Na današnji dan 1783. godine u Parizu su se okupili Britanci, Amerikanci i ostali Europljani kako bi mirovnim sporazumom okončali sukob u Sjevernoj Americi. Rezultat je bio stvaranje nove države koja se zove Sjedinjene Američke Države i prestanak ratovanja nakon osam godina.
Amerikanci nisu svoju neovisnost potražili jer im je mrsko bilo da su tuđa kolonija. Njihova povezanost s Velikom Britanijom donijela im je više pogodnosti. Svoje su proizvode mogli lako prodavati u Europu, za njih su vrijedili posebni zakoni te su bili oslobođeni mnogih poreza.
Za sve je kriv Sedmogodišnji rat
Ipak, nakon što je cijeli svijet zahvatio globalni sukob zvan Sedmogodišnji rat, situacija se promijenila. Naime, britanska vlada bila je na rubu bankrota. Zadnjih sedam godina slali su vojsku u Europu i Sjevernu Ameriku kako bi zaštitili svoje interese, a to je proizvelo dug koji se praktički nije mogao vratiti barem 100 godina.
Britanci su tako nabili poreze Amerikancima kako bi priskrbili više novaca u državnu blagajnu. Svoje su odluke branili argumentirajući da se rat uglavnom vodio na američkom teritoriju te da bi bilo fer da i oni podnesu teret. U tome su bili sasvim u pravu.
Amerikance su ti porezi strahovito iritirali te su smatrali da je nepravedno da oni plaćaju išta. Dodatno ih je ljutilo što nisu imali predstavnike u britanskom parlamentu. Nakon nekoliko godina raznih poreza, u Bostonu je bačen čaj u more nakon čega je počeo otvoreni rat.
Američki rat za nezavisnost bio je sukob profesionalne britanske vojske i neopremljenih američkih dobrovoljaca koji su većim dijelom rata samo nastojali zadržati svoje pozicije kako Britanci ne bi preuzeli bitna gospodarska središta na novom kontinentu.
Nakon dvije godine sukoba američko je predstavništvo napokon odlučilo da se bore za neovisnost. Izdana je Deklaracija o neovisnosti, a SAD je svijetu poručio što će se dogoditi ako Britanci izgube rat. Ostale europske monarhije odmah su krenule slati pomoć SAD-u, samo kako bi napakostili svojem glavnom europskom konkurentu. Najviše je pomagala Francuska, iako je također bila kompletno ekonomski iscrpljena radi Sedmogodišnjeg rata.
Nakon osam godina Britanci su okupirali važne lokacije na obalama, no nakon što je pao Yorktown, britanska je vlast shvatila da ne može nastaviti još jedan skupi rat i pristala na mirovne pregovore.
Mirovni pregovori u Parizu
Osim zaraćenih strana, u Parizu su stigle i francuska, nizozemska i španjolska delegacija. Usvojen je dokument u kojem se priznaje neovisnost SAD-a. Britanci su povukli svu vojsku s kontinenta te prepustili Amerikancima sve svoje posjede istočno od rijeke Mississippi. Španjolska je dobila Floridu.
Za Veliku Britaniju američka neovisnost značila je samo da mora preusmjeriti svoju trgovinu u svoje ostale kolonije. Njeni gubici nisu bili veliki, izuzev činjenice da je i dalje imala problem vraćanja duga iz Sedmogodišnjeg rata. Za SAD to je bio početak novog doba, u kojem će porobiti i ubiti domorodačko stanovništvo na zapadu kontinenta.
A za Francusku bila je to osveta Britancima radi Sedmogodišnjeg rata. Osveta koja će ih, doduše, skupo koštati. Nakon što je Luj XVI. dodatno oslabio državu pomažući Amerikancima da se riješe britanskog kralja, mnogi u Francuskoj počeli su propitkivati ulogu vlastitog kralja. Upravo će to propitkivanje dovesti do puno veće revolucije od one američke.