STANICE u našemu tijelu ne žive samotnjački život. Svaka od njih koristi različite metode kako bi istražila svoj okoliš ili ostvarila kontakt s obližnjim mikrotijelima. Ponekad upotrijebe čudne stanične dodatke, koji nalikuju pipcima, kako bi došle do susjednih stanica.
Ti produžeci nalik ticalima nazivaju se filopodije, a novo istraživanje je pokazalo na koji način se stanice njima služe za kretanje, piše Science Alert.
Filopodije
"Ove strukture imaju ključnu ulogu u omogućavanju stanicama da istražuju svoju okolinu, generiraju mehaničke sile, izvode kemijsku signalizaciju ili prenose signale putem međustaničnih tunelskih nanomostova", naveli su znanstvenici u studiji.
"Dinamika filopodija izgleda prilično složena, ona se može izvijati te promijeniti duljinu i oblik. Naš rad pokazuje na koji način filopodije istražuju 3D izvanstanični prostor kombinirajući rast i skupljanje s aksijalnim uvijanjem svoje jezgre bogate aktinom", dodaju.
Spomenuta jezgra sastoji se od proteina koji se nazivaju aktin i miozin. Biofizičari s Instituta Niels Bohr u Danskoj usporedili su ovo novootkriveno gibanje s kuhinjskom gumicom.
Naime, ako savijemo kuhinjsku gumicu i stavimo je na stol, ona se počinje pomicati te se nakon nekoga vremena sama vrati u svoj prvobitan oblik. Slično se zbiva s jezgrom filopodije. Unutar nje se miozinski proteini počinju motati oko aktina, povlačeći ih u formu ovojnica, što pak omogućuje pipcima da osjete svoje okruženje, komuniciraju s drugim stanicama ili mikroorganizmima, pa čak i da se kreću.
"Mogu se uvijati na način koji im omogućuje istraživanje prostora oko stanice, a mogu čak i prodrijeti u neka okolišna tkiva", rekla je biofizičarka Natascha Leijnse.
"Ako nađemo način da inhibiramo filopodije kod stanica raka, možda možemo zaustaviti napredak bolesti"
Znanstvenici su promatrali različite stanice, od stanica raka dojke do bubrežnih stanica, kako bi potvrdili da se ne radi o jednokratnom fenomenu. Primijetili su da ove strukture postoje kod velikog broja stanica, što bi možda moglo biti od pomoći pri istraživanju liječenja raka.
"Stanice raka poznate su po svojoj invazivnosti. Razumno je pretpostaviti da se dosta oslanjaju na filopodije pri širenju i istraživanju svog okoliša. Ako nađemo način da inhibiramo filopodije kod stanica raka, možda možemo zaustaviti napredak bolesti", objašnjava biofizičar Poul Martin Bendix.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.