NOVI izbori najvjerojatniji su izlaz iz trenutne političke krize, u kojoj ni HDZ-ova koalicija ni Rijeke pravde ne mogu skupiti dovoljno potpisa za sastavljanje vlade. To je postalo jasno nakon što je Domovinski pokret uvjetovao podršku HDZ-u izbacivanjem SDSS-a iz vladajuće većine. DP mora ostvariti barem taj minimum da pokuša spasiti obraz nakon izrazito prljave kampanje protiv HDZ-a i Plenkovića, s kojima sada pregovara.
S druge strane, Rijeke pravde mogu sastaviti vladu samo na jedan način, koji uključuje Most. Radi se o kombinaciji u kojoj bi bili Rijeke pravde, Most, Možemo, IDS, Nezavisna platforma Sjever, Fokus i manjine.
Tri stranke - Most, Možemo i Domovinski pokret - imaju dovoljan broj osvojenih mandata na izborima da mogu odlučivati o tome tko će sastaviti vladu i uvjetovati podršku provođenjem svojih politika. Program Možemo i Domovinskog pokreta već smo analizirali, a evo što stoji u programu Mosta.
>>Oporezivanje nekretnina, kontrola cijena, manji PDV... Evo što planira Možemo
>>Ovo DP planira ako preuzme financije. Povratnike bi oslobodili poreza na 10 godina
Smanjivanje poreza, produljenje poreznih olakšica mladima koji su studirali
PROGRAM: "...namjeravamo smanjiti porezno opterećenje na rad, gdje bismo smanjili porez na dohodak za 5 posto. Most također smatra da oni mladi koji su studirali trebaju uživati puni raspon trenutnih poreznih povlastica namijenjenih mladima do 30. godine, najmanje 10 godina od ulaska u svijet rada, odnosno da im činjenica da su studirali ne smije u praksi biti otegotna okolnost prilikom korištenja aktualnih poreznih privilegija..."
Smanjenje poreza na dohodak za 5 posto nije posebno velika olakšica. To bi značilo da će oni gradovi i općine koji trenutno imaju stopu poreza na dohodak od 20 posto smanjiti tu stopu na 19 posto, što je na plaći praktički nevidljivo, riječ je o razlici od možda par eura.
Moguće je da su se tvorci, pisci i kontrolori programa Mosta zabunili, možda su mislili na smanjenje za 5 postotnih bodova umjesto 5 posto (s 20 posto na 15 posto), što je česta greška, ali ako je tako, definitivno je neoprostivo da je to prošlo kontrolu teksta programa prije objave.
Solidna je ideja o produljenju poreznih povlastica za one koji su studirali, što se odnosi na ideju da država plaća doprinose iz plaće (zdravstveno i mirovinsko). Ipak, s obzirom na to da već sada 40 posto prihoda mirovinskog sustava dolazi iz državnog proračuna i da zdravstvo gomila dugove, trebalo bi prije ovakvih politika napraviti analizu dugoročnog utjecaja na održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, kao i na sam državni proračun, jer se radi o jako velikom izdatku.
Kontrola javnih rashoda i podizanje osobnog odbitka
PROGRAM: "Naš program naglašava važnost stroge kontrole javnih rashoda, učinkovitog upravljanja državnom imovinom. Također, težit ćemo k postupnom smanjenju javnog duga kako bismo osigurali dugoročnu fiskalnu održivost. Zalažemo se za to da se u zakonu propiše automatski mehanizam usklađivanja osobnog odbitka barem sa službenim stopama inflacije..."
Konzervativna fiskalna politika, po uzoru na njemački model, sve je popularnija u političkom prostoru Hrvatske. To je relativno nedavna pojava, nastala nakon krize 2008.-2015., u kojoj je državni dug jako narastao zbog neodrživosti državnih financija.
Automatsko usklađivanje osobnog odbitka za službenu stopu inflacije je jednostavna i učinkovita politika. U pravilu je dobro sve apsolutne iznose u poreznim politikama, kao što je iznos osobnog odbitka, automatski vezati za neki makroekonomski pokazatelj i tako napraviti sustav koji se samokorigira. To može biti korekcija za rast cijena, kako predlaže Most, ali i za rast plaća ili neki drugi makroekonomski pokazatelj. Dobra ideja koja bi trebala biti prihvatljiva i desnici i ljevici.
Poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj privatnog sektora
PROGRAM: "Potrebno je provesti jedinstveno, dvostruko umanjenje porezne osnovice za sva ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj. (...) Cilj je povećati investicije u istraživanje i razvoj na 2.5 posto BDP-a do 2028. godine, kako bi se poboljšala konkurentnost i inovacijski kapacitet gospodarstva."
Most ovim pokazuje razumijevanje prema ulaganjima u istraživanje i razvoj. Iako većina ljudi smatra da su istraživanje i razvoj nešto što se primarno financira iz državnog proračuna, istina je drugačija.
Najveći investitor u istraživanje i razvoj je privatni sektor. U EU 58 posto ulaganja dolazi iz njega, SAD-u 68 posto, Južnoj Koreji 76 posto, a u Japanu i Kini 78 posto. Hrvatska po tom pitanju zaostaje jer tek 38 posto ulaganja u istraživanje i razvoj dolazi iz privatnog sektora prema Eurostatu, a 46 posto prema Državnom zavodu za statistiku.
To znači da privatni sektor u Hrvatskoj malo ulaže, što ograničava njegovu konkurentnost i rast. Plan Mosta zapravo je proširenje postojećih poreznih mogućnosti jer se, primjerice, troškovi obrazovanja radnika priznaju dva puta - prvi put kao redovni trošak, a drugi put kao umanjenje porezne osnovice i time manji porez na dobit.
Subvencioniranje i porezno rasterećenje turizma
PROGRAM: "...podizanje praga za ulazak u obveznike plaćanja PDV-a na ostvarene primitke veće od 60.000 eura za pružatelje usluga u obiteljskom smještaju, oslobađanje od obveze plaćanja četvrtine (25 posto) godišnjeg iznosa PDV-a za ugostitelje koji na godišnjoj razini nabave najmanje 75 posto materijala izrade (namirnica i pića) domaćeg podrijetla.
Također, predlažemo uvođenje stope PDV-a od 13 posto na pića u ugostiteljstvu, te poticajne mjere koje bi sufinancirale troškove kamata za ulaganja u turističke sadržaje, financirane izravno od strane HBOR-a i s pomoću kredita poslovnih banaka, do 50 posto iznosa kamata."
Podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a samo je usklađenje s rastom cijena, slično kao podizanje osobnog odbitka. HBOR već daje beskamatne kredite poduzetnicima u turističkim djelatnostima, a sufinanciranje 50 posto iznosa kamata kod poslovnih banaka previše podsjeća na APN subvencije.
Postavlja se pitanje treba li turizam uopće subvencionirati - jer "poticajne mjere" samo su drugi naziv za subvencije - s obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih gospodarskih grana u Hrvatskoj (20 posto BDP-a), u kojoj Hrvatska ima veliku komparativnu prednost.
Budući da znamo kako postoji problem preizgrađenosti obale, odnosno betonizacije, Mostov plan o državnim subvencijama malim iznajmljivačima, odnosno vlasnicima apartmana, u najmanju je ruku upitan. Treba li apartmanizaciju dodatno poticati ako znamo da Hrvatska ima najveći udio malog smještaja u ukupnom turističkom smještaju na razini cijele EU?
Kontrola divlje gradnje dozvolama i porezima
PROGRAM: "...predlažemo da se u svrhu zaštite prostora kao općeg dobra na lokalnoj razini, općine i gradovi osnaže tako da mogu učinkovito uvoditi poticajne i destimulirajuće mjere fizičkim i pravnim osobama koje se bave pružanjem usluga u turizmu. Dok za neke djelatnosti to može biti izdavanje licencija (dozvola), za druge djelatnosti pogodnije bi bilo uvođenje nižih ili viših poreza."
Ovaj dio ugrubo je sličan odrednicama novog Zakona o turizmu, koji je stupio na snagu od početka ove godine. Problem s Mostovim programom u ovom dijelu je to što je kontradiktoran. Naime, istodobno bi se subvencionirala "ulaganja u turističke sadržaje" i ograničavale neke djelatnosti dozvolama i porezima.
Načelno turizmu u Hrvatskoj sasvim dobro ide bez dodatnih subvencija, nema potrebe za tim. Posebno dobro ide malim iznajmljivačima, koji čine daleko veći dio ponude turističkog smještaja nego, primjerice, u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu...
Neistinite "činjenice"
PROGRAM: "Promatrajući kretanja na tržištu rada treba podsjetiti na globalnu financijsku krizu 2008. godine koja je Hrvatsku zarobila u dugogodišnjem stanju recesije koje je produbljeno činjenicom politike rezova i štednje kakvu je vodila tadašnja Europska unija."
Ovo nije program per se, ali je sasvim netočna izjava koju treba izdvojiti. Udio javnog duga u BDP-u na razini EU narastao je sa 65.2 posto BDP-a zadnja tri mjeseca 2008. na 88 posto BDP-a zadnja tri mjeseca 2015.
Rast javnog duga u BDP-u za 22.8 postotnih bodova, u apsolutnom iznosu za više od 7 bilijuna eura, u suprotnosti je s Mostovom proklamiranom "činjenicom politike rezova i štednje". Posebno to vrijedi za Hrvatsku, čiji je omjer javnog duga i BDP-a narastao u istom razdoblju s manje od 40 posto na 86 posto. Dakle, ovo je potpuna laž, ali ne treba dopustiti stvarnosti da poremeti zvučne političke parole koje će se svidjeti potencijalnim biračima.
Gospodarski program koji je fiskalno konzervativan i za manje poreze, ali nije prepreka za pregovore s ljevicom
Ostatak programa uglavnom je opis stanja po različitim gospodarskim pitanjima. Ima tu još kontradiktornosti, kao što je naglašavanje usitnjenosti poljoprivrednih čestica kao jedan od glavnih problema uz istodobno obećanje povećanja potpora za mala i srednja gospodarstva i OPG-ove.
Dio koji se odnosi na uvoznu radnu snagu također je primarno opis stanja bez konkretnih mjera osim onih općih, kao što je bolja kontrola. Naglašava se da će se rasteretiti poduzetnike koji zapošljavaju domaće radnike, al sve je to dosta "pitomo".
Posebno je intrigantan dio programa koji se odnosi na umjetnu inteligenciju. Most nije jedina stranka koja se u svom programu osvrnula na tu temu, ali je njegova analiza najtemeljitija. Prilagodba promjenama koje donosi umjetna inteligencija sigurno će u budućnosti biti sve važnija politička tema pa je Mostu ovo dobra priprema.
Jedini dio gospodarskog programa koji bi Rijekama pravde i općenito ljevici mogao biti neprihvatljiv su politike prema stranim radnicima, ali tu je Most dosta široko postavio moguće mjere i ima relativno blag stav. To ne bi trebao biti velik kamen spoticanja u mogućim pregovorima Rijeka pravde i Mosta.