IAKO su još uvijek brojni ugostiteljski objekti na Jadranu zatvoreni ili rade s drastično skraćenim radnim vremenom, njihovi vlasnici počinju se ubrzano pripremati za novu turističku sezonu. Sudeći prema zadnjih nekoliko sezona, Hrvatska i ove godine može očekivati rekordne posjete turista iz svih dijelova svijeta.
Hrvatska turistička zajednica je početkom ove godine objavila podatke o turističkim posjetima u lanjskoj godini, koja je zabilježila 18.9 milijuna dolazaka i 104.8 milijuna noćenja, što je 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu.
Već stižu prijave za strane radnike
Istra, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija zabilježile su u prošloj godini najveći broj turističkih noćenja - čak 60 posto sveukupnih noćenja u cijeloj Hrvatskoj. Te su regije ujedno i imale najviše poteškoća s pronalaskom radne snage koja je, čini se, prošle godine bila potrebnija no ikad.
Iz njihovih su nam policijskih uprava potvrdili da već zaprimaju prijave za izdavanje dozvola za boravak i rad sezonskim radnicima iz drugih zemalja. Dozvola za boravak i rad za sezonsko zapošljavanje izdaje se na rok do tri mjeseca ili do šest mjeseci.
Naime, sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Hrvatskoj najdulje šest mjeseci godišnje nakon čega mora napustiti zemlju. Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produljiti važenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.
Prošle godine izdano gotovo 17 tisuća dozvola za strance. Ove godine ta bi brojka mogla biti puno veća
Zbog velikog nedostatka radne snage u Hrvatskoj, ali i atraktivnijih ponuda poslova iz drugih zemalja gdje su plaće radnika i do tri puta veće, ustalio se trend zapošljavanja radnika iz inozemstva, od kojih su najbrojniji oni iz susjednih zemalja poput Srbije i BiH, ali sve više i Filipinci te Nepalci.
Prošle je godine u Hrvatskoj izdano 16.836 dozvola za sezonske radnike, od kojih najviše radnicima iz Srbije (4975), Bosne i Hercegovine (4460), Makedonije (3638), Nepala (1061) te Filipina (507). Iz istarske policije kažu da je tijekom lanjske godine ukupno podneseno 23.572 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a izdano njih 17.245, od čega se 3345 odnosi na sezonsko zapošljavanje.
Iz PU splitsko-dalmatinske kažu da su u 2022. godini zaprimili 4985 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonski rad, od kojih je izdano njih 3867, dok su preostale većinom obustavljene, odnosno odbijene. Najviše sezonskih radnika na području Splitsko-dalmatinske županije prošle je godine bilo iz Bosne i Hercegovine (1074), zatim iz Srbije (945), Makedonije (884), Nepala (191), Crne Gore (170) i Filipina (108).
Iz PU primorsko-goranske također kažu da već zaprimaju nove prijave za strane sezonske radnike, kojima su u prošloj godini izdali 2938 dozvola. Kao i kod drugih županija, i u ovoj najveći broj sezonskih radnika dolazi iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, a nešto manji iz zemalja Dalekog istoka.
"Ove godine moglo bi nedostajati i do 30 tisuća sezonskih radnika"
Eduard Andrić, predsjednik sindikata turizma Hrvatske, kaže da u Hrvatskoj općenito nedostaje radne snage, a da je prošle godine manjkalo između 15 i 20 tisuća sezonskih radnika te da je izgledno da će se ove godine ta brojka povećati.
Andrić kaže da se pod pojmom radnika u turizmu ne misli samo na usko vezane djelatnosti poput hotelijerstva te da u Hrvatskoj ima preko 70 tisuća registriranih obrta, od fast foodova do kafića.
"Kada bi svaki od njih trebao samo jednog radnika, radilo bi se o 70 tisuća radnika. Iz saznanja koje imam ove godine, trebalo bi nedostajati do 30 tisuća radnika. S tim da nije samo problem u tom broju, nego je problem što praktički među radnicima iz trećih zemalja ne možete doći do stručne radne snage koja je potrebna u našem turizmu", kaže.
Andrić ističe da će ove godine sigurno biti više radnika iz inozemstva i da hrvatski turizam dugoročno gledano ima problem - nema kvalitetnu radnu snagu i potencijal za razvoj, a tu je činjenica da se temelji na sezonalnosti. Upozorava da se domaćim radnicima trebaju poboljšati uvjeti rada, ali i povećati plaće, ako ih se želi motivirati za ostanak u zemlji.
"Brojne su nedaće zadesile stanovnike pa tako i poslodavce - od povećanja troškova, u prvom redu struje, povećanje cijena namirnica, komunalija, plaća koje moraju podizati jer u protivnom nitko neće raditi, došli su u nezavidnu poziciju i normalno da žele raditi u profitu. S druge strane imate radnike koje je također zadesila inflacija pa s plaćama koje zarade u Hrvatskoj teško prežive mjesec", kaže Andrić.
"Mi za koju godinu nećemo imati ni jednog domaćeg čovjeka na raspolaganju"
"Poslodavci u ovom trenutku kukaju na sva zvona, no mi kolektivno pregovaramo i ukazujemo na situaciju koja je trenutno neizbježna, a to je da moraju radnicima povećati plaće ukoliko ih žele zadržati. Mi za koju godinu nećemo imati ni jednog domaćeg čovjeka na raspolaganju.
Jedna od otvorenih solucija za hrvatske radnike su susjedne turističke zemlje koje im nude dvostruko pa i trostruko veće plaće nego u Hrvatskoj pa stoga ni ne čudi da se velik broj Hrvata odlučuje na rad u inozemstvu.
"Mi svake godine bilježimo pad stručnog kadra pa smo i primorani uvoziti radnu snagu koja prema iskustvu, kvalifikacijama i stručnosti ne odgovara onome što Hrvatska treba. Za kvalitetan turizam potrebna je kvalitetna usluga", kaže.
Što traže sezonci?
Pitali smo ga i koje uvjete traže sezonski radnici. "Sezonski radnici u prvom redu očekuju relativno dobru plaću zato što dolaze raditi nekoliko mjeseci. Potom očekuju primjerene radne uvjete, da ih se ne iskorištava, da točno zna koliko mu traje smjena i da ima slobodan dan.
Očekuju da imaju adekvatan smještaj i tri obroka, a većina njih koja dolazi s udaljenih mjesta traži i da im se plati put.", kaže.
"Na socijalnom vijeću za turizam pokušali smo inzistirati da poslodavci stimuliraju naše radnike za vrijeme sezone kako bi ih doveli u poziciju da se osjećaju da su slabije plaćeni u odnosu na strane radnike. Ono što je činjenica, budući da ti radnici nisu kvalificirani, velik dio posla pada na naše radnike. Pokušavamo naći balans da i naši radnici budu zadovoljni.
Iz sindikata inače podržavaju poslodavce u onom dijelu gdje oni od vlade traže da se smanji PDV i ostala porezna davanja, a nerijetko ističu i da je neprihvatljiv bruto 2, koji se obračunava na plaću radnika kroz porez na dohodak i da tu treba intervenirati kako bi se oslobodio prostor na osnovu kojega bi radnici u Hrvatskoj mogli imati više plaće, a zbog čega bi porastao standard građana Hrvatske.
Šef Udruženja ugostitelja: Ima povratnika, ali nedovoljno
Potpredsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK i predsjednik Udruženja ugostitelja Split Stipe Jeličić drži četiri objekta i kaže da su prošle godine imali potrebu tražiti radnike iz drugih zemalja, ali ne u nekom velikom broju. Naime, kod njega su prošle godine strani radnici činili oko 10 posto radne snage.
Najviše su to bili radnici iz susjednih zemalja, Makedonije, Srbije i BiH, a kaže da ima i jednog Afganistanca koji je izrazio želju za stalnim ostankom u Splitu. Jeličić kaže da je ove godine primijetio da se hrvatski radnici u inozemstvu postepeno vraćaju nazad u domovinu te traže sezonske poslove.
"Imamo naših povratnika iz inozemstva, što je pozitivna stvar, ali za naš turizam nedovoljno. Iako smo mi ove godine zaposlili više hrvatskih radnika jer nam se smanjila potreba za radnicima iz inozemstva, hoteli od Istre do Dubrovnika, koji su ogroman pogon i perjanica našeg turizma, imat će sigurno problema s manjkom radne snage", navodi Jeličić.
"Brojka bi se mogla kretati oko 30 tisuća. Ne radi se samo o kuharima i konobarima, već širokom spektru raznih zanimanja prijeko potrebnih za vrijeme turističke sezone", kaže Jeličić.
Također kaže da država i jedinice lokalne samouprave trebaju kontrolirati ugostiteljski sektor, ali i poraditi na smanjenju poreza i nameta u turističkom sektoru, smanjiti troškove poslovanja kako bi se radniku na taj način omogućio kvalitetniji životni standard.
"Rastemo u turizmu i pomoć nam treba pa je neminovno da će nam trebati radne snage. Treba smanjiti PDV na hranu (kava, voda, sok, pivo i vino) te prireze i poreze na plaće. Lokalna vlast treba dovoditi u red svoje poduzetnike jer i među nama ima kukolja, ali prvenstveno nam treba biti vjetar u leđa i gurati poduzetnike naprijed i jedino tako možemo doći do kvalitetnog života u kojem privatni sektor plaća javni sektor, gdje sve funkcionira i ide za dobrobit poduzetnika, radnika, ali i cijelog javnog sektora", zaključuje Jeličić.
"Cijene su rasle, pitanje je što će biti s prihodima"
Prema podacima HNB-a, u prvih devet mjeseci prošle godine prihodi stranih turista iznosili su 11 milijardi i 641 milijun eura, što je za 43 posto više u usporedbi s istim razdobljem u 2021. godini odnosno prihodovane su tri milijarde i 527 milijuna eura više.
Ova bi sezona trebala biti prema dolascima i noćenjima bolja nego prošla, a Andrić upozorava da zbog inflacije to ne mora nužno značiti ponovno obaranje rekorda u zaradi te da je krajnje vrijeme da se hrvatski turizam okrene pružanju kvalitete, a ne samo masovnosti.
"Pitanje je što će biti s prihodima, budući da su cijene rasle. Kada vi nakon sezone zbrojite prihode i rashode, pitanje je koliko će veća biti dobit nego što je bila primjerice 2019. Naš turizam, ako ne bude u stanju zadržati domicilne radnike i bude primoran uvoziti radnu snagu, neće imati kvalitetni turizam, nego će on ostati baziran na sezonalnosti i masovnosti, što nije dobro", navodi Andrić.
"Hrvatskoj je potreban kvalitetni turizam gdje će gosti veće platežne moći dolaziti u objekte s četiri ili pet zvjezdica. Upravo je prošla sezona pokazala da su takvi objekti na kraju godine imali puno veću dobit nego oni do tri zvjezdice", zaključuje.