1959. godina bila je ključna u odnosima SAD-a i Sovjetskog Saveza. Tada se dogodio povijesni trenutak hladnog rata - sovjetski vođa Nikita Hruščov posjetio je Sjedinjene Američke Države. Njegov posjet trajao je gotovo dva tjedna i bio je medijski popraćen u cijelome svijetu.
Diplomacija dvije supersile
SAD i Sovjetski Savez već su imali diplomatski presedan iste godine, kada je potpredsjednik Richard Nixon posjetio izložbu u Moskvi. Tamo se dogodila poznata "Kuhinjska debata" na kojoj su dvojica dužnosnika komentirali izložbu te pritom branili svoje ekonomske sustave. Ipak, obje su strane znale da postoji prostor za dijalog pa je američki predsjednik Eisenhower najavio posjet sovjetskog vođe.
Nikita je stigao u SAD 17. rujna 1959., a najvažniji trenutak njegovog posjeta dogodio se kada se sastao s američkim predsjednikom. Dwight Eisenhower i Nikita Hruščov sastali su se u Bijeloj kući te raspravljali o tome kako postići bolju suradnju i smanjiti napetosti. Susret se smatrao velikim korakom prema pomirenju i dijalogu, a zapravo je bio farsa.
Hruščov je također održao govor na Općoj skupštini UN-a, gdje je istaknuo potrebu za suradnjom i mirom.
Sovjetski je vođa posjetio razne lokacije u SAD-u, uključujući Disneyland, mnoge tvornice, američke trgovine i ostalo. Svaki posjet bio je medijski popraćen, ne samo u američkim i sovjetskim medijima već i u svim ostalima. Izašle su i mnoge kolumne u kojima su novinari naglašavali kako sukob jenjava i kako će nakon ovog posjeta odnosi ići samo na bolje.
Posjet u kontekstu hladnog rata
Samo tri godine kasnije pokazalo se da su napetosti između dvije supersile i dalje prisutne. Nakon što su Sovjeti dostavili nuklearno oružje na Kubu, svijet je zamalo ušao u nuklearni sukob, a posjet se pokazao nedovoljnim.
Važnost posjeta Hruščova SAD-u ponovo će postati važan tijekom 70-ih godina, a budući pregovori o nuklearnom razoružanju spominjat će posjet 1959. kao prvi korak prema smirivanju tenzija.
Hladni rat ostao je zapamćen kao period napetosti između dvije zemlje koje su, zahvaljujući tehnologiji, sposobne uništiti cijeli svijet ako zarate. Nikad prije u povijesti ljudi se nisu susretali s takvim pitanjima, a druga polovica dvadesetog stoljeća danas služi kao lekcija za buduća vremena u kojima se ponovo možemo suočiti s prijetnjom nuklearnog rata.