DEJAN Jović, stručnjak za vanjsku politiku s Fakulteta političkih znanosti, gostovao je u Novom danu N1 te je komentirao rusko-ukrajinski sukob.
“Mislim da su ušli u jedan rat koji neće tako brzo završiti jer to nije samo rat u Ukrajini ili između samo Rusije i Ukrajine jer po tome kako ga je Putin predstavio, tu se radi o ratu između Rusije i Zapada, odnosno Rusije i NATO-a. S druge strane i Zapad je prihvatio tu retoriku jer tu se ne uključuje samo Ukrajina, nego su sankcije protiv Putina toliko velike da nadilaze same događaje.
Nikad nismo imali takav zapadni odgovor. Radi se o sukobu koji ima puno šire potencijale. Iz tog sukoba nijedna strana ne može izaći s bilo kakvom sumnjom da je izgubila rat jer bi to imalo dramatične posljedice za moć i status koji imaju u međunarodnim odnosima. Zasad mi ne izgleda da nijedna strana pobjeđuje, ni Zapad ni Ukrajina, velik dio Ukrajine je pod kontrolom Rusije, rat nije prestao, prijetnje nisu prestale, milijuni ljudi su otišli iz Ukrajine, a Rusija također ne pobjeđuje”, rekao je na početku.
“Medijski gledano, Zelenskij je bio jako uspješan”
Kaže kako Zelenskij u Njemačku vjerojatno ide da zahvali na podršci, ali i da upozori da ona nije dovoljna.
“To je jedna vrsta poziva na snažniji angažman, ali i na moralne osude. On pokušava predočiti da nije dovoljno učinjeno, da nije dovoljno osuđivati i sudjelovati samo u financijskom aspektu. Realnosti su nešto sasvim drugo, potpuno je jasno da je ulazak NATO-a direktno u taj sukob moguć samo ako neka zemlja članica bude napadnuta.
Medijski gledano, on je bio vrlo uspješan u svojim obraćanjima, no mislim da je došao do ruba preko kojeg ne bi trebao prijeći i postaje pomalo iritantno i uznemirava. Možda njegov cilj je da uznemiri savjest zastupnika u drugim parlamentima, ali nisam siguran da će time pridobiti javno mnijenje. Javno mnijenje na Zapadu, koliko god ima suosjećanja za Ukrajinu, ima granicu preko koje neće prijeći i neće biti direktno uključeno u taj rat”, veli o ukrajinskom predsjedniku.
Što se Putina tiče, kaže:
“Ja mislim da je Putin reputacijski strahovito izgubio na Zapadu, među ostalim i u Hrvatskoj. Ja predajem i rusku vanjsku politiku i svake godine imamo pitanje o tome što misle vodi li Putin uspješnu vanjsku politiku i većinom su odgovori bili pozitivni. Sada ne očekujem da će biti tako. Reputacijski gledano, tu je jako puno izgubio i mislim da će ga malo ljudi podržati.
S druge strane on želi pokazati da svijet nije samo Zapad i okreće se drugima. On želi promijeniti taj svijet koji bi bio samo Zapad, njegova akcija je motivirana i željom da taj svijet, budući da nije samo Zapad, ne bude ni bipolaran između Kine i SAD-a, on se htio pokazati kao treća strana tog budućeg trokuta, zasad nije bio uspješan u tome. Kina, pak, igra duplu igru, s jedne strane joj odgovora sukob Rusije i Zapada, ona može ostati po stani i pokazati se kao faktor stabilnosti i poslovati s obje strane. S druge strane, uz takvo uznemirenje međunarodnog poretka, ako dođe do eskalacije i počnemo govoriti o sukobu koji je gotovo novi svjetski rat, Kini to ne odgovara”, kaže.
O Grliću Radmanu: “Nije najmudrije izložiti se takvim izjavama”
Komentirao je i izjavu ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana u kojoj je Vladimira Putina nazvao ratnim zločincem:
“Mislim da bi bilo dobro ne davati tako snažne izjave jer svatko mora znati da će se u jednom trenu morati uspostaviti mir. U tom trenu će se morati razgovarati s Rusijom i Putinom. Za manje zemlje nije najmudrije tako se direktno izložiti tim izjavama”, rekao je.
Komentirao je i nadolazeće izbore u Srbiji, kaže kako politika neutralnosti nije Vučićeva te da ga opozicija teško može komentirati zbog toga.
“Ljudi koji su se kandidirali za predsjednika, veći dio je orijentiran, ne prorurski, ali nisu okrenuti ni Zapadu. Kako za Zapad nije dobro da Vučić sjedi na dvije stolice, nije ni za Rusiju. S druge strane, Vučićeva pozicija je prilično teška u međunarodnom pogledu. Postoji mogućnost da bude izložen na dvije strane i mislim da zasad pokušava izbjeći najgore posljedice. Mislim da to sad uspješno izbjegava. Jedna od stvari koja bi mu pomogla je kada bi se organizirali pregovori između dviju strana u Srbiji.
Mislim da to ne bi bilo loše i da je moguće jer se tu radi o sukobu dvije slavenske i dominantno pravoslavne države koje imaju problem jedna sa Zapadom, druga s Rusijom”, veli.
“Orban više ne može biti toliko otvoreno na strani Rusije”
Komentirao je i Mađarsku, odnosno Viktora Orbana.
“On ne može biti više toliko otvoreno na strani Rusije i vidjeli smo da se u ključnim trenucima vratio u krilo EU i NATO-a, ali onda je odbio da se preko mađarskog teritorija dopremi pomoć za Ukrajinu. Uznemirio je svoje odnose s ostalim partnerima u okviru višegradske četvorke. Nešto manje od 40% ljudi u Mađarskoj misli da je Rusija imala pravo. Ljudi su podijeljeni”.
Na kraju, može li Ukrajina Macrona stajati pobjede na izborima?
“Mislim da ne može izgubiti zbog Rusije i Ukrajine, nego zbog domaćih unutrašnjepolitičkih razloga. No pitanje je ima li dovoljno snažnog protukandidata, ima još malo vremena da se ti izbori iskristaliziraju”, kaže.