FOTO: FaH/123rf
Primjerice, na poznatoj listi QS World University Rankings u području poljoprivrede i šumarstva, Sveučilište u Zagrebu (SuZ) u 2017. godini zauzima mjesto među prvih 150 sveučilišta u svijetu. To je jedino od 46. područja u kojem se SuZ nalazi na listi QS među prvih 300 sveučilišta. Ukupno gledano, SuZ je rangiran u kategoriju od 651. do 700. mjesta.
Slično je i s listom U.S. News & World Report na kojoj SuZ najbolje stoji u području poljoprivrednih znanosti gdje je na 142. mjestu, dok je ukupno na 606. mjestu.
U prilog istoj tezi govori i lista NTU Ranking koja se radi na Tajvanu. U 2016. po toj listi Sveučilište u Zagrebu našlo se među prvih 200 sveučilišta po kvaliteti i kvantiteti znanstvenih publikacija u poljoprivrednim znanostima.
Utjecaj lista
O tome treba li se pouzdavati u rangiranja sveučilišta i njihovih sastavnica po raznim listama, u svijetu se vode prilično žučne rasprave. Ima stručnjaka koji smatraju da su rang liste, čak i one najpoznatije, nepravedne prema određenim područjima znanosti pa čak i cijelim obrazovnim sustavima. Osobito često čuje se primjedba da na listama lošije prolaze humanističke i društvene znanosti nego prirodne kao i da lošije završavaju obrazovni sustavi u kontinentalnoj Europi u odnosu na anglosaksonske. Neki se također žale da određeni faktori vrednovanja, poput Nobelovih nagrada i Fieldsovih medalja, imaju preveliku težinu čime se mlađa sveučilišta stavljaju u nepovoljniji položaj. Konačno brojni stručnjaci smatraju da su ocjene lista mnogo pouzdanije kada je riječ o prvih stotinjak sveučilišta. Poredak onih pri dnu liste značajno je manje precizan jer relativno slabi faktori mogu imati značajan učinak.
No unatoč tome rezultati uglednih rang lista svake se godine živo diskutiraju, a sveučilišta se redovno hvale svojim dobrim plasmanom, naravno, ako ga ostvare.
Za razliku od ugledne Šangajske i Timesove liste koje rangiraju cijela sveučilišta, gore navedene liste rangiraju područja i koriste drugačije kriterije pri vrednovanju.
Za nas je zanimljivo to što na sve tri ljestvice jedino poljoprivredne znanosti SuZ-a zauzimaju poziciju među prvih 200 u svijetu, što pokazuje da Agronomski fakultet prema njihovim kriterijima stoji bolje od ostalih sastavnica.
Također je indikativno i to što se zagrebački Agronomski fakultet posljednjih godina na svim navedenim listama postojano uspinje. Nažalost, SuZ istovremeno na poznatim listama poput Timesove i Šangajske uglavnom pada ili stagnira pri dnu. Primjerice, poznato je da je SuZ na popisu 500 najboljih na najuglednijoj Šangajskoj listi bio odsutan čak dvije godine. U elitno društvo vratio se ponovno 2016., no i tada je završio u posljednjoj kategoriji od 401. do 500. mjesta zajedno s Ljubljanom. Beograd se plasirao mnogo bolje – u kategoriju između 201. i 300. mjesta.
Koja je funkcija navedenih lista?
Spomenute tri liste zanimljive su, među ostalim, i zbog toga što mladima nastoje dati objektivne informacije o tome gdje je bolje studirati ono što ih konkretno zanima. Najviše ih posjećuju budući brucoši, a one zbog toga postaju sve popularnije.
Među njima se posebno ističe QS-ova. Njena povijest seže u 2003. godinu, a 2010. izdvaja se od Timesove u samostalnu. Britanski Guardian i Daily Mail u 2015. je ističu kao najznačajniju te vrste u svijetu. U prilog njezina utjecaja govori činjenica da se sveučilišta na naslovnicama svojih web stranica odmah hvale svojim sastavnicama koje se nađu u njezinu vrhu po nekom području. Radi se na temelju četiri kriterija: akademski ugled, ugled poslodavca, broj citata po znanstvenim radovima zadnjih pet godina i utjecaj objavljenih znanstvenih radova (H-indeks).
Lista U.S. News & World Report nešto je novijeg datuma - podaci o svjetskim sveučilištima na njoj se donose tek od 2014. godine, a rangiranju se u 22 različita područja. No čini se da je vrlo popularna među studentima jer je samo u jednom danu privukla oko 2,6 milijuna jedinstvenih posjeta i 18,9 milijuna pregleda.
NTU Ranking iz Tajvana nastala je na temelju vrednovanja znanstvenih publikacija u zadnjih 11 godina, a jedan od ključnih ciljeva joj je raspodjela novaca iz proračuna za tajvanska sveučilišta i institute. Kako ne bi uspoređivala kruške i jabuke, lista se radi po područjima u nastojanju da pokaže gdje su tajvanske institucije u svijetu u onome čime se bave.
Raste interes za Agronomski
Prof. dr. sc. Boro Mioč, prodekan za znanost na Agronomskom fakultetu, nije htio izravno odgovoriti na pitanje znače li podaci navedenih rang lista da je njihova institucija najbolja u Hrvatskoj i regiji. No, kaže da to svakako nastoje biti, da je to njihova misija.
„Odgovor se iščitava iz prikazanih ljestvica. Naš najvredniji resurs su ljudi, osobito mladi visoko obrazovani, ambiciozni i stručni mladi ljudi“, ističe Mioč.
„Uz to imamo pet vlastitih pokušališta na kojima obrazujemo naše studente i provodimo određena znanstvena istraživanja. Naš važan resurs su također i laboratoriji i oprema. Ukupno imamo preko 130 projekata, od kojih 41 međunarodni među kojima su najvažnija dva projekta HORIZON 2020, tri FPZ projekta, devet Cost projekata, a od 87 domaćih najvažnijih je osam projekata Hrvatske zaklade za znanost“, tumači Mioč.
Interes za upis na Agronomski je, kaže, velik tako da upisne kvote redovno popune već u prvom upisnom roku. No, kao i svi, i njihovi mladi stručnjaci, nakon što završe fakultet, u traženju posla osjećaju tešku situaciju koja vlada na tržištu radne snage.
„Ona je osobito izražena u području poljoprivrede. Međutim, sve je više naših studenata koji se, nakon što završe fakultet, vraćaju na svoja gospodarstva u vinograde i vinarije, klaonice i mesnice, mljekare i sirane, u pčelinjake i pakiraonice meda gdje razvijaju već organizirani obiteljski posao ili otvaraju nove farme i pogone. Puno je takvih primjera“, tumači Mioč.