INFLACIJA je najviša u gotovo devet godina.
>>Cijene nezaustavljivo rastu: Inflacija najviša u gotovo devet godina
Kako pokazuju nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u studenom su u odnosu na isti mjesec lani porasle za 4.8 posto, što je najviša stopa rasta od veljače 2013. godine. U odnosu na listopad, pak, potrošačke cijene u prosjeku su više za 0.7 posto. Od siječnja do studenog prosječna godišnja stopa inflacije dosegnula je 2.3 posto.
Evo koliko rastu cijene
Što se tiče povećanja cijena, promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena u Hrvatskoj zabilježen je u kategoriji prijevoza, 12.9 posto, a taj rast uvelike je generiran rastom cijena goriva, za 26.6 posto godišnje, odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte.
Godišnji rast cijena bilježe i sve ostale kategorije, pri čemu hrana i bezalkoholna pića za 5.7 posto, alkoholna pića i duhan za 5.6 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 3.5 posto itd.
Cijene hrane, koje čine gotovo četvrtinu potrošačke košarice, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više šest posto. Porasle su i za 1.6 posto u odnosu na listopad.
Rastu potrošačkih cijena na mjesečnoj razini za 0.7 posto, pak, najviše su dale doprinos cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su porasle u odnosu na listopad za 1.5 posto, te odjeće i obuće, za 1.3 posto.
Vuković: Nije isto ako u restoran uđe 100 ljudi tijekom dana ili 100 ljudi odjednom
Kontaktirali smo ekonomskog analitičara dr. sc. Vuka Vukovića. Pitamo ga što je uzrok tome.
"Inflacija je prije svega posljedica problema s lancima nabave, odnosno očekivana posljedica post-covid oporavka", govori on te navodi i primjer.
"Vrlo jednostavno, ako kupite 50 nečega u 2020. godini i 50 nečega u 2021., nije isto kao da kupite 0 nečega u 2020. i 100 nečega u 2021. Ili, ako u restoran uđe 100 ljudi tijekom čitavog dana ili 100 ljudi odjednom", objasnio je.
"Zbog konveksnosti se sustav u drugom scenariju ne može brzo prilagoditi i, jasno, cijene moraju ići gore jer dolazi do nestašica, odnosno prevelike potražnje za neadekvatnu ponudu", objašnjava.
Do kada će biti tako?
"Dok god budemo imali takvu situaciju, gdje je lanac nabave rastegnut do točke pucanja i sve kasni, cijene će rasti", dodao je.
Što može monetarna politika?
"Monetarna politika tu ne može puno. Ići će dizati kamatne stope tijekom iduće godine, ali dok se lanci nabave ne normaliziraju, neće doći do pada cijena. Moguće je da se to dogodi u istom trenutku pa će zaključak biti da je jedno uzrokovalo drugo, no to naprosto ne bi bilo točno", zaključio je on.
Vizek: Promijenila se struktura svjetske potražnje
Popričali smo i s dr. sc. Maruškom Vizek s Ekonomskog instituta.
"Do nešto povećane inflacije je došlo zato što se tijekom pandemije promijenila struktura svjetske potražnje za proizvodima i uslugama, odnosno povećala se potražnja za trajnim proizvodima za široku potrošnju te za kapitalnim proizvodima, dok se smanjila potražnja za uslugama. Budući da trajni proizvodi za široku potrošnju i kapitalni proizvodi imaju dugačke opskrbne lance i da mnogi intermedijarni proizvodi (primjerice čipovi) sudjeluju u dobavnim lancima mnogih proizvoda, odnosno oni se ugrađuju u te proizvode, povećana i izmijenjena struktura potražnje opteretila je proizvođače određenih proizvoda i izazvala otežanu isporuku istih, što je dovelo do povećanja cijene, kako intermedijarnih proizvoda tako i proizvoda namijenjenih za krajnju potrošnju u koje se ti intermedijarni proizvodi ugrađuju", rekla je ona,
Dodaje kako je istovremeno pandemija zbog epidemioloških mjera utjecala i na sposobnost proizvođača da isporučuju, kako trajne proizvode za široku potrošnju i kapitalne proizvode tako i intermedijarne proizvode.
"S jedne strane se njihova ponuda smanjila, a s druge strane su proizvodne kompanije promijenile svoje ponašanje pa su počele povećano kupovati i skladištiti intermedijarne proizvode koji su dio njihovih lanaca dobave kako bi osigurale neometan nastavak proizvodnje, dok se do pandemije inzistiralo na učinkovitim opskrbnim lancima bez većih skladištenja intermedijarnih proizvoda, što je još dodatno povećalo potražnju za intermedijarnim proizvodima", rekla je.
"Ta dva procesa su dodatno potpirila rast cijena i intermedijarnih proizvoda i proizvoda za široku potrošnju, kao i kapitalnih proizvoda. Taj rast cijena, zajedno s rastom cijena energenata i sirovina koji je opet uzrokovan povećanom i izmijenjenom svjetskom potražnjom, doveo je do općeg rasta cijena, odnosno do inflacije", kaže.
Kada bi se moglo uravnotežiti...?
Pitamo je kakva su očekivanja po pitanju inflacije i bliže budućnosti.
"Očekuje se da će se inflatorni pritisci koji dolaze s tržišta roba smiriti onog trenutka kada rast cijena intermedijarnih i finalnih proizvoda uravnoteži trenutni nesklad između ponude i potražnje za tim proizvodima, a ako ne bude novih većih negativnih događaja vezanih za pandemiju, to bi se moglo dogoditi relativno brzo", govori.
"Međutim, kretanje inflacije u nešto duljem roku sada ovisi i o tome koliko je trenutna inflacija utjecala na inflacijska očekivanja i u kojoj se mjeri ta inflacija prelila na rast plaća. U što većoj mjeri tekuća inflacija potakne rast inflatornih očekivanja i povećanje plaća, to je izglednije da će razdoblje viših stopa inflacije trajati dulje vrijeme, odnosno da inflacija kojoj trenutno svjedočimo nije privremena pojava", rekla je.
"Ako inflacija nastavi rasti, mogu se očekivati značajnija povećanja kamatnih stopa"
Što država može učiniti?
"Tipičan odgovor države na povećanu inflaciju je povećanje kamatnih stopa kako bi se smanjila potražnja za intermedijarnim i finalnim proizvodima. Središnja banka u Velikoj Britaniji je to već napravila prošli tjedan, a Federalne rezerve su prošli tjedan najavile da će to napraviti u skorijoj budućnosti. Taj rast kamatnih stopa na globalnoj razini će se preliti i na našu ekonomiju, pri čemu valja imati na umu da je za sada izgledno da će to povećanje kamatnih stopa biti jako postepeno, pa će i eventualni učinci monetarne politike na obuzdavanje inflacije biti ograničeni. No ako novi podaci budu pokazivali da inflacija nastavlja rasti, mogu se očekivati i značajnija povećanja kamatnih stopa", poručila je Vizek.
Postoji li tu nekakav najgori i najbolji scenarij?
"Najbolji scenarij je da je trenutna inflacija privremena i da će ona, jednom kada se relativne cijene promijene i uravnoteže trenutni disbalans između potražnje i ponude za robama i sirovinama, sama od sebe iščeznuti.
Najgori scenarij je ugrađivanje trenutne inflacije u plaće i ostale troškove proizvodnje, što zatim dovodi do stvaranja inflacijske spirale koja, u kombinaciji s novim zatvaranjima uslijed nepovoljne epidemiološke situacije, može dovesti do dugotrajnije stagflacije (kombinacije inflacije i recesije)", zaključila je ona.
Vušković: Može se očekivati daljnji rast inflacije
Nazvali smo i smo ekonomista dr. sc. Petra Vuškovića.
Ističe kako je inflacija ekonomski problem broj jedan, a pravimo se da ne postoji.
"S obzirom na karakter male i otvorene ekonomije, već smo trebali imati pripremljene mjere. Pitam se što radi Hrvatski ekonomski odbor za produktivnost i konkurentnost, koji je osnovan u svibnju 2020. godine, ili Nacionalno vijeće za konkurentnost? Čak i predsjednik ima svoj ekonomski odbor. Pogrešno je misliti da je inflacija samo pitanje optjecaja novca i da je to problem monetarne vlasti. Ona je pitanje i konkurentnosti. Dohodak građana je umanjen zbog inflacije, što smanjuje njihovu kupovnu moć. Smanjena kupovna moć dovodi do smanjivanja njihove osobne konkurentnosti, što se odražava i na konkurentnost cijele ekonomije", objašnjava Vušković.
"Dakle, standard građana opada, inflacija ubrzano akcelerira i sada je signifikantno da će proći 4 posto. Treba shvatiti da u ekonomiji nema besplatnog ručka, netko plaća inflaciju u Hrvatskoj. To su oni koji imaju najniže dohotke jer je poznato da oni najviše osjećaju rast cijena u potrošačkoj košarici. Izvršnu vlast zanimaju isključivo dvije teme vezane za inflaciju, prosječna godišnja stopa inflacije, koja trenutno iznosi prihvatljivih 2.3 posto, i hoće li rast inflacije prolongirati uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine. U menadžmentu je važniji pravac u kojem idete nego gdje ste trenutno. Upozoravao sam i prije da je inflaciju trebalo držati pod nadzorom dok je bila ispod 3 posto. Sljedeće godine se može očekivati daljnji rast inflacije. Ona neće sama nestati. Jednom kada cijene porastu, teško padaju", dodaje.
Analitičari RBA: Monetarna politika u Hrvatskoj ima ograničene instrumente za reagiranje protiv inflacije
Također, podvucimo i što su za Hinu rekli analitičari iz Raiffeisenbanka Austrije.
"Daljnje ubrzavanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i u studenom, uz mjesečni rast od 0.7 posto, što je godišnju stopu rasta gurnulo na 4.8 posto i tako nadmašilo sva očekivanja. Iako se ovakva kretanja čine relativno umjerena u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe, činjenica je da je inflacija dosegla najvišu razinu u gotovo 9 godina", ističu analitičari iz RBA u osvrtu na najnoviji podatak DZS-a.
Usporedbe radi, najviše godišnje stope inflacije u EU u studenome bilježile su Litva, za 9.3 posto, Estonija 8.6 posto i Mađarska 7.5 posto, dok su najnižu stopu inflacije zabilježili Malta, od 2.4 posto te Portugal od 2.6 posto.
Očito je kako trenutni razvoj događaja ne odražava uobičajeni obrazac kretanja prije pandemije covida-19 i uglavnom je generiran inflacijom na strani ponude, zamjećuju.
"Stoga monetarna politika u Hrvatskoj ima ograničene instrumente za reagiranje protiv inflacije troškova pa se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što smo vidjeli tijekom listopada i studenog. Očekujemo kako će nadolazeći mjeseci donijeti daljnje ubrzanje inflatornih pritisaka podržano i baznim efektom iz prvog tromjesečja 2020. Stoga će već u prosincu godišnja stopa rasta premašiti 5 posto i tako će prosjek 2021. iznositi 2.5 posto", procjenjuju u RBA.
Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine. Međutim, kako ističu, čak ni ovakva kretanja neće biti dovoljna da stopu inflacije u 2022. stave ispod prosjeka 2021.
"Stoga revidiramo godišnju stopu inflacije u 2022. na 3.1 posto, uz naglašen uzlazni rizik", zaključuju.