Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
U HNB-u kažu da kovanica od jedne i dvije lipe još uvijek ima dovoljno u opticaju. Ipak, banke ih imaju, ali trgovci ih ne koriste, istaknuo je u HRT-ovoj emisiji Javna ponuda. Iz HNB-a upravo zbog toga ne odbacuju mogućnost da se i cijene koje završavaju na 49, 59, 99 lipa ukinu.
Iako u većini trgovina cijene velikog broja artikala završavaju upravo na 99 lipa, trgovci ostatak od jedne lipe kupcima rijetko izvraćaju, a niti kupci ga ne čekaju.
Ekonomski stručnjak za HRT je izračunao koliko takva praksa godišnje košta državu. Kako kaže, ako tri milijuna kupaca na ovaj način godišnje izgube po 20 kuna, kada se oduzme 25 posto PDV-a, u državni proračun ulazi 75 milijuna kuna manje.
"To je crno tržište i radi se o velikim iznosima", kažu u Udruzi potrošača.
Mirko Palić s Ekonomskog fakulteta kaže da treba sagledati sve aspekte, ali da bi s vremenom moglo doći do ukidanja kovanica od 1 i 2 lipe. I to kroz nekoliko godina.
"Imamo primjer u SAD-u, u zadnjih 25 godina se pokušava dokinuti novčić od 25 centi. U Nizozemskoj je došlo do uštede od 36 milijuna eura godišnje, ukidanjem kovanica najmanjih vrijednosti", objašnjava.
Teško je izračunati koristi ili nedostatke, ali je jasno da je trošak izrade jedne kovanice 7.7 puta veći od njezine vrijednosti, ali svjedoci smo toga da one odlaze iz upotrebe.
Zaokruživanje cijena treba pogledati u kontekstu hoće li se zaokruživati na veću cijeni ili na pet lipa", kaže.