Foto: Index, 123.rf
Takva politika bacila je zemlju u dugove pa samo kamate plaćamo više od 11 milijardi kuna.
Ove godine država će se zadužiti za oko 34 milijarde kuna, kako bi pokrila dugove koji dolaze na naplatu. No čak ni u takvoj situaciji Vlada se nije odlučila na štednju, već se oslanja na daljnji rast BDP-a za koji očekuju da će biti veći od 3 posto.
Potrošnja države u posljednjih 10-ak godina porasla je za oko 50 milijardi kuna, no građani koji to financiraju teško da mogu osjetiti poboljšanje usluga koje zauzvrat dobivaju.
Na primjer, rashodi proračuna 2006. godine iznosili su oko 98 milijardi kuna, s time da je potrebno napomenuti da je tada u proračun bio uključen i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Prema prijedlogu proračuna za 2017. ako pribrojimo rashode Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je početkom 2015. isključen iz riznice, a iznose oko 23 milijarde kuna, država će potrošiti više od 150 milijardi kuna.
Kao što je vidljivo na grafičkom prikazu, državna potrošnja nije smanjivana ni za vrijeme krize, već je konstantno rasla dok je ekonomija koja to sve financira - padala.
Sada kada se pod utjecajem vanjskih faktora, ekonomija počela oporavljati, država ima "opravdanje" da nastavlja povećavati potrošnju.