NJEMAČKU trese jedan od najvećih poslovnih skandala, afera Wirecard, a zbog njega su na tapeti političari koji, kako se čini, nisu učinili sve u njihovoj moći da ga zaustave.
>> Šef Bundesbanke: Njemačka mora postrožiti propise o reviziji i računovodstvu
Ministar financija Olaf Scholz nije uspio uvjeriti njemački parlament da su financijski regulatori učinili sve što je u njihovoj moći da bi spriječili aferu Wirecard.
U saslušanju iza zatvorenih vrata Scholz je naglasio kako bi reforma njemačke financijske regulacije, koju je njegovo ministarstvo predstavilo prije desetak godina, trebala popraviti sve nedostatke u sustavu i osigurati da se slične afere ne dogode u budućnosti.
Ipak, to nije uvjerilo zastupnike Bundestaga, prvenstveno oporbene, koji su zatražili da se o pozadini afere otvori sveobuhvatna istraga.
Politički udarac
Kancelarka Angela Merkel već sad nije u milosti oporbe, baš kao ni spomenuti ministar financija Olaf Scholz, za kojeg bi ovo mogao biti veliki politički udarac. Osobito ako se uzme u obzir njegova kandidatura za kancelara na izborima za Bundestag sljedeće godine.
"Zanimljiva pitanja o Wirecardu ostala su bez odgovora", izjavio je Fabio De Masi, zastupnik stranke Die Linke i član parlamentarnog Odbora za financije.
De Masi je istaknuo da je Scholz nejasno objasnio zašto je ministarstvo financija lobiralo u Kini za tu tvrtku za digitalna plaćanja još sredinom prošle godine, mjesecima nakon što je ministar bio upoznat s tvrdnjama da u poslovanju Wirecarda postoje malverzacije.
Je li se dogodio propust i tko je za to kriv, osim Nijemaca, ispituje i Europska komisija, koja je ovih dana najavila istragu u Bafinu, njemačkom nadzornom tijelu. Njemačka središnja banka traži pooštravanje zakona o reviziji i računovodstvu.
Prva propala tvrtka uvrštena u DAX
Wirecard je osnovan 1999. godine u predgrađu Münchena, na vrhuncu balona internetskih kompanija, i u početnoj fazi obrađivao je transakcije za internetske stranice koje su se bavile kockanjem i pornografijom.
S vremenom je proširio krug klijenata i postao miljenik ulagača te je 2018. godine uvršten u indeks frankfurtske burze DAX, nadmašivši po tržišnoj kapitalizaciji divove poput Deutsche Banka i Commerzbanka.
Njegov uspon protumačen je kao prodor financijsko-tehnoloških kompanija u prostor koji je do tada bio rezerviran samo za tradicionalne zajmodavce.
Tržišna vrijednost na vrhuncu iznosila mu je 28 milijardi eura, a danas je postao prva tvrtka uvrštena u indeks DAX koja je propala.
Skandal je izbio nakon što ga je revizor Ernst & Young upozorio da ne može pronaći dokaze o depozitima u vrijednosti 1,9 milijardi eura.
U priču su se uključile dvije banke na Filipinima, objavivši da su dokumenti o Wirecardovim računima krivotvoreni i da njemačka tvrtka nije njihov klijent.