HRVATSKOM Wikipedijom već godinama dominiraju administratori iz redova radikalne, klerikalne desnice koji iskrivljuju sve važne informacije o recentnijoj hrvatskoj povijesti zbog čega je ona postala sramotnim slučajem i crnom ovcom inače vrijednog globalnog projekta. Nažalost, čini se da su od nje ruke digli ne samo brojni kvalitetni administratori već i njezini vlasnici i osnivači.
To je svojevrsna kulturna i civilizacijska tragedija jer je Wikipedia za mlade, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, danas jedan od najvažnijih izvora informacija pa bi one trebale biti pouzdane, a ne još jedan izvor lažnih informacija. Za englesku verziju to uglavnom vrijedi. Naime, testiranje neovisnih stručnjaka koje je 2005. objavljeno u uglednom časopisu Nature pokazalo je da je engleska wikipedia gotovo jednako točna kao čuvena enciklopedija Britannica.
Zašto je hrvatska Wikipedia smeće?
Posebno tragično je to što su u hrvatsku Wikipediju brojni stručnjaci uložili golem trud i vrlo kvalitetno odradili svoj posao. Tako imamo situaciju u kojoj bismo mladima trebali reći: koristite našu Wikipediju, ali samo kada vam treba za neke stručne informacije za koje znate da nisu svjetonazorski sporne radikalnim desničarima. No, kako razlučiti koje su to teme – jesu li to isključivo oni dijelovi koji se tiču hrvatske povijesti ili su to i Istanbulska konvencija, prava LGBT osoba, pobačaj, povijest Katoličke crkve ili nešto peto i deseto? Kako mladi mogu pretpostaviti ili prepoznati koje bi to teme mogle biti? Gdje sve mogu očekivati neko radikalno desno kukavičje jaje, a gdje su na sigurnom? Iz tog razloga, mada ima puno dobrih sadržaja, hrvatska je Wikipedia u biti smeće.
Nažalost, hrvatska verzija Wikipedije potvrđeno obiluje dezinformacijama, lažima i ekstremno desničarskom apologetikom u brojnim temama, osobito u onima koje se tiču novije hrvatske povijesti. Ovu sramotnu činjenicu ponajbolje ilustrira usporedba priloga o logoru Jasenovac koji su objavljeni u engleskoj i u hrvatskoj inačici.
Skandalozan tekst o Jasenovcu
Ovdje nemamo dovoljno prostora za sustavnu analizu svih obmana koje se pod tim naslovom mogu pronaći, no već i letimičan uvid govori puno.
Primjerice, oba teksta o Jasenovcu, i engleski i hrvatski, imaju oko 10.000 riječi. No, dok engleski u njemu uspijeva pokriti sve najrelevantnije teme, kao što su, primjerice, politička pozadina, uvjeti života, okrutnost ustaša, polemike oko broja žrtava, veći broj dramatičnih svjedočenja očevidaca i sl., hrvatska se uglavnom ne bavi ni s čim drugim do relativiziranjem broja žrtava, apologetikom Crkve i svaljivanjem krivnje za mrlju na hrvatskoj povijesti na propagandu socijalističke Jugoslavije.
Ova žalosna činjenica jasna je već iz samih naziva poglavlja i tema u njima.
U engleskoj verziji to su:
1 Pozadina
1.1 NDH zakonodavstvo
1.2 Utjecaj nacističke Njemačke
2 Stvaranje i funkcioniranje
2.1. Zatvoreno stanovništvo
2.2 Životni uvjeti
2.3 Masovna ubojstva i okrutnost
2.3.1 Srbosjek
2.4 Sustavno istrebljenje zatvorenika
2.5 Pomoć zatvorenika
3 Kraj kampa
4 Broj žrtava
4.1 Suvremeni izvori
4.2 Službene procjene Jugoslavije i Hrvatske
4.3. Forenzička ispitivanja iz 1960-ih godina
4.4 Popisi žrtava
4.5 Procjene institucija holokausta
4.6 Statističke procjene
5 Svjedočenje preživjelih iz Jasenovca i drugih očevidaca
5.1 Cijordana Friedlender, Stara Gradiška
5.2 Egon Berger, Jasenovac
5.3 Milko Riffer, Jasenovac
5.4. General von Horstenau, Jasenovac
6. Službenici logora i njihove sudbine
7 Popis uglednih zatvorenika
8 Spomen-mjesto
Naslovi hrvatskih poglavlja izgledaju ovako:
1 Zakonske odredbe
2 Sabirni logor Jasenovac
2.1 Svjedočanstva
3 Kraj logora
4 Broj žrtava
4.1 Njemački izvori
4.2 Demografska istraživanja
4.3 Osporavanja točnosti službenog Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941. - 1945.
4.4 Zemaljska komisija Hrvatske (1946.)
5 Antropološka istraživanja
6 Poslijeratni logor Jasenovac
7 Krivotvorenje broja ubijenih
8 Manipulacije fotografijama
9 Antihrvatska propaganda utemeljena na narativu o Sabirnom logoru Jasenovac
Pola teksta o Jasenovcu na hrvatskoj Wikipediji je posvećeno relativizaciji zločina
Od oko 10.000 riječi hrvatska inačica oko pola posvećuje relativizaciji brojki i optužbama na račun poslijeratnih socijalističkih vlasti za preuveličavanje – što zbog potraživanja reparacije od Njemačke, što zbog srpske odnosno antihrvatske propagande. Uz to, u 400-tinjak riječi nastoji istaknuti pozitivnu povijesnu ulogu koju je po tom pitanju imao „zagrebački nadbiskup, blaženik Alojzije Stepinac“, koji je „osudio postojanje ovog logora i svih njemu sličnih“.
S druge strane, uloga Tita, antifašista, partizana i socijalističkih vlasti u vezi s Jasenovcem opisana je kao isključivo negativna. Štoviše, hrvatski tekst oko 1000 riječi posvećuje tezi prema kojoj je Jasenovac nakon II. svjetskog rata bio logor u kojem su komunisti ubijali svoje političke neistomišljenike. Kruna te relativizacije je zaključak: „Sabirni logor Jasenovac je stoga bio logor dva totalitaristička režima: prvo ustaškog od 1941. do travnja 1945., a od svibnja 1945. do 1947./1948. komunističkog.“
Također je žalosno da se u hrvatskom tekstu termin 'logor smrti', što je Jasenovac nedvojbeno bio, spominje samo jednom i to u citatu povjesničara Slavka Goldsteina čiji je otac ubijen u logoru Jadovno. Istovremeno se termini koji ga žele prikazati kao sabirni (što je izvorni ustaški naziv) i radni logor, što prikriva njegovu pravu bit, koriste 30-ak puta. Engleska inačica termin "logor smrti" koristi četiri puta i pritom ističe da je zbog loših uvjeta i okrutnosti ustaša bio gori od većine nacističkih logora. Dok engleska verzija okrutnosti ustaša posvećuje cijelo poglavlje, u hrvatskoj se inačici riječ okrutno javlja samo jednom i to u iskazu koji je vlastima Nedićeve Srbije dao bivši logoraš Vojislav Prnjatović.
Slične usporedbe i analize mogli bismo nizati u nedogled.
Fotografija "srbosjeka", noža za masovno klanje uz što manje zamora, iz engleske Wikipedije; u hrvatskoj je nema
Hrvoje Klasić: Hrvatska Wikipedia temelji se na lažima i dezinformacijama
Povjesničar Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže da se hrvatska Wikipedia, kada govori o hrvatskoj povijesti, u većini slučajeva temelji na znanstveno potpuno neprovjerenim informacijama.
„No, to je čak manji dio problema. Veći dio je to što se mnoštvo objava temelji na lažima i dezinformacijama te na revizionističkom pristupu hrvatskoj povijesti, što znači da se relativizira zločinački karakter ustaškog režima, da se umanjuju žrtve koje su nastradale od ruku ustaša te da se na povijest socijalističke Jugoslavije i Tita gleda isključivo negativno. Pri tome se, primjerice, nerijetko navode neke liste prema kojima je Tito navodno jedan od najvećih zločinaca u povijesti i slično“, rekao je Klasić za Index.
Naš povjesničar smatra da je u ovoj priči najgore to što živimo u vremenu, svijetu i društvu u kojem su se mladi navikli informirati preko interneta te često koriste Wikipediju.
„Ona je danas postala ono što je u moje vrijeme bila Opća enciklopedija ili Enciklopedija Britannica. Mladima je to najčešće prvi, a vrlo često i jedini izvor informacija. Kada vide da nešto u svojem nazivu ima korijen riječi enciklopedija, oni to uzimaju zdravo za gotovo. A učiti povijest iz hrvatske Wikipedije, jednostavno je skandalozno. Ona naše sugrađane, osobito mlade, uči potpuno pogrešnim tezama, a što je najzanimljivije, kada usporedite tekstove koji se tiču iste teme na hrvatskoj, srpskoj i bosanskoj Wikipediji, vidite da su teze i ocjene potpuno suprotstavljene. Mislim da su najdrastičniji primjeri oni koji se tiču NDH, ustaškog pokreta, socijalističkog razdoblja i Tita“, tumači Klasić.
Tko stoji iza ultra-desnih admina kojima nitko ne može stati na kraj?
Budući da nitko već godinama ne uspijeva stati na kraj desnim radikalima među hrvatskim adminima, nameće se pitanje odakle im toliki utjecaj – stoje li iza njih neke organizacije ili udruge?
Klasić kaže da nije siguran što bi o tome mislio.
„Ja nisam informatički najpismenija osoba. Uvijek se sablaznim kada mi ljudi objasne kako izgleda trolanje preko interneta pred izbore pa kada mi kažu da postoje cijeli centri zaduženi za pisanje komentara ispod članaka u internetskim medijima. Tu očito postoji nekakva udružena aktivnost. Koja točno, teško je reći, no kada se pogledaju komentari u medijima pa i sadržaj Wikipedije, jasno je da je daleko više ekstremno desnih, šovinističkih, rasističkih i nacionalističkih nego što ih ima iz lijeve provenijencije koji pozivaju na internacionalizam, liberalizam i sl. Nisam siguran može li se prst uprijeti u jedan centar, no očito je da postoje zainteresirane udruge. Ne znam tko su oni, no mislim da se radi o neformalnim centrima u koje se okupljaju pojedinci koji u društvu djeluju s potpuno neprihvatljivih pozicija. Pomaže li ih i plaća netko, ne znam, no možda jednog dana saznamo kao što smo saznali za niz nekih drugih manifestacija ekstremnog desničarstva s različitim prosvjednim šetnjama, referendumima i sl. Možda ćemo jednog dana saznati radi li se o pojedincima volonterima ili o dobro smišljenim akcijama“, nada se naš povjesničar.
Fotografija leševa u Savi koja u engleskoj verziji Wikipedije ilustrira masovnost zločina; u hrvatskoj verziji je nema
Kako se održava desničarska okupacija?
O problemu invazije desničarskih administratora na hrvatsku Wikipediju piše se još od 2013. Kako se ona održava?
Na uređivanju sadržaja Wikipedije rade tzv. suradnici. Njih ima na desetke. Neki među njima s vremenom postaju administratori - suradnici s posebnim ovlastima. U Hrvatskoj ih ima desetak. Oni mogu blokirati druge suradnike i zaključavati članke. Administrator se postaje nakon prijedloga nekog suradnika i glasanja suradnika koji zadovoljavaju određene tehničke uvjete (npr. broj uređivanja tekstova i staž).
Poznavatelji situacije, bivši admini, tvrde da su sadašnji administratori i desničarski dio suradnika privatno umreženi izvan Wikipedije te da sva glasovanja pripremaju izvan Wikipedije. U slučaju da netko predloži nekog administratora koji nije po volji sadašnjoj kliki, pali se alarm i odmah slijedi bujica glasova protiv koji imaju za cilj obeshrabriti čak i one neutralne suradnike da glasaju za. Kada klika nađe novog kandidata za admina, a nakon što su ga privatno upoznali i utvrdili da je pouzdan, slijedi organizacija glasanja za davanje ovlasti tom suradniku.
Normalni, neostrašćeni hrvatski administratori Wikipedije u više su navrata pokušavali problem desničarske uzurpacije predstaviti medijima, javnosti pa i samim osnivačima i vlasnicima svjetskog projekta. Za sada bez uspjeha.
Hrvatska sramota ponovno u fokusu
Problem hrvatske sramotne Wikipedije ponovno je postao aktualan nedavno, početkom listopada, kada je na tzv. Meti, središnjoj meta-Wikipediji namijenjenoj koordinaciji između pojedinih projekata, pokrenut novi postupak opoziva najspornijih administratora hrvatske Wikipedije, koji se kriju iza administratorskih nadimaka Kubura, Zeljko i SpeedyGonsales.
Koliko je hrvatska Wikipedia izvor frustracije i sramote, kako za Hrvatsku i Hrvate tako i za zakladu WMF (Wikimedia Foundation, koja je vlasnik i osnivač Wikipedije), pokazuje činjenica da je ovo ukupno 8. RFC (request for comment - poziv suradnicima da iznesu svoje mišljenje) od 2008. do danas koji se bavi stanjem na hrvatskoj Wikipediji.
Na čast nam ne služi ni članak The Curious Case of Croatian Wikipedia, koji je u službenom online glasilu WMF-a napisao GregorB, jedan od mnogih wikipedijanaca iz Hrvatske koji je, frustriran stanjem na hrvatskoj Wikipediji, svoj hobi odavno preselio na englesku inačicu.
Nažalost, svi dosadašnji postupci na Meti završili su lošim ili polovičnim rezultatima. U odnosu na 2014. kada je, ponukan obećanjem osnivača Wikipedije Jimba Walesa da će riješiti problem, golem broj hrvatskih suradnika uložio veliki trud i vrijeme da dokumentira sva kršenja pravila na hrvatskoj inačici, najnoviji RFC prolazi relativno nezapaženo, s mnogo manjim brojem komentatora iz Hrvatske.
Osnivač Jimbo Wales i Zaklada Wikimedia za sada se ne žele miješati
Budući da su se Wales i WMF za sada odlučili ne miješati u problem te su hrvatsku Wikipediju ostavili na milost i nemilost grupici desničara, velika većina nezadovoljnih suradnika jednostavno je napustila projekt. Frustrirani podjednako administratorima koji se iživljavaju nad svim suradnicima koji se usuđuju dirnuti u sporne članke, kao i WMF-om koji unatoč obećanjima nije napravio ništa, jednostavno su otišli, bijesni i na jedne i na druge.
Desničarski admini, s druge strane, postali su još bahatiji, svjesni da WMF neće učiniti ništa iz straha da ne postavi presedan (pojedinačni projekti zamišljeni su tako da se samoreguliraju, bez pomoći izvana) i otvori Pandorinu kutiju sa sličnim zahtjevima za intervenciju odozgo na drugim wikipedijama.
Hoće li novi postupak pred WMF-om dati neke rezultate, tek treba vidjeti. Sudeći po komentarima u samom postupku, velika većina komentatora svjesna je problema i slaže se s uklanjanjem spornih administratora, no sam proces donošenja konačnog zaključka u postupcima na Meti nije posve javan. Što će Wikimedijini stjuardi (suradnici s potpunim pristupom na wiki-sučelju na svim Wikimedijinim wikijima, koji imaju mogućnost mijenjati sve i sva suradnička prava i grupe) na kraju odlučiti i objaviti, vjerojatno ćemo doznati kroz nekoliko tjedana ili mjeseci. Kako stvari stoje, čini se da se ništa neće moći riješiti bez njihove intervencije. A ako nekim čudom WMF odluči presjeći ovaj gordijski čvor i smijeniti sporne administratore, obični wikipedijanci trebat će uložiti golem trud da se sporni članci dovedu u stanje u kojem više neće predstavljati nacionalnu sramotu. Jer iako se dobrom dijelu hrvatskih građana okreće želudac na sam spomen hrvatske Wikipedije, činjenica je da je Wikipedia globalni brend i da se jedan toliko važan projekt ne smije prepustiti propadanju.