Rukopisi su desetljećima stajali u bankovnim sefovima u Tel Avivu i Zürichu. Sada su povučeni iz banaka na nalog izraelskog suda, zbog primjedbi dviju žena koje tvrde da su ih naslijedile od svoje majke.
Kafkijanska priča
Književni stručnjaci u oba grada pregledavaju sadržaj kutija, a očekuje se da će on biti neprocjenjiv. Nije sasvim jasno o kakvom se materijalu radi, ali zna se da se u kutijama nalaze rukopisi, pisma i različita književna djela, rekla je Meir Heller, odvjetnica Nacionalne knjižnice Izraela, koja polaže vlasništvo na kutije. Čak je moguće da se u kutijama nalaze završeci nekih od djela koje Kafka nikad nije završio, kao što je "Dvorac".
Kafka ne samo da je bio jedan od najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća, nego je vjerojatno jedini pisac čija djela nikad nisu uspjela biti adekvatno interpretirana. Sva djela koja je napisao postala su klasici književnosti i stoga je ovo otkriće jedno od najvažnijih u povijesti književnosti. Ipak, novi materijal neće ugledati svjetlo dana dok se na izraelskom sudu ne odluči tko je stvarni vlasnik kolekcije.
Slučaj se vraća na oporuku Maxa Broda, Kafkinog dugogodišnjeg prijatelja, kojemu je veliki pisac prije smrti povjerio sve što je napisao, rekavši mu da spali materijal. Na veliku sreću ostatka svijeta, Brod je to odbio učiniti i dao je većinu materijala na objavu, zbog čega su milijuni ljudi pročitali "Metamorfozu", "Dvorac, "Proces" i "Ameriku". Ipak, nije objavio sve. Dio materijala prokrijumčario je kad je 1938. godine pred nacistima bježao na područje gdje će se deset godina kasnije formirati država Izrael. Nakon što je 1968. godine umro, svojoj je tajnici, Esther Hoffe, ostavio svoje književno blago i rekao ga da Kafkina pisanja prenese akademskoj instituciji.
Tko je vlasnik?
Ona to nije učinila. Četrdeset godina je papire držala u svom stanu u Tel Avivu i u bankovnim sefovima u Tel Avivu i Zürichu. Neke je i prodala. Primjerice, originalni rukopis "Procesa" prodala je za 1,8 milijuna dolara. Kad je prije tri godine sama umrla, kolekciju je ostavila svojim dvjema kćerima, Evi Hoffe i Ruth Wiesler, koje su obje preživjele holokaust.
Izraelska nacionalna knjižnica, s druge strane, već godinama traži vlasništvo nad dokumentima, i uložila je prigovor na oporuku Esther Hoffe. Odvjetnici kćeri tvrde da je njihova majka imala pravo raspolagati Kafkinim materijalom na način koji je sama smatrala primjerenim, te da stoga kćeri imaju pravo vlasništva. Njemački nacionalni arhiv već se obratio ženama, želeći od njih za veliku svotu kupiti materijal.
Novi podaci
Bilo kako bilo, sud u Izraelu morat će donijeti konačnu odluku o vlasništvu, a to neće biti moguće dok stručnjaci ne pregledaju sve dokumente. I nakon što se odluči što raditi s materijalom, on će književne stručnjake zabavljati još godinama.
Književno blago bi, osim ranijih verzija Kafkinog rada, moglo sadržavati i materijal koji bi bacio novo svjetlo na Kafkin osobni život, posebno njegov odnos s ljubavnicom Dorom Diamant. Među blagom bi mogla biti pisma koja je Kafka dao Diamant, ali koje je iz njenog stana 1933. godine ukrao Gestapo, ali ih je Brod kasnije uspio nabaviti.