Prošlotjedna hladnoća i mraz uzrokovali su znatnije štete na trešnjama, višnjama i breskvama, dok kod jabuka, krušaka i vinove loze nije vidljiva veća šteta, rekao je za Hinu predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota.
Prošli tjedan kontinentalni dio Hrvatske bio je zahvaćen prodorom hladnog zraka sa sjevera, s noćnim i ranojutarnjim temperaturama i do minus osam Celzijevih stupnjeva. Riječ je o advekcijskom mrazu, kaže Markota, koji se javlja kada hladan zrak horizontalnim strujanjem (advekcijom) dolazi sa sjevera ili viših nadmorskih visina, a to jako šteti biljkama u cvatu.
Ovisno u kojoj je fazi razvoja biljka zahvaćena hladnoćom - je li to za vrijeme rasta listova, pupanja ili cvata - može se ocijeniti je li šteta nastala i kolika je. Kod koštičavih vrsta kao što su trešnja, višnja, breskva, nektarina, marelica i šljiva, kao i ranih sorti s punom cvatnjom, to znači znatan gubitak uroda.
"U hrvatskim predjelima od prošlotjednog prodora hladnog zraka nastale su znatnije štete upravo na koštičavom voću, pogotovo u voćnjacima u Virovitičkoj-podravskoj županiji i u Baranji", kaže Markota. Napominje kako je riječ o voćnjacima u kojima nisu primijenjeni antifrost sustavi, "lovci mrazova" ili kakva druga zaštita.
"Jabuke i kruške prošli tjedan uglavnom nisu bile u stadiju razvoja cvijeta pa su prošle bez znatnijih oštećenja od niskih temperatura, a veće štete nema ni u vinogradima", navodi Markota. Upozorava da će sljedećih dana vegetacija zbog topline bujati, a to povećava opasnost stradavanja od kasnijih mrazova, jer njihovo vrijeme nije prošlo.
Naglašava kako su mrazovi proteklih nekoliko godina nanijeli velike štete voćkama, posebno jabukama i kruškama i to duboko u drugoj polovici travnja.
"Prema pučkom vjerovanju, mrazovi u Europi mogući su sve do 'ledenih svetaca' od 11. do 14. svibnja (sveti Mamert, Pankracije, Servacije i Bonifacije) i 'hladne Sofije' 15. svibnja, kada može naglo zahladnjeti", podsjeća Markota.