NASA-in lander InSight uspješno je na površinu Crvenog planeta postavio svoj drugi instrument, piše NASA. Na najnovijim fotografijama s Marsa možemo vidjeti kako je Heat Flow and Physical Properties Package (HP3) 12. veljače pozicioniran na površinu udaljenog planeta.
HP3 se sada nalazi na metar udaljenosti od prvog instrumenta koji je postavio InSight, seizmografa na koji je nedavno lander stavio zaštitni poklopac.
Temperatura u podzemlju Marsa
Heat Flow and Physical Properties Package mjerit će jednu zanimljivu stvar, toplinu u podzemlju Marsa, a pomoću podataka koje će prikupiti znanstvenici će moći shvatiti koliko je energije potrebno za formaciju stjenovitog planeta.
HP3 će moći bušiti i do pet metara u dubinu planeta. Ni jedna sonda ili rover koji su poslani na Mars nisu mogli bušiti toliko duboko. Za usporedbu, NASA-in lander Viking 1 uspio je doći do 22 centimetra dubine, a lander Phoenix 18 centimetara.
"Radujem se što ćemo rušiti rekorde na Marsu", izjavio je astrofizičar Tilman Spohn, voditelj projekta HP3. "Za samo nekoliko dana krenut ćemo s bušenjem, a koristit ćemo instrument koji zovemo krtica."
Krtica na Marsu
HP3 pomalo izgleda poput automobilske dizalice koja na sebi ima okomitu metalnu cijev. Metalna cijev drži bušilicu dugačku 40 centimetara tj. takozvanu krticu. Krtica ima dvije vrste senzora za toplinu.
Na svom vrhu ima senzore za mjerenje temperature ispod površine Marsa, a u samoj krtici nalaze se senzori koji će mjeriti toplinsku provodljivost tla tj. kojom se lakoćom toplina kreće kroz podzemlje Crvenog planeta.
"Sonda je dizajnirana kako bi mjerila toplinu u unutrašnjosti Marsa", izjavila je astronomkinja Suzanne Smrekar, iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory. "Zato je želimo smjestiti ispod zemlje. Temperaturne promjene na površini, koje se zbivaju zbog promjene godišnjih doba ili izmjene dana i noći, mogle bi samo stvarati šum (otežati mjerenje) u našim podacima", dodala je.
Krtica se mora ohladiti
Krtica će se zaustaviti na svakih 50 centimetara dubine kako bi mjerila toplinsku provodljivost tla. S obzirom na to da proces bušenja zbog trenja sam stvara tj. oslobađa toplinu, krtica će se nakon bušenja prvo hladiti puna dva dana. Nakon toga će se ponovno zagrijati za oko 50 stupnjeva Celzijevih tijekom perioda od 24 sata kako bi toplinski senzori unutar nje izmjerili brzinu zagrijavanja, što će znanstvenicima omogućiti da izmjere toplinsku vodljivost tla.
U slučaju da krtica naiđe na neku veliku stijenu prije nego što dosegne tri metra dubine, znanstvenicima će trebati puna marsovska godina (dvije zemaljske godine) kako bi pročistili šum iz svojih podataka. To je jedan od razloga zbog čega su istraživači odabrali ovo mjesto za slijetanje sonde i zašto su tjednima odlučivali gdje postaviti instrument.
Lakša od pari cipela
Do koje god dubine uspije doći krtica, nema sumnje da je taj instrument pravi inženjerski podvig.
"Krtica je lakša od jednog para cipela, troši manje energije od Wi-Fi rutera, a treba izbušiti najmanje tri metra u dubinu na jednom drugom planetu", rekao je planetarni znanstvenik Troy Hudson, iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.
Dizajn sonde InSight sličan je iskušanom i funkcionalno potvrđenom dizajnu NASA-inog landera Phoenix. Robotska ruka na sondi dugačka je 1,8 metara.
Kamera smještena na ruci snimat će 3D fotografije mjesta slijetanja, stanja instrumenata i aktivnosti landera InSight. Senzori na landeru, tj. sondi, mjerit će promjene u vremenskim uvjetima i u magnetskom polju.
Galeriju neobrađenih fotografija koje snima lander InSight možete vidjeti ovdje.