DVA poznata hrvatska znanstvenika Ivan Đikić i Gordan Lauc često se pojavljuju u medijima i govore o koronavirusu. Kako o stanju u svijetu tako i o stanju s koronom u Hrvatskoj.
Ponekad su ova dva hrvatska znanstvenika potpuno oprečnih mišljenja po pitanju određenih stvari vezanih uz pandemiju koronavirusa.
Podsjetimo, Đikić je direktor Instituta za biokemiju (IBC2) u Frankfurtu, dok je Lauc molekularni biolog, gostujući predavač na američkom sveučilištu Johns Hopkins te član Znanstvenog savjeta Vlade RH.
Naveli smo nekoliko oprečnih stavova Lauca i Đikića i pitamo vas kome više vjerujete.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
O kolektivnom imunitetu
Đikić (5. studenog, N1): "Tijekom ljeta smo imali poruke od Stožera, od članova Znanstvenog vijeća da je jako dobro da se virus širi po populaciji. Meni je to bio nevjerojatan alarm. Ne mogu shvatiti da jedan ozbiljan znanstvenik to može izreći. Vidite po Švedskoj, određenim otvaranjem u usporedbi s ostalim zemljama nije uspjela postići kolektivni imunitet. Njima brojevi i danas rastu. Blage mjere nam neće pomoći, nego će dovesti do toga da imamo više virusa u populaciji. Dugo će nam trajati prisutnost virusa u populaciji. Potpuni lockdown će nam doći u nepotrebnom i potpuno nepripremljenom trenutku."
Lauc (15. kolovoza, Facebook):
"Vrlo važno istraživanje provedeno na Karolinska Institutu u Švedskoj upravo je objavljeno u vrlo uglednom časopisu 'Cell'", napisao je na početku Lauc te dodao da je istraživanje provedeno na razmjerno malom broju ispitanika (206) pa to vjerojatno treba ponoviti prije no što možemo biti potpuno sigurni, no rezultati su iznimno ohrabrujući.
Rezultati ove studije pokazali su da i ljudi koji su COVID-19 preboljeli s vrlo malim ili nikakvim simptomima, pa čak i članovi obitelji pozitivnih osoba koje same nikada nisu bile pozitivne, razvijaju takozvane T-stanice specifične za SARS-CoV-2. T-stanice značajan su element našeg imunog sustava i pomažu u borbi protiv virusa, što znači da su osobe koje ih imaju barem djelomično, a možda i potpuno zaštićene."
"Ovo je iznimno važna informacija, posebice u sadašnjoj situaciji kada se virus širi Hrvatskom (i Europom) bez većih posljedica na zdravlje, tj. imamo vrlo malo teško bolesnih. To znači da činjenica da se virus sada širi nije loša, već zapravo dobra vijest i da na to možemo gledati kao na neki oblik prirodnog cijepljenja koji će nam olakšati situaciju na jesen kada će nam se vratiti teži, zimski COVID-19. No ipak se ne treba potpuno opustiti i osobe koje pripadaju u rizične skupine trebaju sačekati cjepivo, a ne riskirati zarazu budući da i ovaj 'ljetni' COVID-19 ipak može uzrokovati tešku, a možda čak i fatalnu bolest."
O vrhuncu pandemije
Lauc (26. listopada, N1): "Ono što vidimo u čitavoj Europi, da je pandemija u brzom širenju. Nažalost, trenutno smo u periodu velikih nepoznanica, jer ne znamo dokle to može ići. Hrvatska dosta zaostaje za drugim zemljama. Ovaj tjedan će vjerojatno biti 3000 i nešto, ali sigurno nećemo doći na 10 tisuća dnevno. Ja se osobno nadam da se približavamo vrhuncu."
Đikić (26. listopada, N1): "Globalno mi nismo na vrhu, mi smo na početku jednog vala. Brojevi su uistinu zabrinjavajući, preko 500 tisuća zaraženih dnevno u svijetu. Ne dijelim preveliki optimizam zbog utjecaja virusa na zdravlje ljudi. Dovoljno je reći da je ovo jedan od najopasnijih virusa koje smo sreli u zadnjih 100 godina. Brzo se širi, zahvaća sve, utječe i na zdravstveni sustav. Ovaj virus je najopasniji i jer nije najsmrtonosniji, jer je blokirao cijeli svijet. Mi već godinu dana nemamo normalan život, to je globalna kriza."
O kontroliranju virusa i strogim mjerama
Lauc (26. listopada, N1): "U ovom trenutku nitko u Europi i na Zapadu ne kontrolira širenje virusa, on se širi sve brže u najvećem dijelu Europe. Ali ta brzina širenja nije povezana sa strogošću mjera u pojedinim zemljama. Ovaj virus je moguće suzbiti ovakvim mjerama u ranijim fazama pandemije. Nažalost, mi to više ne možemo, nitko u Europi to ne može napraviti i sad moramo pokušati usporiti brzinu širenja. No, većinu ljudi koju zarazi ovaj virus neće ubiti i većina neće biti hospitalizirana. Razloga za osobnu paniku nema, ali moramo se potruditi da smanjimo broj zaraženih, ali i ovaj broj koji imamo će toliko opteretiti zdravstveni sustav da će ljudi biti ugroženi i zbog nekih banalnih problema koje bi medicina inače vrlo lako riješila."
Đikić (26. listopada, N1): "Ovaj virus se može kontrolirati pravilnim mjerama, to smo pokazali na proljeće, a to sad pokazuju i neke druge zemlje. Potreban je oprez i pravilno testiranje. Ovaj virus nije samo zdravstveni problem, to je virus koji ulazi u društvo, u sve pore, od radnika, socijalnih službi i zdravstva i zato je opasan."
O radu Stožera
Lauc (26. listopada, N1): "Ja bih bio sretniji da možemo više testirati i imati antigenskih i seroloških testova, ali mi živimo u najsiromašnijoj zemlji EU. Da smo mi bogatiji, i Đikić bi vjerojatno radio u Hrvatskoj, a ne u Njemačkoj. Ne bih se složio da je uzrok nepovjerenja u vladu u tim nekim koracima, jer i u drugim zemljama ima nepovjerenja u vladu u kojima se puno više testira. Postoji dio ljudi koji tvrde da je ovo prevara."
Đikić (26. listopada, N1): "Stožer može bolje raditi, a što se tiče Znanstvenog savjeta, tu ima vrhunskih znanstvenika, ali jedan od naših vrhunskog virologa, Stipe Jonjić, nije u tom savjetu. Danas je Nenad Ban, vrhunski znanstvenik, morao korigirati gospodina Radmana, koji govori da su ove godine brojevi smrtnosti manji nego prošle. Njegova izjava je potpuno kriva. Zašto mi kao znanstvenici moraju korigirati drugog znanstvenika? Takve poruke potpuno uništavaju ono što radi vlada i Stožer. Zato mislim da Znanstveni savjet mora imati svoju unutrašnju kontrolu i kritiku i negativnosti kojih je bilo u ovom periodu. Kad je Beroš ovog ljeta rekao da je virus oslabio, i Lauc i ja smo rekli da to nije istina, a onda je Primorac iz istog tog Znanstvenog savjeta na televiziji rekao da to je istina."
O lockdownu
Lauc (26. listopada, N1): "Veliki sam protivnik lockdowna. Ako to definiramo kao set mjera koji ljudima zabranjuje kretanje i neke aktivnosti, mi smo vidjeli da to ne funkcionira. Argentina je bila mjesecima u strogom lockdownu, a došla je do brojki kao u Brazilu, gdje tog nije bilo. Važno je javnosti objasniti da svatko od nas ima moć kontrole širenja virusa. Ja vjerujem u razum hrvatskog čovjeka. Mislim da će se ljudi početi ponašati ozbiljnije sada."
"Lockdown nije dao efekte na puno mjesta gdje je uveden. Važnije je apelirati na ljude, objasniti da oni svojim ponašanjem mogu puno više nego što država može postići zabranama. Osobna odgovornost može više nego zabrane. Ako se zabrane uvedu, ljudi u Hrvatskoj će ih zaobilaziti. Kod nas nisu zabrane način na koji se nešto radi. Puno više možemo postići da objasnimo ljudima da zajedno ovo možemo proći bez nekih većih trauma."
Đikić (26. listopada, N1): "Atipično je da političari zazivaju policijski sat bez adekvatnih brojki, ali mi moramo znati koji su to brojevi na kojima ćemo uvoditi naredne mjere. Tek nakon nekoliko ozbiljnih mjera mi možemo govoriti o policijskom satu. Švedska je primjer kako ne raditi, imala je 10 puta više mrtvih od Danske. Švedska nije došla do kolektivnog imuniteta. Ja mislim da ne smijemo lagati javnost i zato moramo reći da će lockdown doći ako brojevi budu gori. Ja ne želim da se to dogodi."
"Ja sam za sveobuhvatni program koji uključuje i kazne, a imali smo kazne i na proljeće. Ne smijemo se zavaravati. Slažem se s Laucom, ako brojevi dođu do toga da moramo uvesti lockdown, to će se dogoditi. Nije istina da lockdown ne radi, to je jedino što i radi. Vidi se to i na primjeru Kine. I baš zato što si Hrvatska ne može dozvoliti novi lockdown, treba reći ljudima da će se on dogoditi ako se stvari ovako nastave. No, do tada imamo još puno mjera i puno posla na povratku povjerenja. Kad 80% ljudi poštuje mjere, onda stvari funkcioniraju, ako je manje od toga, onda ne."