KONZERVATORI su upozorili kako cijela vrsta iznimno ugroženih javanskih nosoroga može nestati s lica Zemlje, ako Indoneziju pogodi još jedan tsunami, piše BBC.
Javanski nosorozi nekada su u krdima lutali džunglama jugoistočne Azije i Indije, a danas ih ima samo 67 na cijelome svijetu.
Maleni broj te nekad rasprostranjene vrste nalazi se u Nacionalnom parku Ujung Kulon koji je prošlog tjedna pogodio tsunami.
Park u podnožju vulkana
Park je smješten u podnožju vulkana Anak Krakatau, istog onog vulkana koji je nedavno vrlo vjerojatno pokrenuo smrtonosne valove u kojima je život izgubilo najmanje 430 osoba.
Vulkan je i dalje aktivan te zaposlenici parka rade na tome da što prije premjeste ugroženu vrstu nosoroga.
Dvoje zaposlenika parka Ujung Kulon poginula su u vulkanskom tsunamiju koji je u subotu 22. prosinca pogodio obalna područja indonezijskih otoka Jave i Sumatre.
Tijekom tog strašnog događaja, uništene su i mnogobrojne zgrade i brodovi parka.
No, javanski nosorozi, jedini koji su ostali na svijetu, ostali su neozlijeđeni. Naime, oni obično obitavaju uz južnu obalu parka, a tsunami je zadesio njegovu sjevernu obalu.
Imali su sreće
Konzervatori upozoravaju da su posljednji javanski nosorozi ovoga puta imali sreće te da je pitanje hoće li preživjeti sljedeći tsunami.
Javanski nosorozi su najugroženija vrsta nosoroga na svijetu.
“S obzirom na to da nigdje na svijetu nema više te vrste nosoroga u zatočeništvu, ako izgubimo ovu populaciju, izgubit ćemo cijelu vrstu“, rekla je Nicola Loweth iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).
Premještanje nosoroga na drugu lokaciju nije tako lak zadatak. Novo područje trebalo bi imati više od 200 vrsta biljaka kojima se hrani javanski nosorog. Također bi trebalo biti dobro opskrbljeno vodom, imati idealan tip tla i vlažnu klimu tijekom cijele godine.
Već godinama traže drugu lokaciju
Vladini dužnosnici već godinama traže prikladnu lokaciju za preseljenje nosoroga. Godine 2017. mislili su da su je pronašli, ali se na kraju projekt nije ostvario.
"Ponekad plan ne funkcionira", rekao je Mamat Rahmat iz Nacionalnog parka Ujung Kulon.
"Postoje mnoge prepreke, tehnički čimbenici, unutarnja ograničenja i vanjski faktori koje treba uzeti u obzir", dodao je.