S obzirom na fizičke i financijske rezultate turizma u prvih šest mjeseci ove godine, koji su bolji od lanjskih u isto vrijeme, u Hrvatskoj se ponovo očekuje jako dobra turistička sezona, a time i doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu, ocijenio je na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.
Ovdje ste mogli uživo pratiti sjednicu vlade
Premijer je uvodno na sjednici vlade iznio nove podatke za prvih šest mjeseci ove godine, prema kojima je u Hrvatskoj bilo 7.2 milijuna turista i 28 milijuna noćenja, što je za 6 i 2 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.
Naveo je i da podaci HNB-a o prihodima od stranih turista, za sada samo za prva tri mjeseca ove godine, pokazuju porast prihoda od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, kao i porast broja fiskaliziranih računa u sektoru od 6.5 posto u odnosu na lani.
"Zbog svega toga očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu, a time i doprinos hrvatskom gospodarstvu", poručio je Plenković, najavljujući i da će se tijekom ljeta održati tradicionalni sastanak predstavnika vlade i turističkog sektora.
Ustrojava se Središnji registar stanovništva
Vlada je u prvo čitanje sa sjednice uputila u sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.
"Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna", kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.
"U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske", pojasnio je ministar financija Marko Primorac.
Registar će sadržavati niz podataka
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.
Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.
U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.
Primorac: Velik i zahtjevan reformski iskorak
Njegovim formiranjem prestat će potreba za popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12.8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, rekao je Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.
"Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak", istaknuo je ministar, dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
"Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici", naveo je još Primorac.
Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.
Izmjene Zakona o zaštiti zraka
Vlada je u sabor uputila izmjene Zakona o zaštiti zraka, kojima se dopunjuju odredbe vezane uz provedbu inspekcijskog nadzora pomorskog objekta koji vrši inspekcija sigurnosti plovidbe, i to u nadzoru dijela dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi vezano uz način korištenja metoda smanjenja emisija.
Uvode se i prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu.
"Definiraju se pravne osobe koje mogu provoditi izradu akcijskih planova za poboljšanje zraka, a dodatno se definira i obveznik, koji je izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave, a koji mora osigurati provedbu odluke o mjerama posebne namjene te se donosi pravni temelj za nove podzakonske propise, kojim će se osigurati provedba kompletne evidencije i praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz motora", navela je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.