stožer objavio detalje o uvođenju covid-potvrda, evo kako će to izgledati od utorka

Crna Gora

Crna Gora nakon ljetnog rasta i jednomjesečnog pada posljednjih mjesec dana opet ima rast novozaraženih (30% u posljednja dva tjedna). Što se tiče broja umrlih, ova zemlja, koja je slabije procijepljena od naše, ima ponovni rast nakon dvomjesečne oscilacije i trenutno stoji malo gore od nas, na trećem mjestu u Europi.

Stoga su crnogorske vlasti najavile da će, ako se situacija nastavi pogoršavati, postrožiti epidemiološke mjere, što bi značilo da će covid-potvrde morati imati svi zaposleni u javnoj upravi te da će biti nužne i za vožnju javnim prijevozom i ulazak u trgovačke centre, teretane i poslovne prostore.

Irska

U Irskoj, koja ima visoku procijepljenost od 75%, broj slučajeva svejedno raste već mjesec dana, a posljednja dva tjedna se dodatno ubrzao - dvotjedni rast u odnosu na dva tjedna prije toga iznosi 62.9%. Dapače, Irska je treća po broju novih slučajeva među navedenih 18 zemalja, iza slabo procijepljene Hrvatske i Crne Gore.  

Ipak, izuzetno je indikativno to što porast broja novih slučajeva u Irskoj ne prati ni približno jednako značajan porast smrti. Irska je tu po sredini među nabrojanim zemljama, s 15 umrlih na milijun stanovnika proteklog tjedna - to je skoro šest puta manje nego u Hrvatskoj i preko 11 puta manje nego u Bugarskoj. Broj oboljelih na intenzivnoj njezi također raste od kolovoza, ali je i dalje vrlo daleko od stope u nisko procijepljenim istočnoeuropskim zemljama - i vjerojatno će tako i ostati.

Irska je, podsjetimo, krajem srpnja uvela covid-potvrde kao uvjet za ulazak u zatvorene prostore pivnica, kafića i restorana, kao i za noćne klubove i koncertne dvorane, konferencije, kina i kazališta, osim za maloljetnike koji su u pratnji roditelja, prema službenoj stranici irske vlade.

Belgija i Nizozemska

Belgija također ima rast novozaraženih već gotovo mjesec dana, iako je posljednjih nekoliko dana u padu. Dvotjedni rast joj iznosi 47.5%, a po broju zaraženih je na visokom četvrtom mjestu, unatoč procijepljenosti od 74%. Po broju smrti ima blagi rast s oscilacijama, ali i dalje ih, primjerice, ima gotovo sedam puta manje nego Hrvatska. Doduše, ova zemlja ima zabrinjavajući porast oboljelih na intenzivnoj u posljednja dva tjedna, kojim se izdvojila od ostalih visoko procijepljenih zemalja i sad se već približava razini koju ima daleko slabije procijepljena Srbija. 

Nizozemska također ima rast novih slučajeva posljednjih mjesec dana, a dvotjedni rast iznosi čak 100%, najviše među nabrojanim zemljama. Njega, iako u daleko manjoj mjeri, prati i porast broja oboljelih na intenzivnoj u posljednja tri tjedna. Ovaj zabrinjavajući trend očito je razlog zašto je nizozemska vlada odlučila ponovo uvesti djelomični lockdown, prva u zapadnoj Europi u ovom valu pandemije.

Kako javlja BBC, od subote navečer će se na tri tjedna uvesti mjere ograničenja radnog vremena do 20 sati za supermarkete, kafiće, restorane i hotele, ograničenje okupljanja u domovima na četvero odraslih gostiju i rad od kuće. Broj smrti je u Nizozemskoj također u porastu posljednja dva tjedna, ali svejedno je na gotovo devet puta nižoj razini nego Hrvatska. 

Srbija

U Srbiji je krivulja novozaraženih nakon višemjesečnog eksplozivnog rasta posljednja dva mjeseca ušla u stagnaciju, a sada već i pad, koji u posljednja dva tjedna iznosi 20%. Broj pacijenata na intenzivnoj je, nakon velikog rasta u kolovozu i rujnu, od prošlog mjeseca u stagnaciji. Broj umrlih je također ovaj mjesec ušao u relativnu stagnaciju nakon dugog rasta pa rast umrlih u posljednja dva tjedna iznosi manje od 10%. Ipak, i dalje je tek nešto ispod nas po broju umrlih.

I ova zemlja je, s obzirom na kritičnu epidemiološku situaciju, u listopadu uvela covid-potvrde, ali u vrlo ograničenom obliku - za ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru, ali samo poslije 22 sata.

Bugarska, Ukrajina

Bugarska je imala snažan višetjedni rast broja novih slučajeva do početka ovog mjeseca, kad je nastupio blagi pad koji u posljednja dva tjedna iznosi oko 3%. Ipak, broj oboljelih na intenzivnoj neumoljivo raste, po čemu je prije desetak dana prestigla i Rumunjsku. Prije nekoliko dana prestigla ju je i po broju smrti pa je i u toj kategoriji sad na crnom prvom mjestu u Europi, ali i svijetu. 

Bugarske vlasti uvele su obavezne zelene propusnice, proširenu verziju covid-potvrda, za posjete kafićima, restoranima, teretanama, kinima, muzejima, klubovima, hotelima i sportskim događajima tek 19. listopada, kad je četvrti val već eskalirao. U regijama s posebno visokom incidencijom i nastava je prebačena s fizičke na online oblik. 

>> Što su postigle zemlje koje su uvele covid-potvrde za sve živo?

U Ukrajini se dvomjesečni rast novih slučajeva ovog mjeseca izravnao pa joj rast u posljednja dva tjedna iznosi oko 19%. Broj smrti, međutim, dramatično raste posljednja dva mjeseca pa je ova zemlja tu sad na petom mjestu u Europi i svijetu. Škole u ukrajinskim žarištima zaraze su od kraja listopada zatvorene, a Kijev je uveo obavezne potvrde o cijepljenju ili negativan test za pristup javnom prijevozu.

Island

A Island, koji je imao zaista eksplozivan rast broja novih slučajeva u srpnju, nakon čega mu je krivulja oštro pala, od kraja rujna opet ima sve ubrzaniji rast, koji u posljednja dva tjedna iznosi 69%. Očito je da, barem u slučaju Islanda, visoka procijepljenost nije uspjela zaustaviti treći i četvrti val, pogonjen daleko zaraznijom delta varijantom koronavirusa.

Međutim, broj smrti u Islandu, koji u posljednjih tjedan dana iznosi ravno nula, jasno pokazuje učinkovitost cijepljenja populacije u sprečavanju najgorih posljedica pandemije. Broj hospitaliziranih se ipak više nego udvostručio u posljednja tri tjedna, ali i dalje je 10 puta manji (na milijun stanovnika, naravno) nego u Hrvatskoj. 

Vlada ove sitne zemlje od samo 350 tisuća stanovnika - statistike su kod mikro-država često iskrivljene u jednom ili drugom smjeru upravo zbog malih brojeva - zaista je početkom mjeseca određene restrikcije koje bi se, doduše, teško mogle nazvati lockdownom Umjesto toga, uvedeno je pravilo fizičke udaljenosti od jednog metra, a tamo gdje se taj razmak ne može poštovati opet je obavezno nošenje maske. Usto, na javnim skupovima ponovo ne može biti više od 500 ljudi, a barovi i restorani moraju se zatvoriti u 23 sata.

Danska

I Danska, unatoč procijepljenosti, ima snažan rast novozaraženih u posljednja tri tjedna, a svakako je zanimljivo da je on trenutno viši nego u Rusiji, Rumunjskoj ili Bosni i Hercegovini - iako bi to vrlo lako mogao biti rezultat slabijeg testiranja u tim zemljama.

Stoga je vlada ove zemlje, nakon što je početkom rujna ukinula covid-potvrde, koje su na snazi bile mjesecima, odlučila od petka ponovo uvesti covid-potvrde kao uvjet za ulazak u restorane i noćne klubove, kao i koncerte, konferencije, sajmove i zabavne parkove.    

Ali i Danska nedvosmisleno pokazuje da visoka procijepljenost može učinkovito razbiti korelaciju između broja zaraženih i teško bolesnih te umrlih. Broj liječenih na intenzivnoj, iako u blagom porastu, manji je 15 puta nego u Bugarskoj, a broj umrlih, koji jedva da raste, manji je gotovo 35 puta. 

>> U Srbiji je cijepljeno 43% ljudi, umire 60 dnevno. U Danskoj cijepljeno 76%, umiru 2

Bosna i Hercegovina, Finska, Portugal

Bosna i Hercegovina ima relativno nizak broj novih slučajeva, koji je k tome u stagnaciji - niži nego u Danskoj, na Islandu, u Nizozemskoj ili Irskoj. I broj smrti stagnira, ali je i dalje punih 12 puta viši nego u Danskoj, a skoro 16 puta viši nego u Španjolskoj. S druge strane, malo je niži nego u Hrvatskoj, unatoč više nego dvostruko slabijoj procijepljenosti. 

Finska također ima blagi porast broja novih slučajeva, ali vrlo nisku stopu smrti (14 puta manju nego Hrvatska) i hospitaliziranih pacijenata (12 puta manju nego Hrvatska). 

Slična je situacija s Portugalom, koji ima jedva primjetan porast i nalazi se pri dnu ljestvice nabrojanih zemalja i po slučajevima i po smrtima (17 puta manje nego Hrvatska) i hospitaliziranima (12 puta manje). Portugalska vlada je 1. listopada ukinula gotovo sve epidemiološke restrikcije nakon što je ispunila cilj procjepljivanja koji si je postavila.

U Portugalu je zdravstvena, odnosno covid-propusnica bila potrebna za pristup određenim mjestima, velikim događajima, grupnim treninzima u teretanama i restoranima vikendom i tijekom državnih praznika. Potvrde se i dalje traže na događajima s velikim brojem posjetitelja i za ulazak u zemlju. No Portugalce je, osim samih potvrda, na masovno cijepljenje sigurno motiviralo i katastrofično iskustvo iz siječnja ove godine, kad je umiralo i do tristo ljudi na dan, a bolnički sustav bio pred kolapsom. 

Italija i Španjolska

Italija je još u kolovozu uvela takozvanu zelenu propusnicu, proširenu verziju EU covid-potvrde, kao uvjet za ulazak u zatvorene dijelove kafića i restorana, muzeje, kina, kazališta, teretane, bazene, zabavne parkove, toplice, wellness centre, festivale, sajmove, kockarnice i sportske stadione, ali i za putovanje brzim vlakovima, zrakoplovima, trajektima i međuregionalnim autobusima. Od 15. listopada je obvezala i sve radnike javnog i privatnog sektora da imaju tu propusnicu ako žele nastaviti dolaziti na posao. 

Unatoč žestokim prosvjedima koje su neke od najstrožih mjera na svijetu izazvale, očito su dale rezultata. Italija također ima blagi rast posljednjih nekoliko tjedana, ali broj smrti stagnira na minimalnoj razini, jedva nešto višoj od Portugala, baš kao i broj pacijenata na intenzivnoj njezi.

Iako u visoko procijepljenoj Španjolskoj nacionalna vlada nije uvela covid-propusnice, to su učinile regionalne vlasti u Galiciji i Andaluziji. U tim je područjima zdravstvena propusnica neophodna za ulazak u barove, restorane i druge prostore u kojima se ljudi okupljaju u većem broju. U Kataloniji je, pak, ona obavezna za liječnike i medicinske sestre. U svakom slučaju, ova zemlja ima i najniži broj slučajeva, drugi najniži broj smrti koji usto opada te vrlo nizak broj pacijenata na intenzivnoj, koji je također u padu. 

U visoko procijepljenim zemljama 12 puta manje umrlih nego u nisko procijepljenima

Što možemo zaključiti iz svega ovoga? Indikativno je da su četiri od devet najprocjepljenijih zemalja - Portugal,  Španjolska, Italija i Finska - na samom dnu europske ljestvice po broju novozaraženih. Po broju hospitaliziranih i umrlih, uz njih su na dnu i visoko procijepljeni Island i Danska. Irska, Nizozemska i Belgija očito stoje lošije od njih, ali i dalje bolje od analiziranih nisko procijepljenih zemalja. Albanija je jedina iznimka među nisko procijepljenim zemljama, s niskim brojem smrti.

Možda i najplastičniji podatak za usporedbu je sljedeći. Devet visoko procijepljenih zemalja imalo je zajedno 64 umrla na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana. Devet nisko procijepljenih imalo je 801 umrlog. 12 puta više.