JUČER je otkriveno da Lovro Kuščević, Plenkovićev ministar uprave, 11 godina nije proveo vilu u katastru.
>> Kuščević 11 godina kuću na Braču nije upisao u katastar
Pravdao se tako što je rekao da ima puno nekretnina i da ne može sve to pratiti.
"Zaista sam to propustio. Tko će to pratiti. Bogu hvala, imam puno nekretnina. Zahvaljujući vama podnio sam zahtjev", rekao je ministar Lovro Kuščević novinarima jučer.
Danas je dodao kako mu nije neugodno zbog propusta.
"Nimalo mi nije neugodno", kazao je Kuščević na upit novinara.
>> Kuščević o kući koja nije u katastru: "Nimalo mi nije neugodno"
"Sva moja imovina je uredno i transparentno navedena od prvog dana, za sve nekretnine imam građevinsku dozvolu i sve je po P.S.-u", rekao je Kuščević.
Ima još jednu kuću
No kako danas piše Telegram, ministar Kuščević ima još jednu kuću.
Pokraj čestice o kojoj su jučer pisali svi mediji nalazi se još jedna čestica u vlasništvu Kuščevića, označena kao 4038 k.o. Nerežišća.
Ta se čestica u katastru vodi kao pašnjak i cesta, ukupne površine 2648 četvornih metara. U stvarnosti je tamo, međutim, još jedna ministrova kuća i velika nadstrešnica koja pritom izlazi iz dozvoljenih gabarita.
Kako dodaje Telegram, spomenuta parcela nije u građevinskom području. Zanimljivo, Kuščević je uspio dobiti sve potrebne dozvole, iako na kraju ni ovu nekretninu nije upisao u katastar, na što ga obvezuje zakon. No to u ovoj priči djeluje kao najmanje važan detalj.
>> Kuščević neprijavljenu vilu renta na Bookingu, ima grb s prvim bijelim poljem
Birokratskim čudesima do legalizacije - od štale bez stoke do kuće
Iz Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije u Supetru kazali su kako su Kuščeviću u listopadu 2011. izdali odobrenje za građenje objekta od 77 četvornih metara, a u siječnju 2016. i uporabnu dozvolu. To što čestica nije u građevinskoj zoni ministar je riješio prilično domišljato: prvo je zatražio dozvolu da tamo izgradi štalu, koja se prema propisima smije podići na poljoprivrednom zemljištu.
Kuščević nije imao stoku zbog koje bi mu ta štala bila potrebna, niti je njegovo zemljište dovoljno veliko ni dovoljno udaljeno od građevinskog područja. No Kuščević je svejedno dobio dozvolu da je podigne. I baš kada je ta štala bila dovršena, općina Nerežišće, u kojoj je tada bio načelnik, donosi novi prostorni plan kojim je omogućeno da se štale prenamijene u stambene zgrade.
Zanimljiv je i način na koji su propisi promijenjeni. U prosincu 2015., kada je novi Prostorni plan već bio usvojen, ali bez te stavke o štalama, Općinsko vijeće Nerežišća donosi dokument nazvan Rješenje o ispravci pogreške. Tim rješenjem dodano je da se štale mogu prenamijeniti u stambene, poslovne ili zgrade mješovite namjene. I tako je, zahvaljujući glasovima stranačkih kolega u općinskom vijeću, Kuščevićeva štala na čestici 4038 mogla postati kuća iako nije u građevinskom području. Izmjene prostornog plana općine Nerežišća Kuščević je, kao tadašnji načelnik, osobno potpisao.
>> Misterij kuće Lovre Kuščevića: Smanjuje se iz godine u godinu, a ostala je ista
>> Kako je propali poduzetnik Lovro Kuščević postao najbogatiji ministar u vladi?
Zanimljiva priča i o nadstrešnici
Zanimljiva je priča i o Kuščevićevoj nadstrešnici. Naime, na istoj je čestici podignuta i velika nadstrešnica.
Iz Upravnog odjela za graditeljstvo u Supetru odgovorili su Telegramu kako je sagrađena temeljem Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, prema kojima nije potrebno izdavanje građevinske dozvole, "jer je u funkciji postojeće građevine stambene namjene".
No neki projektanti i arhitekti kažu kako takvo tumačenje nije točno.
"Osnovna građevina i nadstrešnica kao pomoćna građevina moraju biti na istoj parceli. Znači, u trenutku kada je podignuta, nadstrešnica je bila nelegalna, a sada to više nije jer je pravnim egzibicijama odjednom dobila glavnu građevinu stambene namjene uz kakvu može legalno postojati", kaže za Telegram arhitektica Suzana Dobrić Žaja.
Unatoč tome, ministar je svejedno u prekršaju jer prostorni plan Nerežišća dozvoljava gradnju nadstrešnica od lakog materijala i površine do 40 četvornih metara isključivo na zemljištima poljoprivredne namjene koja pritom moraju biti veća od 10.000 četvornih metara. U ministrovu slučaju radi se o zemljištu čija je površina 2648 kvadrata.
Pritom, kao i u jučerašnjoj priči, i u ovom je slučaju ministar Kuščević zaboravio u katastar prijaviti promjene na zemljištu, točnije nadstrešnicu i štalu koja je postala stambena zgrada. Iz Državne geodetske uprave su najavili kako će protiv ministra pokrenuti proces kako bi utvrdili je li u prekršaju za koji je propisana sitna kazna, od tri do šest tisuća kuna.