PRED Hrvatskom je možda i najizazovnija jesen do sada. U godini rekordnih minusa u koje nas je gurnula koronakriza, mjeseci pred nama, upozoravaju ekonomisti, bit će vrijeme donošenja ključnih odluka, a njihova posljedica mogla bi biti i daljnja erozija životnog standarda građana.
"I Hrvatsku, kao i druge zemlje, čeka donošenje odluka i odabir, u kojem će vlada morati odlučiti hoće li nastaviti s dosadašnjim zamrzavanjem procesa, što bi, međutim, dovelo do eksplozije javnoga duga, a vjerojatno i do ekonomske katastrofe, ili će podvući crtu i reći da je zamrzavanju procesa došao kraj te tako pokrenuti čišćenje hrvatskoga gospodarstva", upozorava za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Tri ključna područja u kojima će trebati donijeti odluke
Pritom kao ključne navodi procese u trima područjima. Riječ je o urednoj naplati poreznih prihoda, zatim, o ponovnom aktiviranju procesa ovrha, kao i o moratorijima na bankarske kredite. Procesi u tim područjima dosad su uglavnom bili zamrznuti. Njih je, naravno, moguće i dalje zamrzavati, ali posljedice bi, smatra Lovrinčević, bile loše po gospodarstvo u cjelini, a oporavak od koronakrize sporiji i bolniji. Uz to, pitanje je i može li si vlada, u uvjetima u kojima joj je proračunski manjak samo u prvoj polovici godine dosegao gotovo 17 milijardi kuna, priuštiti nove odgode urednog plaćanja i naplate potraživanja. Slično se pitanje može postaviti i bankama koje ionako čeka rast loših kredita i razdoblje čišćenja bilanci.
Problem je, međutim, što će vladajući odluke o tome morati donositi u socijalnoj situaciji koja se rapidno pogoršava. Hrvatska se već sada suočava s velikim rastom broja nezaposlenih kojih je, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), oko 152.000. Završetkom ionako krnje i skraćene turističke sezone, koja se ove godine odvijala u korona uvjetima, na burzu rada vratit će se sezonci, a i najave iz raznih sektora upućuju na zaključak da nas na jesen, po svemu sudeći, čeka val stečajeva i otkaza te rezanja plaća. Pritom su, kažu ekonomisti, posebno ugrožene tvrtke koje se bave turizmom, ugostiteljstvom, prijevozom, osobnim uslugama, trgovinom i graditeljstvom.
Težak izbor na tržištu rada
U mnogim tvrtkama, ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, radnici bi se mogli suočiti s izborom između smanjenja plaća i otkaza. U nizu tvrtki neće ni imati taj izbor jer će vlasnici jednostavno staviti ključ u bravu. Stoga naš sugovornik kaže da ga ne iznenađuju prognoze, poput one analitičara Raiffeisena, da bi stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini mogla doseći 11,8 posto, i to po međunarodno usporedivoj anketnoj metodologiji, koja registrira stvarnu nezaposlenost.
"Bojim se da je u ovoj godini realno očekivati da će broj nezaposlenih narasti za oko 100.000 pa bi broj nezaposlenih do kraja godine mogao iznositi do 250.000. I dalje se nadam da se to neće dogoditi, ali dosadašnji pokazatelji ne daju puno razloga za optimizam", kaže Bejaković za Index.
Ventil bi se, dodaje naš sugovornik, mogao potražiti u labavljenju uvjeta za prijavu na burzu rada i ostvarivanje prava na njoj, makar i privremeno, dok traje kriza. Ipak, svjestan je Bejaković, tako nešto bit će teško ostvariti u uvjetima u kojima iz vlade stižu najave o štednji.
Ministar financija Zdravko Marić poručio da jedino mirovine nisu upitne
Gostujući u Dnevniku Nove TV, ministar financija Zdravko Marić poručio je kako jedino mirovine nisu upitne, dok su sve ostale stavke "podložne promišljanjima". Ekonomisti, doduše, uglavnom ne očekuju da će država krenuti u rezanje plaća u javnom sektoru, no upozoravaju da će se uštede vjerojatno pokušati postići zamrzavanjem postojeće razine plaća, odnosno odustajanjem od ranije dogovorenih povišica barem dok ne završi koronakriza. Istodobno, u privatnom sektoru plaće se već režu.
Marićeva izjava, u kombinaciji s najavom izmjena Zakona o radu, kojima bi se jasnije definirao rad na daljinu, na noge je digla sindikalce, koji kažu kako ne namjeravaju skrštenih ruku čekati sudbinu koju su im namijenili država i poslodavci. Ako je suditi po njihovim izjavama, ova bi jesen u Hrvatskoj mogla biti itekako vruća.
Sindikati na nogama: Prijete prosvjedima ili drugim oblicima socijalnog bunta
"Za stol moraju sjesti predstavnici vlade, poslodavaca i sindikata i dogovoriti mjere za očuvanje gospodarstva. Ako se stvari budu lomile preko koljena i nametala rješenja, onda ćemo posegnuti za mjerama na koje imamo pravo. To mogu biti prosvjedi, a ako epidemiološka situacija to ne bude dopuštala, možemo ići na potpisivanje peticija ili na druge modele neposluha", upozorava za Index predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Očito, i nova vlada Andreja Plenkovića naći će se između čekića i nakovnja: s jedne strane, sindikalci od nje traže da bude socijalno što osjetljivija, dok poduzetnici i ekonomisti od nje očekuju da konačno počne povlačiti reformske poteze, a na to je prisiljava i poveća rupa koju je koronakriza napravila u državnoj blagajni. Naravno, svaka odluka koju Banski dvori donesu ima i svoju cijenu. Ako se vlada odluči za reforme, ubrzat će i olakšati oporavak od koronakrize, no cijena bi mogla biti socijalni bunt. S druge strane, ako se odluči na odgađanje rješenja, socijalni bunt će vjerojatno izbjeći, ali oporavak će, kažu ekonomisti, biti znatno teži i sporiji. Ono što vladi ovoga puta ide u prilog su tek provedeni izbori i stabilna parlamentarna većina koju ima.
No u slučaju Hrvatske, ističe Lovrinčević, na kocki je sada puno više od samog oporavka od koronakrize. Naime, odgađanje rješenja košta i ogleda se u povećanju proračunskog manjka i rastu javnoga duga. Prognoze središnje banke govore da ćemo ovu godinu zaključiti s proračunskim manjkom od 6,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i javnim dugom u iznosu od 86,7 posto BDP-a, što su već vrlo visoke razine zaduženja države. Slične su prognoze i neovisnih ekonomista. Usporedbe radi, lani je državna blagajna, prema podacima HNB-a, bila u plusu 0,4 posto BDP-a, dok je javni dug iznosio 73,2 posto BDP-a.
Velik rast javnoga duga mogao bi nas otjerati u bankrot
"Radi se o velikom rastu javnoga duga. I Hrvatsku, kao i druge zemlje, čeka odabir poteza koje će na jesen povući, no treba reći da bi velik rast javnoga duga mnoge zemlje mogao gurnuti čak i u tehnički bankrot. U našem slučaju, tu je i pitanje ispunjavanja uvjeta za ulazak u eurozonu", zaključuje Lovrinčević.
"Vlada za jesen mora pripremiti prve reformske korake kako bismo vidjeli u kojem pravcu misli ići. Najavljena porezna reforma dobar je potez, ali problem je što još ne vidimo reformske procese u zdravstvu, školstvu, javnoj upravi i javnim poduzećima. Usporedo s tim, vlada će se morati boriti i s pandemijom koronavirusa", ocjenjuje za Index i ekonomski analitičar Damir Novotny.
Hod po žici
Vladu, dakle, čeka svojevrsni hod po žici: morat će provoditi reforme i sanirati javne financije, i to u uvjetima krize u koju nas je bacio koronavirus, dok će, s druge strane, morati voditi računa o stavovima socijalnih partnera.
U tom dijelu, smatraju ekonomisti, slamku spasa Plenkoviću mogli bi pružiti fondovi EU, odnosno investicijski projekti koji se iz njih već financiraju i oni koji su ugovoreni i počet će se uskoro provoditi. Ti bi projekti mogli zaposliti dio nezaposlenih hrvatskih građana i barem ublažiti pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini te potaknuti oporavak. Time bi i nadolazeća jesen ipak mogla biti manje vruća nego što se očekuje.