JOSEPH Robinette Biden Jr. danas je inauguriran za 46. predsjednika SAD-a. Ovo je bio povijesni dan - ne zato što je Biden prvi predsjednik iz neke manjinske skupine, kao što je bio Barack Obama pod kojim je Biden služio kao potpredsjednik, ili zato što je "outsider" bez političkog iskustva i izazivač establišmenta, kao što je to bio predsjednik na odlasku Donald Trump.
>>Biden danas postaje predsjednik, potvrdio je da vraća SAD u Pariški sporazum i WHO
Bidenova inauguracija bila je povijesna prije svega zbog neviđenih okolnosti u kojima se odvija. Dvadesetak tisuća vojnika uz žičane ograde i betonske blokove štitile su je od okupljanja bijesne rulje Trumpovih pristaša i potencijalnih terorista među njima. S tim je, naravno, usko povezana činjenica da je Trump sve do kraja bez dokaza inzistirao, uvjerivši u to desetke milijuna Amerikanaca, da je Biden dobio na temelju goleme izborne prevare.
Čak i sami pripadnici Nacionalne garde koji čuvaju Washington morali su proći provjeru zbog straha da i među njima ima ekstremista koji bi mogli pokušati nešto napraviti. S obzirom na okolnosti, već i sama činjenica da nije došlo do novih incidenata bila je dovoljan razlog da se inauguracija smatra uspješnom.
Neviđena inauguracija s vojskom umjesto publike
Osim tisuća vojnika, publike gotovo i da nije bilo, što zbog pandemije, što zbog sigurnosnih razloga. Umjesto ljudi na National Mallu, poljani koja vodi od Kapitola do Lincolnovog spomenika, postavljeno je gotovo 200.000 zastava, što je samo doprinijelo nadrealnosti ove inauguracije.
> Inauguracija Joea Bidena bit će događaj kakav svijet ne pamti
Trump, naravno, nije bio nazočan. Nakon što je mjesecima širio opasne teorije zavjera o izborima, nakon što je Bidena mjesecima blatio najgorim klevetama - da je kineska marioneta i da će prodati Ameriku da bi mu se obitelj obogatila, da je trojanski konj za ljevičarske ekstremiste koji mrze Ameriku, da je senilni starac koji "ne može složiti dvije rečenice", "ne zna gdje je" i "ne zna da je živ" - Trump je na kraju poslao svoje pristaše na Kapitol da zaustave službenu potvrdu Bidenovog izbora za predsjednika, što je rezultiralo nasilnom provalom u Kapitol, prvi put od rata s Velikom Britanijom 1812.
Biden ipak ulazi u povijest i kao najstariji predsjednik SAD-a u trenutku stupanja na dužnost, i to nakon Trumpa, koji je inauguriran 2016. s punih 70 godina. Biden će biti inauguriran s punih 78 godina. U trenutku okončanja mandata imat će 82 godine. A ako bude ponovo izabran i odsluži do kraja i drugi mandat, imat će 86 godina.
Iako je u svojoj političkoj karijeri predstavljao saveznu državu Delaware, Biden je rođen u malenom industrijskom gradiću Scrantonu u Pennsylvaniji 20. studenoga 1942. u irskoj katoličkoj obitelji. Otac mu je bio prodavač automobila. Bidenova obitelj preselila se u Delaware, gdje je njegov otac Joseph potražio novi posao, kad mu je bilo 10 godina. Biden je i sam katolik koji i dalje gotovo svake nedjelje posjećuje malu crkvu sv. Josipa u Wilmingtonu u Delawareu.
> Biden postaje predsjednik SAD-a, evo kako je izgledao njegov politički uspon
S 30 godina postao senator i izgubio suprugu i kćer u prometnoj nesreći
Novi predsjednik SAD-a rado ističe svoje skromno porijeklo, obitelj iz radničke klase i maleni "sveamerički" gradić iz kojeg potječe, no njegov protukandidat Trump pokušao je u kampanji to predstaviti kao friziranje biografije. Biden je zaista bio jedan od najmanje bogatih senatora pri ulasku u Senat, no danas je milijunaš - Forbes procjenjuje zajedničko bogatstvo njega i supruge na 9 milijuna dolara.
Studirao je na Sveučilištu u Syracuseu, u saveznoj državi New York. Nije bio baš uzorni student - diplomirao je kao 76. po prosjeku od 85 diplomaca s njegove godine, što mu je Trump također predbacivao u predsjedničkoj debati, predstavljajući to kao dokaz da Biden "nije pametan". Također, bit će prvi predsjednik od Ronalda Reagana do danas koji nije diplomirao na nekom od sveučilišta prestižnog Ivy Leaguea, poput Harvarda ili Yalea.
Njegova zaista poodmakla dob pri stupanju na dužnost predsjednika je u upadljivom kontrastu s činjenicom da je političku karijeru počeo u ranoj mladosti. Nakon nekoliko godina odvjetničkog rada, gdje se povezao s demokratima, postao je okružni vijećnik okruga New Castle u Delawareu. A onda se 1972. sa samo 29 godina kandidirao i pobijedio na izborima za senatora u američkom Kongresu, predstavljajući Delaware. Bio je peti najmlađi izabrani senator u povijesti. Napunio je 30 godina, što je minimalna dob za senatora, manje od dva mjeseca prije nego što je prisegnuo za senatora 5. siječnja 1973.
A manje od tri tjedna prije toga, 18. prosinca 1972., snašla ga je nevjerojatna obiteljska tragedija. Njegova supruga Neilia Hunter i kći Naomi poginule su u automobilskoj nesreći. Njihova dvojica sinova, Beau (4) i Hunter (2), preživjeli su, ali s teškim ozljedama. 30-godišnji Joe Biden, koji nije bio u automobilu kad se nesreća dogodila, prisegnuo je za senatora pored njihovih bolničkih kreveta.
Svoju drugu suprugu, učiteljicu iz Pennsylvanije Jill Jacobs, upoznao je 1975., a vjenčali su se dvije godine poslije. Imaju kćer Ashley.
Postao potpredsjednik 2009., sin mu umro od raka 2015.
Biden je ostao senator više od 35 godina (1973. - 2009.), a onda ga je relativno mladi i nepoznati demokratski kandidat Obama odabrao za svog potpredsjedničkog kandidata 2008., kao iskusnu protutežu i nadopunu u kandidaturi za predsjednika - nekoga tko je dio vošingtonskog establišmenta, koga i glasači i kongresnici odnosno senatori poznaju i poštuju. Biden je bio Obamin potpredsjednik i desna ruka u oba mandata, od 2009. do 2017.
Pri kraju potpredsjedničkog mandata, u siječnju 2015., zadesila ga je nova tragedija. Njegov sin Joseph Robinette Biden III, poznatiji po nadimku Beau, koji je kao mali dječak preživio prometnu nesreću u kojoj su mu poginule majka i sestra, preminuo je od raka na mozgu. Imao je 46 godina.
Iako su mu višedesetljetno političko iskustvo i prisutnost u "prvoj ligi" američke politike zasigurno bili aduti u predizbornoj kampanji prošle godine, Trump je i to pokušao pretvoriti u uteg za Bidena.
"Ja sam napravio više u 47 mjeseci nego što je Joe Biden napravio u 47 godina", obrušio se Trump na njega u prvoj predizbornoj debati u rujnu. Naravno, Trump je namjerno previdio da Biden, za razliku od njega, nikad nije bio predsjednik, pa je i imao daleko manje mogućnosti realizirati svoje političke planove i obećanja nego Trump.
Sedamdesetih se protivio državnoj politici miješanja crnačkih i bjelačkih učenika
Ali Bidenov politički i životni put zaista je pun kontrasta - promašaja i pogodaka, uspona i padova. Prvih godina u Senatu sam je sebe opisao kao lijevog liberala po pitanju građanskih prava i sloboda, mirovinskog i zdravstvenog sustava, ali kao konzervativca u drugim temama kao što su pobačaj i obavezno služenje vojske.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, na vrhuncu borbe protiv segregacije, protivio se politici državno organiziranog i obaveznog prevoženja autobusima crnačke djece u većinski bjelačke škole kako bi se potaknulo njihovo zajedničko školovanje. S druge strane, Biden je na svojim počecima zagovarao izgradnju socijalnih stanova i davanje prilika Afroamerikancima, među kojima je s vremenom stekao iznimnu popularnost koju je zacementirao kao pouzdana desna ruka prvog crnog predsjednika.
U tom je razdoblju dao, po mišljenju mnogih, skandaloznu izjavu koja ga je desetljećima kasnije, kad ju je Trumpova kampanja izvukla iz naftalina, proganjala. Biden je, naime, u govoru pred senatskim pravosudnim odborom 1977. ponovo artikulirao svoje protivljenje prisilnoj integraciji crnaca i bijelaca u školama te upozorio da je potrebna "uredna (rasna) integracija društva", od škola nadalje.
"Ako ne učinimo nešto po ovom pitanju, moja će djeca odrasti u džungli, a ta džungla će biti rasna džungla gdje će tenzije toliko narasti da će eksplodirati u određenom trenutku", zaključio je tada.
Kamala Harris ga napala u kampanji, on je ipak izabrao za potpredsjednicu
Bidenove konzervativne stavove po pitanju rasne integracije, kao i tada prisne odnose s južnjačkim senatorima koji su u to vrijeme bili protiv ukidanja segregacije, demokratom Robertom Byrdom i republikancem Stromom Thurmondom, nije protiv njega koristio samo Trumpov stožer. I Kamala Harris, koja je u predizborima Demokratske stranke za predsjedničkog kandidata bila njegova suparnica, oštro ga je prozvala zbog njegovih spornih stavova po pitanju rasne jednakosti dok je bio mladi senator.
"Ne vjerujem da ste Vi rasist i slažem se s Vama kad se posvećujete važnosti pronalaska zajedničkog tla (s političkim protivnicima)... Znate, bila je jedna djevojčica u Kaliforniji koja je bila dio druge generacije koja je integrirana u javne škole. Nju su vozili autobusom svaki dan. A ta mala djevojčica sam bila ja", rekla je Harris Bidenu u debati u lipnju prošle godine.
"Bio sam spreman da se (protukandidati) obruše na mene, ali nisam bio spreman da ta osoba koja se obruši na mene bude ona. Ona je poznavala Beaua, poznaje mene", rekao je Biden u intervjuu i ponovio da je "krivo predstavila" njegovu tadašnju poziciju.
Harris je u kampanji također izjavila kako vjeruje ženama koje su prozvale Bidena da ih je neprimjereno dirao, odnosno grlio ili milovao.
"Vjerujem im i poštujem to što su bile u stanju ispričati svoju priču i naći hrabrosti da to naprave", rekla je tada Harris, ali i dodala da je "Joe Biden kojeg ja poznajem netko tko se zaista borio za žene i osnaživanje žena i za jednakost žena i djevojaka". Biden je naknadno odgovorio na optužbe. Iako se nije izravno ispričao, pokušao je objasniti da je imao najbolje namjere, ali da će u budućnosti više poštovati tuđi osobni prostor.
Stoga je za mnoge bilo iznenađenje kad je, ističući da nije "zlopamtilo", Biden izabrao upravo Harris za svoju potpredsjednicu. Harris danas postaje prva žena, prva pripadnica afroameričke manjine i prva osoba indijskog porijekla na mjestu potpredsjednika u povijesti SAD-a.
>>Biden kandidirao Kamalu Harris za potpredsjednicu. Pogledajte što je govorila o njemu
Iako je u kampanju ušao kao favorit prema anketama, porazi u prvih nekoliko saveznih država stvorili su dojam da nema šanse i da će kandidat demokrata biti deklarirani socijalist Bernie Sanders, čija je ekonomska politika dosta radikalnija od Bidenove. No dojam se pokazao pogrešnim. Biden je potukao i suparnike s lijevog krila stranke poput Sandersa i one umjerene, mlađe, ali slabije poznate poput Harris ili Petea Buttigiega.
Demokratski glasači odlučili su se za poznato lice, nekog iskusnog i pouzdanog s reputacijom odmjerenosti, traženja srednjeg puta između krajnosti i istovremenog razumijevanja i suosjećanja s nevoljama koje muče obične Amerikance pogođene pandemijom i nejednakošću. Naravno, u tome mu pomaže i njegov "old school" šarm i ležernost, kao i fotogenični osmijeh s izbijeljenim zubima, licem s kojeg su bore očito uklonjene estetskim zahvatima, pa čak i kosom koja mu je, nakon što je godinama bio vidno proćelav, čudesno opet narasla.
"Zaista me nije briga, a vas?" natpis je na jakni koju je Melania Trump nosila pri posjetu centru za djecu migrante koji su ilegalno ušli u SAD. Mandat njenog supruga bio je obilježen upravo time što ga za sve što se nije ticalo njegovih političkih interesa naprosto nije bilo briga. Svoju bešćutnost, često i okrutnost, pretvorio je u oružje kojim je pridobio jedan dio Amerike.
Ali za Bidena ključni adut kojim je pridobio onaj drugi, veći dio Amerike, bio je upravo njegov imidž luckastog i čangrizavog, ali brižnog "ujaka Joea" - nekoga tko je u stanju saslušati i pokazati i ranjivost i suosjećanje. Kome je ipak stalo do dobrobiti Amerikanaca. Sad će imati priliku potvrditi ili uništiti tu sliku o sebi.
Treća sreća u kandidaturi za predsjednika
Bidenu je ovo bila čak treća kandidatura za predsjednika. Prvi se put kandidirao za predsjedničke izbore 1988. Smatrali su ga snažnim kandidatom zbog reputacije umjerenog političara, govorničkih vještina, privlačnosti kod generacije "Baby Boomera", rođenih nakon Drugog svjetskog rata, i zbog toga što se profilirao kao predsjednik senatskog pravosudnog odbora. No njegova kampanja je potonula kad je uhvaćen u plagiranju govora koji je održao tadašnji lider britanske Laburističke stranke Neil Kinnock.
Kao Kinnock, i Biden je u nekoliko svojih govora isticao kako je prvi iz svoje obitelji koji je išao na sveučilište, koristeći iste fraze. Potom je otkriveno da je "posuđivao rečenice i iz govora drugih političara - Roberta Kennedyja, bivšeg predsjednika Johna F. Kennedyja i bivšeg potpredsjednika Huberta Humphreyja.
Biden se uzalud pravdao da političari često "posuđuju" jedni od drugih. Kad je otkriveno i da je u kampanji lagao ili preuveličavao oko svog akademskog uspjeha i sudjelovanja u povijesnom pokretu za građanska prava Afroamerikanaca i ukidanje rasne segregacije šezdesetih godina, nije imao izbora nego povući se iz predsjedničke utrke.
Drugi put kad se kandidirao, 2008., nije imao šanse postati predsjednički kandidat pored Obame i Hillary Clinton kao glavnih favorita, no izborio se za sljedeću najbolju stvar - Obama ga je odabrao za svog potpredsjednika. A onda je Ameriku, a potom i svijet, pogodila Velika recesija, najveća globalna financijska kriza od Velike depresije 1929.
2009. ušao u Bijelu kuću usred financijske krize, sad usred koronakrize
"Oni (Obama i Biden) su se znali šaliti jedan s drugim: 'Je li prekasno da se izvučemo iz ovoga?'", prisjetila se viša savjetnica Obamine administracije Anita Dunn za Washington Post, referirajući se na financijsku krizu koja ih je dočekala i prije nego što su ušli u Bijelu kuću.
Biden je 2009. imao ključnu ulogu u radu s Kongresom na usvajanju velikog plana spašavanja gospodarstva, teškog 800 milijardi dolara. To je i u ovoj kampanji rado isticao kako bi dokazao da može ponovno pokrenuti gospodarstvo koje je ponovo u velikoj krizi; ovog puta ne zbog financijskih makinacija, malverzacija i neodgovornosti Wall Streeta, zbog čega nitko od direktora banaka i investicijskih fondova nije završio u zatvoru, već zbog pandemije koronavirusa koja je, dobrim dijelom zbog neviđene neodgovornosti i nemara Trumpove administracije, odnijela 400 tisuća američkih života.
"Taj se sentiment na neki način vratio, u šali, s obzirom na dubinu krize i ono s čime se idući predsjednik suočava, koliko je duboka rupa koju je trenutna (Trumpova) administracija iskopala", dodala je Dunn.
>>Obećao je učiniti Ameriku ponovo velikom. Doveo ju je na rub propasti
Glasao za rat u Iraku, ali zalagao se i za intervenciju protiv Miloševića
Bidenu su protivnici, i demokrati s ljevice i republikanci s desnice, predbacivali i druge sporne poteze i odluke kakve nije bilo teško naći u gotovo pedesetogodišnjem stažu. Tako je 2003. glasao za odobrenje invazije Georgea W. Busha na Irak unatoč više nego upitnim opravdanjima i obavještajnim podacima koje je Busheva administracija prezentirala. Činjenica da u Iraku nakon rušenja zloglasnog režima Sadama Huseina nije pronađeno oružje masovnog uništenja, kao i da je u kaotičnom ratu poginulo 4500 američkih vojnika i najmanje 150 tisuća Iračana (a po nekim procjenama daleko više), ostala je trajna ljaga ne samo za Busha već i za sve kongresnike i senatore koji su podržali invaziju.
Predbacuje mu se i njegova vodeća uloga u izglasavanju kaznenog zakona iz 1994., pod predsjednikom Billom Clintonom, koji se smatra odgovornim za veliko povećanje broja zatvorenika koji su tamo završili zbog zločina povezanih s trgovinom drogom, prvenstveno Afroamerikanaca. Biden je, naime, osamdesetih i devedesetih bio dio tabora demokrata koji su, zajedno s republikancima, slijedili politiku što strožih kazni za kriminalce, što je na kraju učinilo SAD zemljom s najvećom populacijom zatvorenika na svijetu (trenutni broj je viši od 2 milijuna).
"Pogreška", priznaje danas Biden, inzistirajući na drugom aspektu te velike reforme - zakonu protiv nasilja nad ženama, kojim se "jako ponosi".
No Biden se tih devedesetih, kao član senatskog odbora za vanjske poslove, pokazao i kao principijelni protivnik krvožednih režima i zagovornik humanitarnih intervencija - sušta suprotnost Trumpu koji se u svom mandatu dodvoravao diktatorima i, uz rijetke iznimke, ignorirao njihove ratne i druge zločine.
U travnju 1993. na tjedan dana otputovao je u Europu, uključujući bivšu Jugoslaviju, kako bi iz prve ruke stvorio sliku o krvoproliću u ratovima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
U opkoljenom Sarajevu sastao se s Alijom Izetbegovićem, tadašnjim predsjednikom Predsjedništva BiH, a u Beogradu je razgovarao sa srpskim vođom Slobodanom Miloševićem i bosansko-srpskim ratnim vođom Radovanom Karadžićem.
Biden je s Miloševićem imao trosatni sastanak u Beogradu, na kojem ga je navodno nazvao "prokletim ratnim zločincem", kako je kasnije tvrdio. To je ponovio i u svojem kasnijem govoru u Senatu 1995. godine.
>>Biden Miloševiću sredinom 1990-ih: Vi ste prokleti ratni zločinac
Saznanja s tog putovanja Biden je sažeo u izvješću na ukupno stotinu stranica pod naslovom "Odupiranje agresiji. Milošević, bosanska republika i savjest Zapada", pokazujući koje su to opcije politike Zapada u prvom ratu u Europi od 1945.
"Na Balkanu se dobro naoružana srpska vojska bori protiv jedva naoružanih Hrvata i bosanskih Muslimana, kojima Zapad dodatno otežava obranu perverznim embargom na oružje. To se mora promijeniti. Sjedinjene Države moraju voditi Zapad u odlučnom odgovoru na srpsku agresiju", napisao je tada Biden.
Predsjednik Clinton, nažalost, nije poslušao Bidenov savjet sve do 1995., kad je SAD konačno vojno intervenirao u Bosni i Hercegovini i logistički pomogao hrvatsku vojnu operaciju Oluja, čime je pomogao slomu srpske agresije na obje zemlje.
Da Biden ni danas nije zaboravio Bosnu i Balkan kao regiju u kojoj SAD kao prva sila svijeta ima odgovornost raditi na stabilizaciji, potvrđuje i njegova poruka Sarajevu na 25. obljetnicu Daytonskog sporazuma.
"Ova godišnjica prilika je za sve strane da razmisle o mogućnosti svjetlije budućnosti i da se ponovo odluče na teške, ali neophodne korake za izgradnju potpuno funkcionalne Bosne i Hercegovine za sve njene građane", napisao je Biden u prosincu.
"Joe je mirotvorac"
No Biden će se ipak morati primarno posvetiti izgradnji mira u vlastitoj zemlji, koja se posljednjih mjeseci čini kao da je na rubu građanskog rata, s desecima milijuna građana koji su uvjereni da je ukrao izbore i da im, na čelu socijalističko-globalističkog pokreta, želi ukrasti njihovu slobodu i njihovu zemlju.
"Joe je mirotvorac - on je uvijek pokušavao imati dobre odnose s republikancima. Nadam se da je Joe u pravu, a ja u krivu, ali ne vidim da će se to dogoditi", komentirao je za New York Times Bidenov prijatelj i bivši kolega iz Senata, demokrat Harry Reid.
>>Analiza debate: Trumpova karikatura Bidena kao "Pospanog Joea" pokazala se kao mit
Bidena će pratiti i sumnje bez dokaza, koje su Trump i njegovi saveznici i obožavatelji svim snagama potpirivali, da je "mentalno kompromitiran", odnosno da ima neki oblik staračke demencije i da mu se stanje pogoršava. Tu su teoriju pojačali njegovi brojni gafovi i povremena bizarna zaplitanja i gubljenja tijeka usred govora. Pritom su prigodno zanemarivali da se Biden u djetinjstvu borio s mucanjem i da ga je uz velike napore prevladao, no po svemu sudeći, ne do kraja. Zanemarili su da je Biden po gafovima i ekscentričnim monolozima bio poznat i iz vremena Obame i ranije, što i nije baš u skladu s teorijom o rapidnom mentalnom propadanju.
Desničari ga optužuju da je senilan, pedofil, korumpiran...
Zbog toga se pojavila i teorija da će Biden vrlo brzo nakon inauguracije odstupiti s funkcije i predati predsjedništvo Kamali Harris. Trump ga je uporno zvao "pospani Joe" i rugao mu se da se skriva u podrumu, budući da je Biden zbog pandemije imao jako malo predizbornih nastupa uživo.
Ipak, njegov nastup u predsjedničkim debatama s Trumpom donekle razbio tu karikaturu. Biden se možda nije pokazao kao najelokventniji govornik, ali bio je generalno suvisao i artikuliran, baratajući materijom u najmanju ruku jednako dobro kao njegov sugovornik.
Tu su i druge sumnje, insinuacije i optužbe koje će Bidena pratiti u Bijelu kuću. Mnogi Amerikanci, ali i Hrvati i drugi, sudeći po sadržaju koji cirkulira društvenim mrežama, uvjereni su da je Biden pedofil i da su dokaz za to snimke i fotografije na kojima grli ili pokazuje nježnost prema djeci. Kolateralna žrtva ovog blaćenja bio je i Bidenov unuk Hunter kojeg je Joe Biden zagrlio i poljubio na sprovodu njegovog sina i Hunterovog oca Beaua Bidena.
>>Ima li istine u optužbi da je Biden pedofil, koju šire i mnogi polupismeni Hrvati?
Nad Bidenovom kandidaturom neko je vrijeme ozbiljnu sjenu bacila i optužba njegove bivše pomoćnice Tare Reade da ju je Biden 1993. seksualno napastovao, što on kategorički poriče. Iako policijska istraga nikad nije pokrenuta, kasnije novinarske istrage bacile su sumnju na optužbe koje je Reade iznijela.
Bidena prate i nedokazane optužbe da se okoristio sumnjivim poslovima svog sina Huntera u zemljama poput Kine i Ukrajine, a sve je eskaliralo skandalom koji je nastao kad je Trumpu naklonjeni New York Post objavio sadržaj navodnog laptopa Huntera Bidena, od ranije poznatog po svojim problemima s drogom, s inkriminirajućim informacijama. Ipak, ni taj sadržaj, čije porijeklo je i dalje upitno, ne nudi dokaze da je Biden bio umiješan u korupciju ili sukob interesa. Naravno, nije isključeno da će se pojaviti nove informacije koje to dokazuju.
>>Je li Biden stvarno omogućio svom sinu da izvuče milijune iz stranih država?
Od osobne tragedije do one nacionalne
Čak i za njegove protivnike koji nisu potpali pod utjecaj teorija zavjere, Biden je prestar, previše umjeren, previše sklon kompromisu i podilaženju korporativnim interesima koji imaju notoran utjecaj na američku politiku, preduboko slizan s vošingtonskim establišmentom da bi zaista bio predsjednik koji će Ameriku "izgraditi opet, ali bolje", (build back better), kako mu je glasio predizborni slogan. Biden zaista nema neki povijesni uspjeh kojim se može podičiti u svojoj dugogodišnjoj karijeri. Pa ipak, sada će dobiti pravu priliku promijeniti Ameriku nabolje, a njegov predizborni program progresivniji je od onog koji su imali Obama i Hillary Clinton, unatoč dojmu da je sam Biden centrist.
"Moj otac uvijek je govorio: 'Šampione, čovjekova veličina ne mjeri se po tome koliko je puta bio oboren na zemlju, nego po tome koliko mu je trebalo da se digne na noge'", voli reći novi američki predsjednik.
Nema sumnje da bi bio bolji predsjednik da je 20 godina mlađi, u naponu snage. No karte se za Bidena nisu tako posložile. Nakon što je preživio osobne tragedije, dobio je priliku - i izazov - voditi zemlju pogođenu nacionalnim tragedijama, od koronavirusa do antidemokratske rulje u Kapitolu.
"Uspjet ćemo zajedno. Ali ne možemo to postići u podijeljenoj zemlji. To je moguće jedino ako se ujedinimo kao Amerikanci, kao susjedi, kao Sjedinjene Američke Države", poručio je Biden Amerikancima. Sad će ili uspjeti zatvoriti razdor između dvije Amerike koji Trump ostavlja iza sebe ili će i sam propasti u tu provaliju.