Veliki dijelovi SAD-a pogođeni su snažnim olujama i mećavama koje su dijelove srednjeg zapada i sjeveroistoka prekrile snijegom. Ali nešto je ipak drukčije: mnoge američke savezne države koje su navikle na bijele zime sada imaju više kiše nego snijega.
Nova studija objavljena u srijedu pokazuje da je klimatska kriza uzrokovana ljudskim djelovanjem smanjila snježni pokrivač u velikom dijelu sjeverne hemisfere u posljednjih 40 godina, što prijeti ključnim izvorima vode za milijune ljudi, piše CNN.
Moglo bi se činiti logičnim da bi topliji svijet bio manje gostoljubiv prema snijegu, ali odnos između snijega i klimatskih promjena je složen, a znanstvenici su se godinama mučili da ustanove jasnu vezu između toga.
Dio problema je u tome što je snježne padaline teško točno izmjeriti, a znanstveni podaci iz promatranja s tla, satelita i klimatskih modela dali su kontradiktorne signale o ulozi klimatskih promjena u smanjenju snježnih pokrivača. Neka su područja čak doživjela više snijega u današnjem toplijem svijetu.
Koji dijelovi svijeta bilježe najveći pad količine snijega?
Studija od srijede, koju su istraživači s Dartmouth Collegea objavili u časopisu Nature, nudi širu sliku - klimatske promjene uzrokovale su značajno manje snijega na sjeveru od 80-ih godina. Područja na jugozapadu i sjeveroistoku SAD-a, kao i u središnjoj i istočnoj Europi, bilježe najveći pad zbog globalnog zagrijavanja, između 10% i 20% po desetljeću.
"Vrlo je jasno da klimatske promjene imaju negativan utjecaj na snijeg i vodu. A svaki dodatni stupanj zagrijavanja uklonit će još veći dio resursa snježne vode", rekao je Alexander Gottlieb, glavni autor studije i doktorand na Dartmouth Collegeu.
Istraživači su otkrili da se gubitak snježnog pokrivača ubrzava kada prosječne zimske temperature na nekoj lokaciji porastu iznad minus 8 Celzijevih stupnjeva, točke koju nazivaju "granicom gubitka snijega". Nakon toga gubitak snijega se ubrzava s čak i skromnim porastom temperature.
Velik problem za zajednice koje ovise o snijegu kao izvoru vode
To je velik problem za zajednice koje ovise o snijegu kao izvoru vode. Mnoge svjetske zalihe vode već su ugrožene klimatskim promjenama zbog suše i toplinskih valova, koji postaju sve češći i intenzivniji. Kako se planet nastavlja zagrijavati, mnoga gusto naseljena područja koja se oslanjaju na snijeg tijekom sljedećih nekoliko desetljeća doživjet će povećane gubitke u dostupnosti vode, otkriva studija.
"Kada imate režim koji se mijenja tako da zimi više ne dominira snijeg nego kiša, imate situaciju u kojoj će se rezervoari slabije puniti", rekao je za CNN Justin Mankin, izvanredni profesor geografije u Dartmouthu. Tada se postavlja pitanje hoćemo li imati kišovito proljeće kako bi se nadoknadilo povlačenje vode iz mjesta nizvodno.
Znanstvenici su također promatrali riječne slivove kako bi izmjerili koliko je resursa snježne vode nestalo. Studija je otkrila trend opadanja snježnog pokrivača u 82 od 169 velikih riječnih slivova sjeverne hemisfere, uključujući rijeku Colorado u SAD-u i Dunav u Europi, pri čemu 31 sliv pokazuje otiske klimatskih promjena koje su uzrokovali ljudi.
"Većina ljudi u svijetu živi u riječnim slivovima koji se nalaze na rubu granice koja ubrzava gubitak snijega, pri čemu svaki dodatni stupanj zagrijavanja znači sve veći gubitak snježnog pokrivača", rekao je Mankin.
Kako bi došli do svojih zaključaka, istraživači su posebno analizirali pad snježnog pokrivača u ožujku između 1981. i 2020. godine jer daje prikladan sažetak svih zimskih vremenskih prilika, kako je objasnio Mankin. Napomenuo je da količina snijega na tlu u ožujku pokazuje kakvi su bili zimski uvjeti te sezone prije nego što proljeće otopi akumulaciju, koja potom teče nizvodno kako bi opskrbila kućanstva i poljoprivredu vodom.
"Ova studija je revolucionarna"
"Ožujski snježni pokrivač simbol je svega što se dogodilo tijekom zime, a mi testiramo osjetljivost te mjere", rekao je Mankin za CNN.
Uzastopne godine manjeg snježnog pokrivača na zapadu SAD-a već su omogućile uvid u to kako bi buduće zime i proljeća mogli izgledati u mnogim dijelovima sjeverne hemisfere, od neviđene nestašice vode do sve snažnijih šumskih požara, ističe Mankin.
Snijeg također pomaže u sprječavanju šumskih požara ili može smanjiti njihov intenzitet. Za razliku od kiše, koja može brzo otjecati, snijeg se s vremenom polako otapa i može osigurati polagano i trajno otpuštanje vode u tlo smanjujući vjerojatnost da će se zapaliti i stvarajući manje goriva za širenje požara.
Manji snježni pokrivač također nosi rizik za mjesta koja se oslanjaju na zimske rekreacijske aktivnosti, poput skijanja i snowboardinga, kao ključne ekonomske pokretače. Mnoga skijališta na sjevernoj hemisferi već se suočavaju s takvim izazovima, a mnoga se sada oslanjaju na snježne topove kako bi osigurala dovoljno snijega za poslovanje. Neka se mjesta približavaju temperaturnim pragovima koji će čak i strojno stvoreni snijeg učiniti neodrživim.
Mona Hemmati, znanstvenica na Columbia Climate Schoolu koja nije bila uključena u studiju, kaže da je istraživanje pružilo uvjerljive dokaze o tome kako klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem utječu na snježne obrasce.
"Ono što ovu studiju čini revolucionarnom je njezin pristup izoliranju učinaka antropogenih klimatskih promjena od prirodne klimatske varijabilnosti. Ova studija služi kao ključni podsjetnik na sve veće utjecaje klimatskih promjena i imperativ hitne i usklađene akcije za rješavanje ovog globalnog izazova", rekla je Hemmati.