Pet mjeseci nakon što su ukrajinske snage prešle granicu u prvoj kopnenoj invaziji na Rusiju od Drugog svjetskog rata, dvije vojske vode možda i najžešće sukobe tijekom rata. Intenzitet bitki podsjeća na teške opsade gradova istočne Ukrajine u posljednje tri godine, poput Bahmuta i Avdijivke, koji evociraju masovne pogibelji vojnika s obje strane.
Borbe u Kurskoj regiji u Rusiji dobile su značajnu ulogu u bilo kakvim mogućim pregovorima o prekidu vatre. Suočena sa skorašnjom inauguracijom novog predsjednika SAD-a - koji je obećao brzi prekid rata, bez pojašnjavanja uvjeta - Ukrajina se nada iskoristiti ruski teritorij kao adut za pregovaranje, piše New York Times. Rusija se oslanja na sjevernokorejska pojačanja i nada se izbaciti ukrajinske postrojbe sa spomenutog područja.
"Rusi pod svaku cijenu moraju zauzeti ovaj teritorij i ulažu sve snage u to dok mi dajemo sve od sebe da ga zadržimo. Držimo se, uništavamo, uništavamo, uništavamo - toliko da je to teško i shvatiti", rekao je 46-godišnji narednik Oleksandr, zapovjednik ukrajinskog voda.
On i drugi vojnici, koji su tražili da ih se identificira samo imenom ili ratnim nadimkom, rekli su da su zbog napada sjevernokorejskih postrojbi bitke postale daleko žešće nego prije. "Situacija se znatno pogoršala kada su Sjevernokorejci počeli pristizati. Masovno pritišću naše frontove, pronalaze slabe točke i probijaju ih", rekao je 30-godišnji podnarednik Oleksij.
Rusija je uz pomoć oko 12.000 Sjevernokorejaca, prema procjenama, ponovno preuzela polovicu teritorija koji je izgubila tijekom ljeta. Napadi su se nastavili i tijekom prošlog tjedna.
Iznenadna ofenziva Ukrajinaca
Ali, ukrajinske snage također su krenule u napad posljednjih dana, nastojeći osigurati područje zapadno od Sudže, gradića u Rusiji oko 10 kilometara od granice koji je postao utvrda za ukrajinske snage, koje su u kolovozu zauzele oko 500 četvornih kilometara. "Ako nas nastave pritiskati, a mi ne pružimo otpor, neprijatelj će imati osjećaj nadmoći. Kada vas netko nastavi udarati, a vi ne uzvratite udarac, napadač će se osjećati ugodno, čak i opušteno", rekao je vojnoobavještajni časnik Andrij (44).
Rusi su uglavnom osujetili napad, ali borbe se nastavljaju i situacija ostaje neizvjesna.
Intenzitet borbi mogao se nazrijeti na cesti koja vodi prema ruskoj granici: kolone tenkova, oklopnih transportera i drugih vozila kretale su se pored uništene vojne opreme. Ruske bombe i rakete eksplodirale su gromoglasno u pograničnim selima, a moglo se vidjeti ukrajinske projektile kako lete u suprotnom smjeru.
Deseci tisuća dronova također su lovili mete. Oni su transformirali bojno polje iako je Ukrajina poboljšala svoje sposobnosti elektroničkog ratovanja, ograničavajući učinkovitost dronova koji se oslanjaju na radiosignale. Rusija je sada preplavila front dronovima vođenim ultratankim optičkim kabelima, s dometom leta većim od 15 kilometara. Najbolja obrana od njih je sačmarica, rekli su ukrajinski vojnici.
Ukrajina želi stvoriti tampon-zonu
Borbe se odvijaju uz neizvjesnu političku pozadinu. Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump proveo je mjesece u kampanji preispitujući američku vojnu pomoć Ukrajini. Rekao je da želi brzo okončati rat, ali nije rekao kako. Ruske snage su u ofenzivi već više od godinu dana u istočnoj Ukrajini, neprestano napredujući unatoč nevjerojatnim gubicima.
Svojim upadom Ukrajina ima cilj stvoriti tampon-zonu za zaštitu stotina tisuća civila u gradu Sumiju, manje od 40 kilometara od granice s Rusijom. Ukrajina također želi ublažiti pritisak na istočnoj bojišnici tjerajući Ruse natrag na njihovu zemlju. Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je kampanja poslala snažnu poruku svijetu da Ukrajina može učiniti više od obrane: "To je jedna od naših pobjeda, mislim jedna od najvećih pobjeda, ne samo prošle godine nego tijekom cijelog rata."
Ipak, neki vojni analitičari upozoravaju da bi ukrajinska kampanja u Kursku mogla dovesti do toga da njezine snage budu sve više rastegnute i da izgube teritorij u istočnoj regiji Donbasu. Mnogi vojnici koji se bore u Kursku vjeruju da bi gubici u istočnoj Ukrajini bili još teži bez njihove kampanje.
"Rusi koriste svoje najelitnije vojnike i najbolje rezerve u ovom području. S obzirom na to što bi mogli raditi u drugim dijelovima Ukrajine, to je dobro", rekao je satnik Oleksandr Širšin (30), zapovjednik bojne u 47. mehaniziranoj brigadi.
Još je bio pod dojmom velikog ruskog napada nekoliko dana ranije. Rusi su ukrajinske položaje napali u šest valova, upotrijebivši više od 50 tenkova, oklopnih transportera i drugih vozila. Dok su deseci neprijateljskih vojnika ubijeni i ranjeni, a velika količina ruske opreme uništena, Rusi su napredovali nekoliko kilometara.
"Pokolj u Kursku je zastrašujući"
"Kada dođe prvi val, fokusiramo se na njega, nosimo se s njim, a onda dolazi sljedeći", rekao je Širšin. Nema vremena za preusmjeravanje topništva ili drugih resursa dok sljedeći val dolazi s druge linije napada. "Povlačimo se. Tada dolazi sljedeći val, a jedan od njih uspijeva doći do cilja i izvršiti svoj zadatak", objašnjava ukrajinski satnik.
I dalje je teško, rekao je Širšin, vidjeti da mnogi na Zapadu gledaju na rat u Ukrajini kao na videoigricu i odbijaju vidjeti prijetnju koju Rusija predstavlja svijetu. Priznao je pad ukrajinskog morala tijekom gotovo tri godine rata, ali je rekao da većina vojnika još uvijek razumije zašto se moraju boriti: "Prestanemo li se boriti, to će značiti našu smrt."
Ulazak Sjeverne Koreje u rat, rekli su neki ukrajinski vojnici, trebao bi alarmirati europske nacije i njihove saveznike.
Sjevernokorejske trupe bore se kao disciplinirana, predana i neustrašiva sila. Obično se kreću pješice u velikim formacijama, čak i kroz minska polja, dok su pod teškom artiljerijskom vatrom i praćene bespilotnim letjelicama. Ukrajinske vlasti u subotu su priopćile da su njihove snage prvi put zarobile dvojicu sjevernokorejskih vojnika.
Narednik Oleksandr kaže da je pokolj u Kursku bio zastrašujući, možda i najteži otkako se 2014. pridružio vojsci: "Gledate i ne možete u potpunosti shvatiti gdje ste. Svaki dan ubijamo mnogo ljudi."
Usporedio je ovaj okršaj s Bahmutom, kada su mitraljesce morali redovito mijenjati jer nisu mogli podnijeti tempo ubijanja. "Nakon dva sata pucanja po ljudima oni to nisu mogli psihički podnijeti. Sada je ovdje još i gore", rekao je Oleksandr, dijeleći snimku s mobitela koja prikazuje posljedice nedavnog napada. Polje je bilo prepuno tijela, raznesenih i nagomilanih tako da je bilo teško prebrojati mrtve.