PREMA informacijama i izjavama koje je prikupio Index, sve je izglednije da će IGH nakon, što nije uspio pronaći novac za realizaciju ugovora o kupnji Zagrepčanke, zadesiti ista sudbina oko dobivanja posla za izgradnju autoceste u Crnoj Gori, koja je proglašena poslom stoljeća.
Premijerka Jadranka Kosor prije nekoliko mjeseci izgradnju crnogorske autoceste Bar-Boljare, koju su dobile hrvatske tvrtke Institut građevinarstva Hrvatske, splitski Konstruktor-inženjering i Tehnika, predstavljala je kao jedan od najvećih uspjeha hrvatske Vlade. Štoviše, presijecala je prije tri mjeseca svečanu vrpcu zajedno s premijerom Crne Gore Milom Đukanovićem i srpskim kolegom Mirkom Cvetkovićem, govoreći o Hrvatskoj kao ekonomskom lideru regije.
Mehun: Nema govora o jamstvu države
Nekoliko mjeseci kasnije, kada je umjesto riječi hrvatska Vlada trebala konkretno nešto i ponuditi i stati iza projekta, sve je izglednije kako će hrvatski konzorcij ostati bez posla vrijednog 2,77 milijardi eura, i to zbog toga što Vlada nije u stanju izdati jamstvo hrvatskom konzorciju za posao gradnje autoceste Bar-Boljare u Crnoj Gori, a Jure Radić nije uspio od banaka iskopati 124 milijuna eura potrebnih jamstava.
Za dva tjedna istječe nalog crnogorske strane koji je dala hrvatskim tvrtkama za dostavu novih financijskih jamstava, a kako nam je potvrdio glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun, hrvatski konzorcij ne može računati na konkretnu financijsku pomoć Vlade.
"O jamstvu države u ovom se trenutku ne razgovara nego će se problem pokušati riješiti na drugi način. Iako je hrvatski interes da Konstruktor i IGH taj posao završe do kraja, ističemo da je propisima točno regulirano kome se i kako daju državna jamstva", rekao nam je glasnogovornik Mehun samo dva tjedna prije isteka krajnjeg roka i dodao kako je ministar financija Ivan Šuker zadužen za eventualno rješenje problema.
Posebno je zanimljivo kako hrvatski konzorcij ne može računati na dobivanje novca iz državnog fonda za spas gospodarstva koji se tek treba osnovati, jer iako smo u Vladi izričito pitali za fond, on nije spomenut među eventualnim rješenjima problema.
Kraj pogodovanju IGH-u
Kako su na objasnili u Vladi, pomoć Vlade odnosi se tek na posredovanje Ministarstva financija u pregovorima hrvatskog konzorcija s poslovnim bankama kako bi IGH i Konstruktor pronašli jamstvo do isteka krajnjeg roka.
Vode li se pregovori, dokle su stigli i u kojoj su fazi, ministar Šuker ne želi govoriti iako smo ga opsjedali pitanjima proteklih tjedan dana. Stekao se dojam da se stvar zapravo nije ni pomaknula s mjesta. Da Radić ne može računati na pomoć, postalo je jasno i u Saboru prije tjedan dana, kada je ministar Šuker izbjegao odgovor na direktno pitanje saborskog zastupnika Damira Kajina propadala li hrvatski projekt stoljeća u Crnoj Gori.
Kako saznajemo, sama premijerka Kosor ne želi ulaziti u to jer bi automatski bila optužena za pogodovanje IGH-u koji je ionako poznat po dobivanju svih velikih poslova u Hrvatskoj te po tome što ministri u Vladi posjeduju i velik broj dionica te tvrtke. Odbijanje direktne pomoći za IGH trebao bi označiti i vrijeme definitivnog kraja pogodovanju IGH-u, na što je više puta upozoravano i iz Europske unije, sugeriraju nam naši sugovornici iz Banskih dvora.
No, postavlja se i pitanje gdje je nastao problem u crnogorskom poslu?
Crnogorci optužili IGH zbog lijenosti, sporosti i neozbiljnosti
Konstruktor i IGH u Crnoj Gori suočavaju se s problemima još od samog početka, kada su u međunarodnoj konkurenciji dobili natječaj. Službena vlast u toj zemlji obrušila se na IGH Jure Radića zbog velikog kašnjenja u jednom drugom, manjem poslu u toj zemlji. Riječ je o projektiranju obilaznice oko grada Kotora, a direktorica kotorske Direkcije za uređenje i izgradnju, Jagoda Berberović, prozvala je tada IGH neozbiljnom tvrtkom i priprijetila raskidom ugovora ako IGH što prije ne završi ugovoreni posao. Osim nje, IGH zbog kašnjenja kritizirao je i Veselin Grbović, direktor nacionalne Direkcije za puteve.
Sve optužbe odnosile su se na to da je IGH tada dobio veliki posao na gradnji autoceste, a mnogi kritičari još su tada govorili da će IGH, poznat po lijenosti, sporosti i neozbiljnosti, sasvim sigurno kasniti s projektom autoceste koji je od krucijalne važnosti za Crnu Goru. Njihove kritike pokazale su se točnima, jer se svečana vrpca presijecala na "gradilištu" u listopadu prošle godine, a danas iz crnogorske vlasti daju izjave kako bi bili sretni kada bi radovi zaista i počeli krajem ovog proljeća.
Radiću nikako ne ide u prilog ni istraga koja se protiv njega vodi u BiH, pod optužbom da je bio u dosluhu s hrvatskim političkim moćnicima u BiH koji su kupovali zemljišta po nacrtu IGH. Formalno istragu vode Tužiteljstvo BiH i SIPA zbog potpisivanja dokumenata za izradu projekta koridora 5C, a predmet istrage jesu IGH i njegov predsjednik Jure Radić, kao i bivši državni ministar prometa i komunikacija Božo Ljubić, inače lider HDZ-a 1990.
Nedovoljna jamstva
Konkretan problem pojavio se krajem prošle godine, kada je vijeće crnogorske vlade za izgradnju autoceste ocijenilo da priložena financijska jamstva hrvatskog konzorcija nisu dovoljna i da ne osiguravaju zaključenje financijskih ugovora. Prema njima nedostaje 124 milijuna eura jamstava, a naložili su da bi trebalo uzeti u obzir i druga rješenja, odnosno obnoviti pregovore s grčko-izraelskim konzorcijem koji je bio drugoplasirani na natječaju.
Jure Radić u izjavi za crnogorske medije sredinom prošlog mjeseca rekao je kako su nabavili potrebne garancije te da će iz "fonda za spas gospodarstva" dobiti potrebna sredstva.
Radić uranio
"Iz tog fonda ćemo onda, od tih sredstava, uspjeti zatvoriti financijsku konstrukciju na način na koji to predviđa ugovor", rekao je Radić za Slobodnu Europu sredinom prošlog mjeseca, no kako saznajemo, vladi Crnu Gore nije stigao nikakav dokument koji bi to potkrijepio, a sudeći prema izjavi Mehuna za Index, od toga nema ništa.
U IGH-u smo također pokušali naći odgovor na to pitanje, no oni ga nemaju. Iz Ureda za odnose s javnošću priznali su kako još uvijek nemaju odgovor, ali ni jamstva, uz dodatak da još uvijek ima vremena. Podsjetili smo ih da smo isti takav odgovor čuli i u vrijeme kada je IGH pokušao naći novac kako bi ispunio ugovornu obvezu za kupnju Zagrepčanke koja je proglašena prodajom stoljeća.
Na kraju znamo kako je sve završilo. Bandić je ostao bez potrebnog novca, IGH se povukao, a prema svemu sudeći, ostat će i bez "posla stoljeća".