PREMDA su joj u mandatu Vilija Beroša, aktualnoga ministra zdravstva, povjereni odgovorni poslovi u zdravstvenom sustavu, informatička tvrtka Cuspis, ministrova poznanika Vinka Kojundžića, u nedavnoj je prošlosti neuspješno uvodila bolničke informatičke sustave u nekoliko većih zdravstvenih ustanova, pa čak i u Beroševom matičnom Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice.
No, kako ćemo vidjeti u nastavku, Beroš veli da se toga ne sjeća.
U minimalno četiri bolnice s kojima smo kontaktirali bili su krajnje nezadovoljni radom Kojundžićeve tvrtke: osim Sestara milosrdnica, suradnju s Cuspisom prekinuli su ili nisu produžavali ugovor Klinički bolnički centar u Osijeku, Opća bolnica u Kninu i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Bistra.
Detalje smo doznali iz razgovora s tadašnjim i sadašnjim bolničkim rukovoditeljima, ali i iz starijih novinarskih tekstova. Premda je negodovanje zbog Cuspisovih postignuća odavno prisutno u dijelu hrvatskog zdravstva, Beroševoj administraciji ono nije bilo zapreka za uspostavu intenzivne suradnje s Kojundžićevom tvrtkom.
Već smo pisali, Ministarstvo je Cuspisu prošle godine isplatilo 2.929.083,46 kuna za informatizaciju, u 2019. godini 6.367.024,09 kuna za ulaganja u računalne programe, a u 2018. godini 3.497.338,41 kunu za istu namjenu.
Samopromotivni video, cijepljenje, milijuni...
Cuspis je dospio u centar pažnje proteklih tjedana: prvi put nakon što smo objavili Kojundžićev promotivni video koji je snimio nakon što se cijepio na Baniji, i to, kako je rekao, viškom cjepiva. Potom i kada smo ga opazili na nekoliko fotografija snimljenih za prošloljetnog predizbornog Beroševa posjeta Splitu - na njima se vidi kako malo javno, a malo skrivećki fotografira ministra.
> Tvrtka mu vrti milijune na poslovima s Beroševim ministarstvom, on se cijepio viškom
Konačno, o tvrtki Cuspis dosta se piše i govori ovih dana, otkako je portal Telegram otkrio da je bila angažirana u izradi platforme Cijepise za Ministarstvo zdravstva. Platforma se nije pokazala naročito funkcionalnom, a Ministarstvo dugo nije htjelo otkriti tko je njezin autor. Na koncu se ispostavilo da je i u tome opet sudjelovao Cuspis: platforma je kreirana na predlošku koji košta 49 dolara, a firmi ministrova prijatelja za njezin je dio posla isplaćeno 600 tisuća kuna.
> Ministarstvo objavilo iznose, firma Beroševog fotografa dobit će 600.000 kuna
Sve ovo događa se nakon što je više bolnica, prema riječima njihovih zaposlenika, imalo loša iskustva s Cuspisom. Gotovo je nevjerojatno da Beroš za to nije znao, ne samo zato što se događalo u njegovoj branši nego i stoga što mu je i matična bolnica među nezadovoljnima. Zajedničko svima je da se sjećaju kako su ponude Kojundžićeve tvrtke u pravilu bile uvjerljivo najpovoljnije te da usluge nisu bile kvalitetne.
Nisu poštovali rokove, stalno su održavali neke sastanke
Vesna Šerić vodila je KBC Sestre milosrdnice u doba kada su se borili s Cuspisom. Njihova se iskustva s Kojundžićevom tvrtkom nikako ne mogu nazvati dobrima. Kada smo je nazvali i objasnili što nas interesira, konzultirala se s kolegicama i kazala nam:
"Kolegice su se sjetile da smo Cuspis odabrali zbog najjeftinije ponude. Počeli su instalirati bolnički sustav na Otorini i, kako mi je rekla kolegica, apsolutno nisu ispoštovali nikakve rokove, stalno su održavali neke sastanke, nisu mogli napraviti ništa adekvatno našim zahtjevima. I kako nisu ispoštovali naše rokove, trebali su postaviti sustav i na Psihijatriji, ali to apsolutno nisu mogli i, kako mi kolegica kaže, Danko Vrdoljak je raskinuo ugovor s njima", govori doktorica Šerić.
Bivši sanacijski upravitelj Vrdoljak, čiji je mandat tekao od početka 2015. godine, nakon Šerićkina, veli da se slabo sjeća suradnje s Cuspisom, dok nam je Mario Zovak, aktualni ravnatelj Sestara milosrdnica, preporučio da mu se za više detalja javimo u ponedjeljak. U subotu popodne, kad smo se čuli, prisjetio se sljedećega:
"Kada sam došao na mjesto ravnatelja, imali smo neke ostatke Cuspisova sustava koje smo brzo riješili."
Zašto?
Dakle, ovako: radi se o vrlo složenoj proceduri koja je imala za svrhu otkaz ugovora radi neizvršenja ugovorenog.
Sjećate li se kada je to bilo?
Ne znam, negdje na početku mog mandata, recimo 2016.
Zovak nam je potom još jednom više informacija obećao dati kada počne radni tjedan.
Cuspis je u Sestre milosrdnice ušao u drugoj polovici 2014. godine. U to je vrijeme Vili Beroš bio pročelnik Zavoda za endokranijalnu kirurgiju i kirurgiju dječje dobi Klinike za neurokirurgiju. Ne sjeća se, naglašava, nezadovoljstva svojih kolega Cuspisovim aktivnostima.
Štoviše, njemu se čini da je problematičan bio drugi sustav, koji je izradio liječnik i informatičar Vedran Ostojić. Prvo smo ga pitali je li znao da je Cuspis postavljao informatički sustav u njegovoj bolnici:
"Ne. I ne znam je li to istina, da vam budem iskren. Možda i je, ali ja sam u to vrijeme bio neurokirurg, nisam imao nikakvu funkciju u bolnici, nikakav doticaj s informatikom, tako da ne znam vam to reći."
Niste znali da su liječnici imali primjedbe na taj sustav?
Ne. Ja sam znao i mi smo imali svi skupa na Neurokirurgiji primjedbe na neki sustav, ali to je bio neki drugi sustav. Mislim od doktora Ostojića, tako mi se čini da je bio neki na koji smo se mi žalili. A sad ja ne znam je li Cuspis u vezi s Ostojićem ili ne. Stvarno vam to ne znam.
Znači, znali ste za Ostojićev sustav, ali za Cuspisov niste znali?
Ja vam stvarno ne znam, dakle, bilo je nekoliko operativnih sustava. Nekakav BIS u kojem smo radili, nakon toga je zamijenjen nekim drugim sustavom na koji smo se žalili iz razloga što, na primjer, kad je došao neki pacijent, vi niste mogli ući u povijest njegovih boravaka. I mislim da je to bio taj neki program od doktora Ostojića. Neki pulmolog je bio zastupnik iz Vinogradske bolnice i dolazio nam je objašnjavat što se može, što se ne može, da treba tražiti autorizaciju za pristup starim podacima, ali da je Cuspis... Gledajte, u bolnici sam 20 godina, nisam toliko u svemu skupa, ali nekakvih ekstremnih primjedba nije bilo.
Znači, nije vam poznato da je bolnica prekidala ugovor s Cuspisom?
Ne, nisam bio u rukovodećem sustavu niti sam imao bilo kakve informacije o tome. Ne znam, jednostavno ne znam.
Ministru smo potom čitali neke starije tekstove o Cuspisovu informatičkom sustavu u njegovoj bolnici, a on je bio prilično iznenađen. Izjavio je:
"Tamo sam ja dugo, dugo, dugo i da je nešto bilo zvučnije, sigurno bih čuo. Mi smo korisnici tog sustava i taj sustav, koji smo koristili prije ovog na koji smo se žalili, bio je relativno dobar. E sad, da vi mene ubijete, ja se ne mogu sjetiti kako se zvao taj sustav. Nakon toga je došao taj koji nije bio baš funkcionalan i gotovo sam siguran da je to taj Ostojićev, ali ne znam vam te elemente. Nisam bio ni blizu tim odlukama, ničem. Ja kad sam došao u Ministarstvo, te sve firme, koje su sad u igri, su već bile tamo.
Dakle, ja nikog nisam uvodio u Ministarstvo, nisam koordinirao nikakve javne nabave, ništa. I ovo što govorite dijelom mi je poznato, ali ne za Cuspis, nego čisto iz korisničkog iskustva da je bio jedan operativni sustav koji je bio relativno ok i onda sad u zadnje vrijeme, a ja sam otišao prije tri-četiri godine iz bolnice, došao je neki novi i taj je, vrlo vjerojatno, bio Ostojićev. Ali nisam bio u vodstvu bolnice niti sudjelovao u bilo čemu."
Foto: Patrik Macek/Pixsell
Bili ste pročelnik Zavoda, je li tako.
Da, da, da, da, ali nikakvo vodstvo bolnice. Bio sam šef jednog odjela na Klinici za neurokirurgiju i nikave veze s informatikom doista nisam imao.
I niste nikad viđali Kojundžića prije dolaska u Ministarstvo?
Apsolutno nikad.
Tako smo, eto, doznali da ministar nije znao s kakvim mu se informatičkim mukama susreću kolege.
Kako je Cuspis radio u osječkoj bolnici?
Kontaktirali smo potom Željka Zubčića, ravnatelja Kliničkog bolničkog centra u Osijeku, a on nas je uputio na bolnička priopćenja iz 2016. godine.
Poslušali smo ga i izdvojili ovaj dio: "Bolnički informatički sustav tvrtke CUSPIS je u anketi provedenoj prije nekoliko mjeseci među djelatnicima KBC-a Osijek u velikoj većini slučajeva ocijenjen kao nezadovoljavajući program koji ne ispunjava svoju ulogu. Višesatni zastoji programa u cijeloj bolnici dogodili su se u više navrata, a kraći prekidi bili su svakodnevica, kao i prekidi na pojedinim odjelima, zbog čega su djelatnici bili prisiljeni upisivati bolesnike u tekst procesoru i naknadno evidentirati podatke, a nerijetko su se podaci o upisanim bolesnicima gubili ili bili trajno izgubljeni. Prema ugovoru, sustav je trebao podržavati servise HZZ-a osigInfo, eUputnice i eNalaz, a realizacija tzv. crvenih uputnica bila je samo tri, a u drugim bolnicama redovito oko 90 posto. Sve navedeno je rezultiralo vraćanjem računa od strane HZZO-a i povezanim gubitkom prihoda. Troškovi i gubici proistekli iz postojećeg sustava tvrtke Cuspis, kao i anketni upitnik koji je proveden među djelatnicima KBC Osijek obvezuju Upravu na promjenu informatičkog sustava", stoji u priopćenju KBC-a Osijek iz 2016. godine.
Zbog Cuspisa su, tvrde, gubili silan novac
Izvor iz osječkog KBC-a informira nas kako su u listopadu 2016. godine, po isteku ugovora, Cuspisu predložili tromjesečno produženje ugovora jer su procijenili "da bi taj period bio dovoljan za prelazak na novi sustav". No, Cuspis je tražio produljenje od minimalno godinu dana, na što KBC nije mogao pristati.
Rastanak nije bio najugodniji. Po isteku ugovora, KBC Osijek prešao je na drugi informacijski sustav. U tekstu objavljenom u Glasu Slavonije početkom listopada 2016. godine nalazimo izjavu tadašnjeg zamjenika ravnatelja KBC-a Osijek Vlatka Kopića, koji je svjedočio o primjedbama na Cuspisov sustav: "Nije imao modul za fakturiranje računa i gubili smo silni novac. Prema procjenama, samo u devet mjeseci ove godine izgubili smo na participacijama 611 tisuća kuna, a, primjerice, povlačenje crvenih uputnica bilo nam je na razini od samo tri, a u drugim je zdravstvenim ustanovama 98 posto. Zato se unos obavljao ručno, zbog čega smo djelatnicima plaćali prekovremeni rad, a Kojundžić nije ni jednog trenutka uzeo bazu lijekova kako bi se fakturiranje moglo evidentirati. Zbog toga smo išli u kupnju sustava za fakturiranje, i to prema propisima o javnoj nabavi, i to je riješeno", govorio je Kopić.
Kojundžić spominjao kaznene prijave protiv KBC-a Osijek
I Kojundžić je reagirao tada, negirao je tvrdnje o nefunkcionalnosti njihova modula za fakturiranje, spominjao mogućnost podnošenja kaznenih prijava zbog, kako je navodio, sumnji na malverzacije s javnim natječajem za novi informacijski sustav, ali, koliko znamo, od tužbi nije bilo ništa.
U bolnici Bistra također nemaju osobito lijepe uspomene na Cuspis.
"Nemamo sustav Cuspisa. Imamo sustav koji je razvio doktor Ostojić. Prije smo surađivali s Cuspisom, međutim, nismo bili zadovoljni i onda smo napustili Cuspis. Jednostavno, nije nam funkcionirao i to smo raskrstili i otišli na drugi sustav. Davno smo prekinuli ugovor s njima, nisam siguran jesmo li ga imali pola godine ili godinu. Nismo bili zadovoljni", jedino je čega se prisjetio ravnatelj Bistre Renato Mittermayer.
U Hrvatskom ponosu nisu ponosni na Cuspis
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
Ni u kninskoj bolnici Hrvatski ponos ne ponose se radom s Cuspisom. O tome smo razgovarali s bivšom ravnateljicom Kristinom Bitunjac.
"Kolegica prije mene, sanacijska ravnateljica, njih je angažirala jer su bili dosta povoljni, a informatički sustav koji smo imali prije prestao je postojati. Međutim, njihov informatički sustav nije radio onako kako smo očekivali, bilo je dosta problema, zato smo s njima prekinuli suradnju. Ne mogu se točno sjetiti jesmo li prekinuli ili im je istekao ugovor, to je bilo negdje 2018. godine. Prije će biti da je istekao, nego da smo ga prekinuli, ali znam da nimalo nismo bili zadovoljni. Bili su brojni problemi u povezivanju s CEZIH-om, HZZO-ovim sustavom. Nije radila ta veza dobro pa sav onaj posao koji smo obavili nije bio prosljeđivan u CEZIH kako je trebao. Ispalo je da smo obavili znatno manje posla i to je bio veliki problem", prisjetila se Bitunjac.
Pitali smo jesu li upozoravali Cuspis na probleme.
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
"Jesmo. I stalno smo imali sastanke, oni su obećavali uporno riješiti, ali to se nije micalo s mrtve točke. Šta god da naprave, uvijek je sve isto. Baš sam bila izrazito nezadovoljna. Kolege su imale brojne poteškoće u radu i odlučili smo se za drugi informatički sustav. Ne sjećam se koliko su koštali, znam da nisu puno, ali dosta smo se napatili s njihovim sustavom", govori Bitunjac.
Kojundžić nam je, inače, dosad bio dostupan, no do njegovih izjava o ovoj temi nismo došli.
"Gle gotov sam za ovaj tjedan. Pričati ćemo u pon", zadnja je poruka koju nam je poslao u petak navečer.
Vinko Kojundžić
Iza Cuspisa je ostalo poveće nezadovoljstvo
Cuspis nema predugu povijest suradnje s Ministarstvom zdravstva prije Beroševa dolaska na ministarsko mjesto, no u instaliranju bolničkih informatičkih sustava očito ima bogato iskustvo. I ono je, barem dijelom, ovim koji smo prikazali, negativno. Ne mora značiti da je posvuda takvo niti tvrdimo da ne postoje bolnice u kojima su zadovoljni uslugama Kojundžićeve tvrtke, ali dokazujemo da je u nekoliko bitnih i velikih zdravstvenih ustanova, uključujući bivšu ministrovu, iza Cuspisa ostalo poveće nezadovoljstvo. O kojem se pisalo i javno govorilo, ali Beroša je sve to nekim čudom zaobišlo.
Nekoliko godina kasnije Cuspis je postao vjerni suradnik Ministarstva zdravstva. S kakvim referencama, ulaze li u njih pritužbe koje ste upravo pročitali i kako je moguće da Beroš i suradnici nisu upoznati s rezultatima tvrtke kojoj povjeravaju odgovorne i skupe poslove? E, na to oni trebaju odgovoriti.
Mi smo iscrpili kvotu pitanja rezerviranu za ovaj tekst.
...
Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe protiv korupcije, podržite Uhljebarij Index Istraga donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.
Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj
...
Primajte najnovija otkrića i ekskluzive Index Istraga direktno na mail čim se dogode. Pretplatite se na Index Newsletter.
Originalno objavljeno na Index istrage