TIJEKOM svojeg oproštajnog posjeta SAD-u njemačka kancelarka Angela Merkel postigla je vjerojatno svoj posljednji vanjskopolitički uspjeh, koji bi pritom mogao imati i negativne posljedice na odnose u Europskoj uniji, kao i na Ukrajinu. Merkel je dobila podršku američkog predsjednika Joea Bidena za kontroverzni plinovod Sjeverni tok 2, koji bi ruski plin trebao lakše dopremiti u Njemačku, odnosno Europu, zaobilazeći Ukrajinu.
Velik je to preokret, s obzirom na to da je SAD bio oštro protiv Sjevernog toka 2, koji i mnogi u Njemačkoj kritiziraju zbog geostrateških prednosti koje osigurava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Paradoksalno, dogovor između Berlina i Washingtona, koji najviše koristi donosi Moskvi, nastao je iz želje da se poprave transatlantski odnosi.
Sjeverni tok 2 kao prijetnja Ukrajini
SAD i Njemačka ključni su saveznici u NATO-u, ali odnos je pretrpio za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Biden i Merkel, koji se godinama poznaju i surađuju, obećali su da će jačati veze između dviju zemalja u budućnosti.
>> VIDEO Biden ugostio Merkel, razmatraju ukidanje zabrane putovanja iz Europe u SAD
Washington se bojao da će plinovod Sjeverni tok 2, vrijedan 11 milijardi dolara, za koji se očekuje da će biti završen u rujnu, naštetiti Ukrajini i povećati europsko oslanjanje na ruski plin. SAD želi da Njemačka pronađe načine kako osigurati da Rusija ne može koristiti plinovod za nanošenje štete Ukrajini ili drugim saveznicima u istočnoj Europi. Ali, unatoč svemu, SAD se više ne protivi Sjevernom toku 2.
Što je zapravo taj famozni Sjeverni tok 2?
To je plinovod koji će transportirati prirodni plin iz Rusije u Njemačku, započinje u Vyborgu u Rusiji i završava u Lubminu u pokrajini Meckelnburg-Vorpommern. 1200 km dug plinovod prolazi dnom Baltičkog mora, a njime upravlja ruska tvrtka Gazprom. Dva lanca plinovoda svečano su otvorena pod nazivom Sjeverni tok 1 2011. godine. Proširenje Sjevernog toka 2 uskoro će biti završeno, radovi su već daleko odmakli.
Ovisnost o ruskom plinu
Sjeverni tok 2 mogao bi Europu učiniti ovisnijom o ruskom plinu. SAD i prethodne tranzitne zemlje za ruski plin, posebno Ukrajina, izražavaju tu zabrinutost. U prošlosti su se ponavljali sporovi između ukrajinske i ruske vlade oko isporuka plina, a Gazprom je ponekad čak i potpuno zaustavljao isporuke Ukrajini.
Poljska i baltičke zemlje također strogo odbijaju projekt, jer ih podsjeća na hegemonsku ulogu Moskve tijekom Sovjetskog Saveza. Ruska aneksija Krima i, nedavno, trovanje i zatvaranje Alekseja Navalnog pojačavaju takvu zabrinutost.
Washington je u prošlosti više puta kritizirao Sjeverni tok 2. Američki je kongres 2019. donio sankcije protiv tvrtki i pojedinaca uključenih u izgradnju. Prošle godine američki su senatori čak prijetili zaposlenicima trajektne luke Saßnitz na Rügenu ozbiljnim posljedicama, jer ona igra važnu ulogu u građevinskim radovima.
Biden promijenio politiku SAD-a
Nabrijana retorika je nestala otkako je predsjednik Joe Biden. On je ukinuo te sankcije od svibnja do kolovoza kako bi obje strane imale vremena za pregovore. Biden tvrdi da je plinovod bio 95 posto završen kad je stupio na dužnost. "Sankcije tamo nisu imale smisla", opravdao je potez prošlog tjedna. Umjesto toga, odlučio je surađivati s Njemačkom.
Njemačka i SAD sada su se očito dogovorili da će poduzeti sankcije protiv Rusije ako bi plinovodom trebala naštetiti Ukrajini ili drugim istočnoeuropskim zemljama. Međutim, kako bi to točno trebalo izgledati, ostaje otvoreno.
Osim toga, prema sporazumu, Njemačka se obvezala uložiti 175 milijuna dolara u fond za promicanje širenja čiste energije u Ukrajini. Uz to, Njemačka želi raditi na osiguranju produženja tranzitnog ugovora između ruske Gazprom Grupe i Ukrajine, koji traje do 2024. godine. Tada bi Ukrajina i dalje imala koristi od milijarda tranzitnih naknada za ruski plin.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) s olakšanjem je pozdravio konstruktivno rješenje sa SAD-om. Njemačka i SAD žele podržati Ukrajinu u izgradnji "zelenog energetskog sektora" i raditi na osiguranju tranzita plina kroz Ukrajinu u sljedećem desetljeću. "Kao transatlantski partner, čvrsto smo na strani Ukrajine", rekao je Maas.
Poljska i Ukrajina bijesne
S druge strane, došle su jasne kritike Poljske i Ukrajine. U zajedničkoj izjavi ministarstava vanjskih poslova obje su zemlje upozorile da je ta odluka "stvorila političku, vojnu i energetsku prijetnju Ukrajini i Srednjoj Europi". Istodobno, to povećava potencijal Rusije za daljnju destabilizaciju sigurnosne situacije u Europi. "Nažalost, prethodni prijedlozi za pokrivanje sigurnosnog deficita ne mogu se smatrati dovoljnima za učinkovito suzbijanje prijetnji koje predstavlja Sjeverni tok 2", navodi se u izjavi.
Kancelarka Angela Merkel nazvala je u srijedu ruskog predsjednika Vladimira Putina. Tema je bio Sjeverni tok 2. Merkel je Putinu objasnila što je dogovoreno u sporu sa Sjedinjenim Državama.
U četvrtak je, pak, Europska komisija - koja se službeno protivi projektu Sjeverni tok 2 - ponovila da je bez očitog kršenja zakona EU nemoćna zaustaviti ga. EK novinarima nije zato uspjela objasniti kako SAD i Njemačka, samo jedna od blokovskih 27 zemalja članica, de facto dogovaraju energetsku politiku za cijelu EU.
Petljanje Europske komisije
"Kao što znate, kao što smo već rekli, Sjeverni tok nije projekt od zajedničkog europskog interesa", rekao je medijima Tim McPhie, glasnogovornik Komisije za klimatsku i energetsku politiku.
"Unatoč tome", nastavio je McPhie, "cilj Komisije uvijek je bio osigurati da Sjeverni tok 2, ako bude izgrađen, djeluje transparentno i nediskriminatorno, s odgovarajućim stupnjem regulatornog nadzora i u skladu s međunarodnom i europskim energetskim pravilima."
Tada je, možda pokušavajući uvjeriti samu Komisiju, dodao: "Provedba energetske politike EU stvar je EU i njezinih država članica."
Osim, očito, kada je to stvar američkog predsjednika Joea Bidena, njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Merkel je sa svoje strane inzistirala da se Njemačka zalaže za to da "Ukrajina ostane tranzitna zemlja i da se energija ne može upotrijebiti za dovođenje Ukrajine u tešku situaciju".
Drugo je pitanje u kojoj su mjeri Bruxelles i Berlin sada pravno obvezni procijeniti regulatorno odobrenje za Sjeverni tok 2 u kontekstu postojećih ukrajinskih plinovoda. U srijedu se Kijev pozvao na odredbu u svom sporazumu o političkom pridruživanju s EU, koja zahtijeva konzultacije o energetskoj infrastrukturi, uzimajući u obzir postojeće plinovode, sigurnost opskrbe i brigu o energiji.
Sve glasnije kritike u Njemačkoj
U Njemačkoj postoje glasni kritičari ovog diplomatskog uspjeha Angele Merkel. Tako je u Der Spiegelu komentar objavio Ralf Fücks, dugogodišnji direktor Zaklade Heinrich Böll bliske Zelenima.
"Ruski predsjednik pobjeđuje u bitci za naftovod. Gorko je: Na kraju je Angela Merkel sve svoje snage posvetila projektu koji slabi Ukrajinu i šteti klimi", smatra Fücks.
"Sjeverni tok 2 od početka je bio geopolitički projekt Vladimira Putina. Kremlju daje slobodne ruke za povećanje političkog i vojnog pritiska na Ukrajinu, bez ugrožavanja plinskog poslovanja s EU. Trenutni dogovor s Washingtonom ostavlja ovaj bok otvorenim", ističe.
Fücks kritizira interveniranje Njemačke u korist Rusije.
"Još gore: njemačka vlada odbila je američki prijedlog da se u operativnu dozvolu plinovoda uvrsti takozvana klauzula prekidača, koji bi podrazumijevao prekid opskrbe plinom ako bi Kremlj poduzeo agresivne korake protiv neposlušnih susjeda. S obzirom na nedavne ruske vojne manevre i Putinovu revizionističku politiku, taj strah od ruske agresije itekako je utemeljen", navodi Fücks u Der Spiegelu.
"Trijumf za Putina"
Ako se ovaj dogovor provede, smatra Ralf Fücks, to će za Putina "biti trijumf".
"Unatoč kontinuiranoj intervenciji na istoku Ukrajine, usprkos svim prijetećim politikama, usprkos chumbarism s Lukašenkom, unatoč masovnoj represiji u Rusiji i kritikama Europskog parlamenta, Nijemci nastavljaju svoj bilateralni projekt s Rusijom.
Rusija je više ovisna o izvozu energije u Europu nego obrnuto. Oni financiraju državni proračun i osiguravaju politički utjecaj. Neshvatljivo je zašto se Washington i Berlin odriču poluge povezivanja puštanja u rad Sjevernog toka 2 sa značajnim ustupcima Moskve", zaključuje.