Hrvatska je zatvorila rasprave u 17 od 25 odbora koji ocjenjuju usklađenost zemlje s pravnim instrumentima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čime je u prednosti u odnosu na druge zemlje kandidatkinje, objavili su danas iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Uz Hrvatsku, za članstvo u OECD-u trenutno pregovaraju Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina i Peru. Sa Zrinjevca najavljuju da se završetak tehničkog dijela pristupnog procesa u OECD-u očekuje u prosincu 2025. te da bi Hrvatska u slučaju pravovremenog ispunjenja obveza mogla postati članica organizacije na ljeto 2026.
Prednosti članstva
OECD zadnja je važnija međunarodna organizacija u kojoj Hrvatska još nije članica.
"Članstvo u OECD-u donosi snažniji gospodarski rast, jačanje trgovine i stranih ulaganja, jače regulatorno usklađivanje, učinkovitiju javnu i državnu upravu, niže troškove zaduživanja za javna ulaganja te aktivniju i obrazovaniju radnu snagu", kažu u MVEP-u.
Kao drugi važni vanjskopolitički cilj u narednoj godini u MVEP-u ističu nastavak "političke, humanitarne, gospodarske i vojne" podrške za Ukrajinu, koja se suočava s ruskom agresijom.
Dosadašnja hrvatska pomoć Ukrajini od početka rata iznosi više od 300 milijuna eura, uključujući više od 200 milijuna eura vojne pomoći.