HRVATSKA narodna banka odlučila je reagirati na eksploziju nenamjenskih kredita koja se događa posljednjih nekoliko godina, a zbog čega bi se moglo ponoviti nešto slično slučaju Franak kada su brojni građani uletjeli u ''jeftine'' kredite i na kraju završili u ogromnim dugovima, a neki i na ulici nakon deložacija.
Gotovinski nenamjenski krediti, kako je prije nekoliko dana objavio HNB, prošle godine povećani su za 5,4 milijarde kuna, što uz zabilježeni rast od 2,9 milijardi kuna u 2017. i 1,7 milijardi kuna godinu ranije, pokazuje snažan rast te vrste kredita. Krajem 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40 posto ukupnih kredita stanovništvu.
Dobivaju li kredite i oni koji nisu kreditno sposobni?
Problematično kod ove vrste kredita jest to što, kako je utvrdila analiza HNB-a, banke primjenjuju blaže kriterije pri utvrđivanju kreditne sposobnosti u odnosu na stambene kredite, pa se mnogima koji inače ne bi imali kreditnu sposobnost, odobravaju takvi skuplji i za dužnika nepovoljniji krediti.
Rizik se dodatno povećava kada se uzme u obzir da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) koji je prestao s radom zbog GDPR-a (Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka), još nije u funkciji pa banke ni ne mogu provjeriti stvarno stanje zaduženosti klijenta i procijeniti njegovu stvarnu sposobnost vraćanja kredita.
Sad su svi hrabri pri zaduživanju
Iako je Hrvatska trenutno u pozitivnoj fazi ekonomskog ciklusa, ekonomija i plaće koliko-toliko rastu, pa su svi hrabri pri zaduživanju, kada dođe do promjene trenda, građani koji se sada prezaduže mogli bi se za koju godinu naći “na suhom”.
HNB je izdao preporuke bankama u kojima traži da za sve nestambene kredite građanima s rokom dospijeća jednakim ili većim od 60 mjeseci primjenjuju jednake kriterije utvrđivanja kreditne sposobnosti kao što ih primjenjuju za stambeno potrošačke kredite. Preciznije, traže uzimanje u obzir minimalnih troškova života koji ne mogu biti manji od iznosa propisanog Ovršnim zakonom, kojim se regulira iznos dijela plaće zaštićenog od ovrhe.
Također, HNB je u sklopu svojih ovlasti od banaka zatražio da u svoje interne procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalne gubitke po gotovinskim nenamjenskim kreditima te svojim internim propisima osiguraju jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima.
Erste: Očekivali smo reakciju HNB-a
Iz Erste banke za Index kažu da su ovi potezi HNB-a očekivani s obzirom na ranije istupe njenih čelnika, a snažan rast ove vrste kredita tumače pozitivnim makroekonomskim okruženjem te padom kamatnih stopa.
“Nove mjere Hrvatske narodne banke mogu se ocijeniti očekivanima, imajući u vidu službene istupe i javnu komunikaciju regulatora u prethodnom razdoblju. Erste banka uskladit će proces odobravanja kreditnih plasmana u segmentu gotovinskih kredita s novim pravilima te ne očekuje da bi se novonastale okolnosti mogle u značajnijoj mjeri odraziti na njezino poslovanje.
Kreditiranje građana općenito bilježi trendove rasta u posljednje dvije godine, posebice u segmentu gotovinskih kredita. Dva se faktora mogu izdvojiti kao bitna u kontekstu takvih pozitivnih trendova. S jedne strane, to su povoljnija makroekonomska kretanja, odnosno trend gospodarskog oporavka koji je obilježio 2017. i 2018. godinu, a koji je u određenoj mjeri pozitivno utjecao i na okruženje u vidu povećanja novih plasmana. Osim toga, tijekom posljednjih nekoliko godina prisutan je trend postupnog pada kamatnih stopa te su one u konačnici došle na vrlo niske razine. Takvo okruženje u velikoj mjeri utječe na rast kreditiranja građana, a očekujemo da će se sličan trend zadržati i tijekom 2019. godine.
Udio gotovinskih kredita u portfelju kredita građanima u Erste banci krajem prosinca 2018. iznosio je 57%, u odnosu na 54% krajem 2017. godine. U prošloj su godini novi plasmani gotovinskih kredita porasli nešto manje od 25% u odnosu na 2017., dok su u istom razdoblju novi plasmani stambenih kredita ostvarili rast od nešto iznad 11%. U poslovanju s gospodarstvom također su zabilježeni pozitivni trendovi, pri čemu je ostvaren rast novih plasmana od oko 20% u odnosu na godinu ranije. Važno je naglasiti da prosječan iznos gotovinskih kredita istovremeno bilježi silazni trend. U 2018. je taj iznos bio oko 52 tisuće kuna, u odnosu na oko 61 tisuću kuna u 2017. Prosječna ročnost takvih kredita također bilježi silazan trend, sa 69 mjeseci u 2017. na 64 mjeseca u 2018. godini”, kažu iz Erste banke.
Teško naplativi krediti u padu
Osim toga, kažu da su tzv. loši, odnosno teško naplativi krediti u padu.
“Kada se promatra udio tzv. problematičnih plasmana (NPL) općenito u segmentu kreditiranja građana u Erste banci, u 2018. godini zabilježen je pad s 9%, koliko je iznosio krajem 2017., na 7,8% krajem 2018. Smanjenje tzv. NPL plasmana zabilježeno je i kod gotovinskih kredita, sa 7,5% krajem 2017, na 6,7% krajem 2018. Poboljšanje je primjetno i kod stambenih kredita, pri čemu je udio tzv. NPL plasmana smanjen sa 7,1% krajem 2017., na 6,3% krajem 2018. Navedeni podaci potvrđuju činjenicu da Erste banka odgovorno upravlja politikama rizika, što uključuje i segment gotovinskog kreditiranja, sustavno prateći i monitorirajući kreditni portfelj te prilagođavajući kreditne politike objektivnom i realnom stanju na tržištu”, kažu iz Erste banke.
Addiko: Imamo 35 posto nenamjenskih gotovinskih kredita
Iz Addiko banke porast kreditiranja tumače poboljšanjem na tržištu rada i pozitivnim potrošačkim sentimentom, a gotovinski krediti u ukupnim kreditima kod njih čine 35 posto.
"Oporavak kreditne aktivnosti se u 2018. godini nastavio pojačanim kreditiranjem u segmentu stanovništva, a uslijed poboljšanja na tržištu rada i jakog potrošačkog sentimenta koji su pojačali potražnju za nenamjenskim gotovinskim kreditima. Addiko banka pritom veliku pozornost posvećuje sustavnom upravljanju rizicima, unutar čega i procjeni kreditne sposobnosti. Addiko banci se kreditni portfelj ne bazira na kolateralima već isključivo na potencijalu vraćanja te dosadašnjoj urednosti klijenata.
Za potrebe odobravanja gotovinskih kredita i s ciljem osiguranja kvalitetne usluge klijentima radimo detaljne analize i razvijamo interne modele procjene kreditne sposobnosti u kojem se sagledava niz elemenata kao što su primjerice urednost u otplati postojećih obveza i mogućnost podmirenja obveza. Udio nenamjenskih gotovinskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu je oko 35 posto, a prosječan rok otplate gotovinskih kredita je 72 mjeseca, dok je kamata fiksna za cijelo razdoblje otplate. U planovima banke je definitivno daljnji, sustavan i kontroliran rast gotovinskih kredita. Pri čemu je vrlo bitan dio prilikom odobravanja kredita procjena mogućnosti otplate potencijalnog klijenta.", komentar je Addiko banke.
Za razliku od situacije s kreditima u švicarskim francima, kada je HNB reagirao samo upozorenjima potrošačima, sada je poduzeo konkretnije mjere, a hoće li one dati rezultata ili ćemo za par godina imati neke nove udruge i stranke koja “brane” dužnike od banaka - pokazat će vrijeme.