Na europskim se burzama jutros se trguje oprezno, pri čemu burzovni indeksi stagniraju, nakon što su jučer, kada je švicarska središnja banka smanjila kamatne stope, znatno porasli.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto, no na putu je tjednog dobitka.
Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,12 posto, na 8.280 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,12 posto, na 18.235 bodova, a pariški CAC 0,02 posto, na 7.670 bodova.
Jučer su ti indeksi znatno porasli, nakon što je švicarska središnja banka, po drugi put, smanjila kamate za 0,25 postotnih bodova.
Premda je britanska središnja banka (BoE) ostavila kamate nepromijenjene, očekuje se da će i čelnici BoE-a uskoro smanjiti cijenu novca.
A na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,6 posto, no i dalje je na putu tjednog dobitka od oko 1 posto.
Jutros je japanski Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule između 0,2 i 1,5 posto. U Australiji su, pak, porasle 0,3 posto.
Tako većina azijskih tržišta prati jučerašnji pad S&P 500 na Wall Streetu, kao i Nasdaq indeksa.
Na samom početku jučerašnjeg trgovanja nastavljen je višednevni rast cijena dionica tehnoloških kompanija, pa se S&P 500, po prvi put u povijesti, probio iznad razine od 5.500 bodova.
No, kasnije su dionice tehnoloških divova pale, pa su i S&P 500 i Nasdaq indeks do kraja dana skliznuli s rekordnih razina.
Među ostalim, cijena dionice Nvidije pala je 3,5 posto.
Zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, cijena dionice Nvidije skočila je od početka godine više od 170 posto, pa je tržišna vrijednost te kompanije premašila 3.200 milijardi dolara.
Tako je početkom tjedna taj proizvođač čipova postao najveća svjetska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, preskočivši Microsoft.