NAJMANJE 25.000 ljudi više umrlo je tijekom posljednjeg mjeseca pandemije koronavirusa nego što pokazuju službene brojke o broju preminulih koje su objavljene u 11 zemalja. To pruža jasniju iako i dalje nepotpunu sliku o cijeni pandemije u ljudskim životima.
U posljednjih mjesec dana u tim je zemljama umrlo mnogo više ljudi nego u istom periodu prethodnih godina, otkrio je The New York Times. Ukupne brojke uključuju preminule od covida-19, kao i one koji su umrli zbog drugih uzroka, a vjerojatno su među njima i ljudi koji nisu mogli dobiti skrb u preopterećenim bolnicama.
U Parizu svakog dana umre duplo više ljudi nego inače
Ove brojke potkopavaju pretpostavku da bi mnogi ljudi koji su umrli od koronavirusa ionako umrli. U Parizu svakog dana umire dvostruko više ljudi nego inače, mnogo više nego na vrhuncu sezone snažne gripe. U New Yorku je broj umrlih četiri puta veći od uobičajenog.
Naravno, podaci o smrtnosti usred pandemije nisu savršeni. Razlika između službenog broja smrtnih slučajeva i ukupnog broja umrlih posljedica je ograničenog broja testiranja, a ne namjernog prikrivanja informacija. Službeno je do jučer od koronavirusa u cijelom svijetu umrlo 165.000 ljudi, piše New York Times.
No stručnjaci kažu da ukupan broj umrlih daje cjelovitiju sliku o pandemiji, posebice zato što većina zemalja prijavljuje samo broj smrtnih slučajeva od covida-19 u bolnicama.
"Koji god se broj pojavi u određenom danu, bit će to uvelike podcijenjena brojka. Na mnogim mjestima pandemija traje već dugo i bilo je dovoljno vremena da pristignu i zakašnjeli podaci o preminulima, što nam daje precizniju sliku o tome kakva je zaista bila smrtnost", rekao je Tim Riffe, demograf s Instituta Maxa Plancka za demografska istraživanja u Njemačkoj.
Francuzi i Britanci počeli su uključivati umrle izvan bolnica
Razlike su posebice velike u zemljama koje su kasnile u prepoznavanju opsega problema. Istanbul, primjerice, od 9. ožujka do 12. travnja bilježi oko 2100 više mrtvih nego što se moglo očekivati. To je dvostruko više od broja smrtnih slučajeva zbog koronavirusa koje je turska vlada objavila u tom razdoblju za cijelu zemlju. Povećanje broja smrtnih slučajeva sredinom ožujka sugerira da su mnogi ljudi koji su umrli zaraženi u veljači, tjednima prije nego što su turske vlasti službeno priznale prvi slučaj.
U ožujku je indonezijska vlada koronavirusu u Jakarti pripisala 84 smrtna slučaja, ali na gradskim je grobljima tog mjeseca sahranjeno 1000 ljudi više nego inače, prema podacima gradskog Odjela za parkove i groblja. New York Times je za svaku zemlju procijenio višak smrtnosti usporedivši broj ljudi koji su umrli ove godine bez obzira na uzrok s povijesnim prosjekom u istom razdoblju. The Economist taj broj umrlih, poznat kao višak umrlih, također prati na isti način. U mnogim europskim zemljama posljednji podaci pokazuju da umire 20 do 30 posto više ljudi nego inače. To znači da su umrli deseci tisuća ljudi više.
U nekim zemljama vlasti pokušavaju pojasniti koliko se viška umrlih može pripisati covidu-19, bilo uključivanjem smrtnih slučajeva izvan bolnice u ukupne dnevne brojke ili retroaktivnom prilagodbom broja smrtnih slučajeva nakon obrade smrtovnica. U Francuskoj su dužnosnici početkom travnja počeli uključivati umrle od covida-19 i izvan bolnica. I britanski Ured za nacionalnu statistiku počeo je objavljivati podatke o smrtnosti od covida-19 temeljem smrtovnica, što daje točniji iako zakašnjeli uvid u pandemiju nego podaci koje svakog dana objavljuje Public Health England.
Podaci za Španjolsku, Englesku i Wales:
Podaci za Francusku:
Podaci za Nizozemsku i Belgiju:
Podaci za Švedsku i Švicarsku:
Odstupanja od normalnih obrazaca smrtnosti potvrđena su u mnogim europskim zemljama, pokazuju podaci European Mortality Monitoring Projecta, istraživačke skupine koja svakog tjedna prikuplja podatke o smrtnosti iz 24 europske zemlje.
Neuobičajeno je da se podaci o smrtnosti objavljuju tako brzo, kažu demografi, ali mnoge zemlje rade na tome da omoguće sveobuhvatniju i pravovremenu informaciju zbog hitnosti epidemije koronavirusa. Podaci su ograničeni i višak smrtnih slučajeva je podcijenjen ako ni zbog čega drugog onda zbog toga što nisu zabilježeni svi umrli.
"U ovom trenutku imamo djelomičnu sliku. To je jedan pogled na problem koji odražava hitnost situacije, ponajprije kroz bolnički sustav", smatra Patrick Gerland, demograf Ujedinjenih naroda. To će se vjerojatno promijeniti, ističe New York Times.
"U sljedećih nekoliko mjeseci bit će omogućena znatno jasnija slika", rekao je Gerland.
Moglo je biti puno više umrlih
Dobna struktura na osnovu podataka o smrtnosti omogućava još jasniju sliku o ulozi covida-19 u višku umrlih. Primjerice, u Švedskoj je stopa smrtnosti među muškarcima starijima od 80 godina glavni razlog povećane smrtnosti, što sugerira da ukupan broj naročito podcjenjuje ozbiljnost epidemije za starije ljude. Čak i uzevši ove nove brojke u obzir, stručnjaci kažu da je broj smrtnih slučajeva do danas mogao biti puno gori.
"Današnji porast opće smrtnosti događa se u uvjetima izvanrednih mjera, poput socijalnog distanciranja, karantenskih mjera, zatvaranja granica i pojačanja medicinske skrbi, što ima barem neke pozitivne učinke. Vjerojatno je da bi bez ovih mjera trenutačno stopa smrtnosti bila još viša", rekao je Vladimir Školnikov, demograf na Institutu Maxa Plancka.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.