Desno-populistička Slobodnjačka stranka Austrije (FPÖ) ima dobre izglede za relativnu pobjedu na današnjim parlamentarnim izborima, ali su svejedno mali izgledi da će dati kancelara i sastaviti vladu. Nedjeljni izbori za Nationalrat (Nacionalno vijeće), kako se u Austriji naziva donji dom saveznog parlamenta, mogli bi ući u povijest kao prvi izbori na saveznoj razini na kojima bi desničarski FPÖ mogao dobiti najveći broj glasova.
Socijaldemokrati s dvadesetak posto podrške
U gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja stranka Herberta Kickla vodi s oko 28 posto podrške ispred vladajuće Austrijske pučke stranke (ÖVP) koja može računati s podrškom od 24 do 26 posto glasova. To je pučanima velik gubitak u usporedbi s posljednjim izborima 2019., kada ih je biralo 37 posto birača.
Socijaldemokratima (SPÖ) podrška iznosi dvadesetak posto, a za četvrto mjesto bore se liberali i zeleni, koji su na oko devet posto glasova. Prelazak izbornog praga od četiri posto mogao bi poći za rukom Komunističkoj stranci Austrije (KPÖ) i lijevo-liberalnoj stranci Bier.
Migracije u prvom planu
"Socijalna pomoć u budućnosti samo za domaće, nema političkog azila u Austriji, Austrija je okružena sigurnim zemljama. Tko zaustavi seobu naroda, taj će zaustaviti i uvoz islamizma". Ovako je glavni kandidat FPÖ-a Herbert Kickl ukratko predstavio svoj predizborni program.
Austrijski slobodnjaci njime se zalažu za "tvrđavu Austriju" i zatvaranje granica po uzoru na Mađarsku Viktora Orbana. "U Austriji živi previše stranaca" glavna je predizborna poruka desničara. Herbert Kickl se rado vidi u ulozi predsjednika austrijske vlade i koristi pojam "narodnog kancelara", iako je to naziv kojim je sebe u prošlosti nazivao jedino Adolf Hitler.
Zaboravljena Ibiza?
FPÖ-u ovo ne bi bio prvi put da sudjeluje u radu vlade. No od prve koalicije s pučanima 2000., tada još pod vodstvom Jörga Heidera, slobodnjaci su u vladama s ÖVP-om bili manjinski partner. Posljednje sudjelovanje u vladi propalo je 2019., kada su slobodnjaci na čelu s tadašnjim predsjednikom Heinzom Christianom Stracheom, u jeku tzv. Ibiza afere, izletjeli iz vlade.
Tadašnji kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) raskinuo je koaliciju sa slobodnjacima nakon što je u javnost procurio video u kojem u opuštenoj atmosferi vikendice na Ibizi Strache navodnim ruskim biznismenima obećava prednost pri dodjeli javnih natječaja u zamjenu za financijsku pomoć FPÖ-u.
Oporavak FPÖ-a
No kako se FPÖ uspio oporaviti od posljednjih izbora, na kojima je za stranku glasalo svega 16 posto birača, i to usprkos nezapamćenom skandalu u jeku kojeg je kompletno vodstvo dalo ostavku?
Analitičari ponovni uspon slobodnjaka pripisuju protivljenju mjerama ograničenja tijekom koronakrize, negiranju klimatskih promjena i protivljenju vojnoj pomoći Ukrajini. No prije svega, FPÖ je pod vodstvom ekstremnog Herberta Kickla uspio pitanje migracija vratiti u prvi plan.
U tome mu je "pomogla" serija napada i pokušaja napada koje su u Austriji počinili stranci s islamističkom pozadinom, što je zemlju prodrmalo iz temelja. "Kicklu je pošlo za rukom proširiti teme migracije i okrivljavanja stranaca i doći do šireg sloja frustriranih birača", kaže politolog Thomas Hofer u razgovoru za agenciju AFP.
Mala vjerojatnost da će Kickl postati kancelar
Ako se obistine prognoze i FPÖ osvoji najveći broj glasova, vjerojatnost da će Kickl postati austrijski kancelar svejedno je niska. Kao i u susjednoj Njemačkoj, gdje s desničarskim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD) nitko ne želi koalirati, ni Kickl nema partnera za ostvarenje želje da postane "narodni kancelar".
Ni ÖVP ni SPÖ ne žele koalirati s FPÖ-om u vladi u kojoj bi Kickl bio kancelar. Posljednjih tjedana se dodatno zaoštrila retorika između pučana i slobodnjaka. FPÖ redovito optužuje aktualnog kancelara i predsjednika pučana Karla Nehammera za propuste u gospodarskoj politici i gubitku kontrole kada je neregulirana migracija u pitanju.
ÖVP pak tvrdi kako Kickl jednostavno "nema kapaciteta" da bude budući kancelar Austrije. Pučani su posljednjih dana predizbornu taktiku usredotočili na neodlučne birače koje nagovaraju da svoj glas daju ÖVP-u kako bi slobodnjaci pali na drugo mjesto, čime bi Kickl odustao od svojih pretenzija na kancelarsku poziciju.
Moguće je i da austrijski predsjednik Alexander van der Bellen slobodnjake ne ovlasti za sastavljanje vlade, nego da to prepusti drugoplasiranim pučanima, na što po Ustavu ima pravo.
Moguća koalicija pučana i slobodnjaka, ali bez Kickla
U slučaju da pučani ipak prestignu FPÖ, čelnici ÖVP-a mogu zamisliti koaliciju sa slobodnjacima, ali pod uvjetom da Kickl ne uđe u vladu.
Ostale opcije koje pučanima stoje na raspolaganju su koalicija sa socijaldemokratima i liberalima iz stranke Neos, ali se ovakva konstelacija nastoji izbjeći zbog neslaganja s eventualnim partnerima na polju gospodarske politike.
Nehammer je posljednjih tjedana, kako bi privolio birače koji naginju slobodnjacima, pooštrio svoje ciljeve na polju migrantske politike. Ujedno ukazuje i na uspjehe austrijskog gospodarstva i porezne olakšice za građane koje je vlada izglasala u posljednje vrijeme.