INDUSTRIJSKA proizvodnja u EU i eurozoni stabilizirala se u studenome, a Hrvatska je bila među zemljama s najvećim padom, pokazali su podaci europskog statističkog ureda. Industrijska proizvodnja porasla je u studenom na mjesečnoj razini za 0.9 posto u EU i za jedan posto u eurozoni, pokazali su Eurostatovi sezonski prilagođeni podaci. U listopadu smanjena je na oba područja za revidiranih 1.9 posto.
Rast proizvodnje odražava povećanje u sektoru kapitalnih dobara, koji u stopu prati sektor intermedijarnih dobara, sa stopama rasta od 0.7 posto u EU i 0.8 posto u eurozoni. Proizvodnja energije porasla je u EU blagih 0.1 posto, a u eurozoni se smanjila za 0.9 posto. Najviše se na oba područja smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1.2 posto u EU i za 1.3 posto u eurozoni.
Hrvatska uz Estoniju i Švedsku
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u studenom na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 6.4 posto. Slijede Luksemburg s rastom proizvodnje za pet posto i Malta gdje je porasla za 4.6 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema sezonski prilagođenim podacima pala za 1.9 posto u odnosu na listopad kada je smanjena za 1.4 posto, pokazuju Eurostatove tablice.
Veći pad bilježile su samo Estonija i Švedska, za 3.7 odnosno 3.3 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.
Kočnica energetski sektor
Godišnja usporedba pokazuje rast industrijske proizvodnje za dva posto i u EU i u eurozoni, prema kalendarski prilagođenim podacima. U listopadu porasla je za 3.7 posto u EU i za 3.4 posto u eurozoni. Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za devet posto u EU te za 8.8 posto u eurozoni u odnosu na prošlogodišnji studeni.
Slijedi proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara koja je porasla za 7.2 posto u Uniji i 6.3 posto u eurozoni. Najviše je smanjena proizvodnja energije, za 10.2 posto u Uniji te 10.7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.
Irska na čelu
Irska je ponovno prednjačila rastom proizvodnje, za 34.9 posto u odnosu na studeni 2021. Slijede Malta i Danska gdje je porasla za 15.5 odnosno 9.3 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema kalendarski prilagođenim podacima pala za dva posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najsnažnije od početka pandemije. U listopadu smanjena je za 0.3 posto. Najviše je pala u Estoniji, za 12.2 posto, a slijede Slovačka i Rumunjska gdje je smanjena za 10.7 odnosno četiri posto.