Ravnatelj Uprave za rad Ministarstva rada i mirovinskog sustava Dražen Opalić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić gostovali su emisiji U mreži Prvog na Hrvatskom radiju.
Komentirali su najavljeno povećanje minimalne plaće. Podsjetimo, premijer Andrej Plenković priopćio je prošlog tjedna da će se minimalne bruto plaće od 1. siječnja sljedeće godine povećati na 970 eura.
Novosel: Očekujemo pomoć vlade u poticanju kolektivnih pregovara
Novosel smatra da minimalna plaća još uvijek nije konkurentna u smislu trenutnog tržišta rada i nedostatka radnika. "Imamo dvije vrste isplata, minimalna plaća, jedina zakonska kategorija koja se odnosi na sve zaposlene u Hrvatskoj, i primanja. Minimalna plaća je zamišljena kao zaštitna socijalna kategorija, da jednostavno nijedan radnik ne može primiti manji iznos", naveo je.
"Međutim, posljedica je da sigurno još najmanje 100 tisuća radnika prima nešto malo više od te minimalne plaće. Raspon između minimalne plaće i medijalne plaće je vrlo mali", dodao je.
"Imamo s jedne strane taj problem pošto zakonodavac nije ozakonio minimalnu plaću za srednje složene poslove, višekvalificirane poslove, i poslodavac, pogotovo onaj koji je mali ili srednji poslodavac, obvezan je poštivati isključivo taj izraz minimalne plaće, na nju plaćati poreze i doprinose, a sve drugo, kako bi napravio razliku između različitih složenih poslova nažalost kompenzira s neoporezivim izdacima", upozorio je.
"Dobro je da je minimalna plaća skoro tisuću eura, da je preko 50 posto prosječne plaće, da je preko 60 posto medijalne plaće, ali mi sad očekujemo pomoć Vlade u poticanju kolektivnih pregovara i poštivanje proširenih kolektivnih ugovora", poručio je.
Stojić: Neistina je da se ne vodi socijalna politika
Stojić je demantirao tvrdnju da će oko 250.000 radnika dobiti veći minimalac. "U nizu djelatnosti i poduzeća koja imaju kolektivno ugovarane plaće, minimalna plaća je zapravo referentna plaća i za ostale plaće, tako da će se tu raditi o puno većem povećanju izdavanja poslodavaca za zaposlene. Ono je posebno akutno u radno intenzivnim djelatnostima kao što je, primjerice, turizam, građevinarstvo, itd.", kazao je.
Podsjetio je da su uoči parlamentarnih izbora značajno podignuta primanja, preko 30 posto, čime se utjecalo na formulu za povećanje minimalne plaće.
"Privatni sektor u ovoj godini znatno sporije diže plaće, to nije zbog škrtosti poslodavaca, nego zbog brojnih neizvjesnosti na tržištu. U okruženju smanjenih poslovnih prilika na europskoj sceni, glavne ekonomije kao Njemačka posrću, mi radimo megakejnezijanske intervencije u politiku plaća. Dižemo plaće na razini države, preko 30 posto, i onda još 15.5 posto minimalac, nakon 20 posto lani", naglasio je.
Napomenuo je da je minimalac od 2019. porastao 92 posto, ukupna primanja zaposlenih 67 posto, a realna primanja 37 posto. Tvrdi da je Hrvatska po tome apsolutni broj jedan na razini Europske unije.
"Neistina je da se u Hrvatskoj ne vodi socijalna politika po pitanju intervencije države u plaće. Mi smo u tome predvodnici, a pitanje je hoćemo li u idućim godinama imati rast produktivnosti koji to može podržavati, hoće li vanjsko-trgovinski partneri moći omogućiti stabilno poslovanje našim izvoznicima. Idemo radije pričati kako u Hrvatskoj stvarati kvalitetna radna mjesta koja stvaraju veću dodanu vrijednost i budu bolje plaćena", poručio je.
Opalić: HZZO će smisliti određene kompenzacijske mjere
Opalić je ponovio da su vlada i Ministarstvo rada u konstantnim razgovorima i dogovorima sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima. "Razumijem zabrinutost i opreznost poslodavaca, to je dobro, ali moram napomenuti da je rastao BDP-a, rasla je produktivnost. Što se tiče proračuna, prvi put smo zadovoljili oba kriterija iz Maastrichta", podsjetio je.
"HZZO će osmisliti određene kompenzacijske mjere upravo ovih par mjeseci kada je najveći udar minimalne plaće na poslodavce. Ne bih o detaljima, to će se razraditi", nastavio je.
Novosel smatra da su mnoge tvrtke ugašene zbog gubitka tržišta, a ne zbog rasta minimalne plaće. "Tržište se nije izgubilo jer su plaće bile nekonkurentne u odnosu na ostale zemlje gdje su ti poslodavci radili nego zbog utjecaja azijskog tržišta. To je globalni problem Europe, ne samo Hrvatske", uvjeren je.
Zaključio je da poslodavci moraju shvatiti da se "ne može toliki iznos zajedničke vrijednosti stavljati u dobit, a da istovremeno za plaće ostane ono što preostane".