"HRVATI su najbogatiji narod na zapadnom Balkanu i njihova bi se zemlja uskoro mogla pridružiti Europskoj uniji, dok svi ostali moraju čekati. Ali i dalje se čine jadnima", piše The Economist pa svojim čitateljima prenosi rezultate nedavnog Gallupovog istraživanja. Samo osam posto Hrvata misli da Hrvatska ide u pravom smjeru, 92 posto vjeruje u raširenost korupcijske hobotnice, 77 posto je uvjereno da je korupcija duboko slizana s vlasti.
Ni gospodarski podaci nisu ništa vedriji: nezaposlenost se popela na 16,5 posto i raste, BDP je ove godine pao 5,7 posto, a oporavka nema ni u naznakama, 37 posto Hrvata ne može na vrijeme platiti niti režije... "Nije nikakvo čudo što su 10. siječnja glasači izabrali predsjednika koji nikad prije nije bio na visokom političkom položaju", zaključuje The Economist.
Josipović je, vjeruje Economist, dosadan izbor. Profesor prava i skladatelj. Ali možda baš ono što je Hrvatskoj potrebno nakon zadrtog nacionaliste Franje Tuđmana i Stjepana Mesića kojem je jedan od posljednjih državničkih poteza, podsjeća Economist, bio posjet Kosovu. Josipović će morati blisko surađivati s Jadrankom Kosor, ističe se u Economistovom tekstu, ali njegov položaj je drastično olakšan zahvaljujući "bizarnom pokušaju puča" koji je u HDZ-u pokušao provesti Ivo Sanader.
"Izbor Ive Josipovića i rastuća popularnost Jadranke Kosor ukazuju na pozitivnu promjenu atmosfere u Hrvatskoj", piše Economist i poziva se na izjavu Emila Tedeschija za kojeg je "izbor Josipovića znak političke zrelosti jer bi on trebao stvoriti most između vlasti i opozicije". Izbor Josipovića za predsjednika Hrvatske pozdravila je cijela regija, ističe Economist, koji piše kako će treći hrvatski predsjednik zasigurno popraviti bilateralne odnose sa Srbijom i donijeti stabilnost u regiju. "Gotovo dva desetljeća nakon raspada Jugoslavije, vođe država koje su je naslijedile su shvatili da je bolje raditi zajedno nego svađati se", zaključuje Economist.