PROŠLOG petka započela je utrka između virusa i informacija o njemu i neko vrijeme su informacije bile brže iako ih gotovo nije bilo.
Južnoafrički znanstvenici identificirali su novu varijantu virusa koji uzrokuje covid-19 - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) mu je u roku od nekoliko dana dala špijunsko-fantastični naziv omikron, a zbog niza mutacija u njegovom proteinu šiljka, nanomehaničkom ticalu koje se pričvršćuje i probija u stanice, počeli su se uključivati znanstveni alarmi, piše Wired.
Međutim, da budemo jasni, to su bili alarmi u stilu "trebali bismo ovo provjeriti", a ne "svi gube glavu". Ipak, očito zvuče slično.
Zabrane putovanja, zatvaranje granica...
Panika se proširila jer su znanstvenici identificirali omikron u 18 zemalja, što je potaknulo zabrane putovanja, zatvaranje granica, padove na burzama, a u Sjedinjenim Američkim Državama zabrinutost tijekom blagdanskog vikenda da se svijet vratio u ožujak 2020. godine.
Istraživači u Južnoj Africi i Bocvani otkrili su većinu slučajeva dosad iako to može biti samo artefakt potrage za njima. U utorak su nizozemske vlasti objavile da je najraniji slučaj koji mogu identificirati star 11 dana, prije identifikacije omikrona u Južnoj Africi.
To znači da je omikron soj široko rasprostranjen i tajanstven jer nitko još ništa ne zna o njemu. Nadležne institucije za javno zdravstvo još ne znaju je li virulentniji ili zarazniji od delte, koja je od prošlog ljeta istisnula većinu drugih varijanti virusa SARS-CoV-2. Dakle, paničarite. Ili nemojte. To je na vama. A znanstvenici moraju riješiti problem.
Jedna bitna stvar koju znanstvenici moraju saznati
Ono što znanstvenici ne znaju, a moraju saznati je koliko se omikron učinkovito kreće od osobe do osobe. Može li izbjeći imunitet dobiven prethodnom infekcijom ili cjepivom? Uzrokuje li ozbiljnije bolesti? "Trebamo više vrsta podataka", kaže Angela Rasmussen, koronavirologinja u Međunarodnom centru za cjepivo u Saskatchewanu u Kanadi.
To znači traženje genomskih i epidemioloških podataka, razumijevanje imunoloških razlika soja i prikupljanje statistike o probojnim infekcijama i hospitalizacijama.
Nedostaje ključna informacija
Sve će to biti komplicirano jer nedostaje ključna informacija - koliko se dugo omikron širi svijetom. Novi nizozemski podaci sugeriraju da je prošlo više vremena nego što su se zdravstveni stručnjaci nadali. Je li ovo početak vala, ili sredina, ili završetak vala koji nitko nije primijetio? "Čini se da je uhvaćen na početku uspona, u vrijeme kada su svi bili usredotočeni na deltu", kaže John Connor, mikrobiolog sa Sveučilišta u Bostonu, te nastavlja: "Dobro je što sada ostatak svijeta može početi tražiti odgovore na sva pitanja koja postavlja nova varijanta. Djeluje li naša dijagnostika još uvijek? Čini li se da imunološki odgovor koji stvaraju cjepiva još uvijek može neutralizirati ovaj virus?"
Ako je ovo zaista samo početak, onda bi svi s omikronom još uvijek mogli biti jedna čvrsto povezana skupina, demografski ili biološki gledano. Zbog toga bi se ova varijanta mogla činiti opasnijom, zato što se brže kreće ili čini ljude bolesnijima, ako je ta skupina iz nekog razloga bila ranjivija od opće populacije. Ili bi moglo biti suprotno. Da bi to shvatili, istraživači dinamike bolesti mogli bi provesti "forenzičko računovodstvo" da bi uvidjeli kako su se ponašali prethodni valovi poput delte i usporedili to s onim što se događa s omikronom.
To bi moglo reći nešto o tome koliko će omikronov val biti težak.
"Koliko bismo bili u krivu da smo delta soj procjenjivali u istom razdoblju u kojem prepoznajemo omikron?" pita se Matthew Ferrari, direktor Centra za dinamiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Penn State.
O delti se jako malo znalo, sad se zna jako puno
Ukratko, na temelju ranih podataka znanstvenici su znali vrlo malo o delti. Sada deltu znaju jako dobro. Trebat će im isto strpljenje da shvate omikron. Kao prvi korak, više detalja o genetskoj strukturi soja, koji su u početku generirali znanstvenici u Južnoj Africi, moglo bi pomoći u prvim idejama o ponašanju varijante dok se širi.
"Tada se iz genetike može zaključiti kako ovaj virus može izbjeći neutralizaciju antitijela, hoće li pobjeći cjepivu ili neće. Nikad se ne može znati sa sigurnošću, ali se može izračunati procjena na temelju onoga što znamo o genetici drugih varijanti", kaže Deenan Pillay, virolog s University Collegea u Londonu.
Sljedeći odgovori će se temeljiti na postojećem radu. Znanstvenici su već uzeli modificirane verzije proteina šiljka i zalijepili ga na virus koji ne šteti ljudima, a zatim ga kombinirali sa serumima - u osnovi imunološkim dijelovi krvi - različitih ljudi. Obično su to oni koji su imali covid i oporavili se ili su bili cijepljeni ili su liječeni monoklonskim antitijelima.
Zatim provjeravaju afinitet vezanja, u osnovi koliki imunološki odgovor ti različiti serumi postavljaju na protein, a to govori koliko je imunološki sustav dobar u rješavanju promjena u šiljcima.
"Naći ćete titar ili razrjeđenje koje smanjuje broj plakova koje virus ili pseudovirus stvara na stanicama za 50 posto. Obično se uspoređuje neutralizirajući titar nove varijante s prethodnom varijantom", kaže A. Marm Kilpatrick, istraživač zaraznih bolesti na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Cruzu.
Jako puno promjena u omikronu
Istraživači imaju te brojke za druge sojeve covida, uključujući deltu, alfu, pa čak i onaj izvorni pronađen u Wuhanu. "Ono što je posebno zanimljivo u vezi s omikronom je da postoji toliko mnogo promjena u odnosu na ono što smo vidjeli u 'divljem tipu' i delti, primarnim varijantama koje smo do sada imali. Toliko je razlika da se sada moramo brinuti o tome kako te razlike međusobno djeluju", kaže Ferrari za Wired.
Sljedeći korak bit će napraviti iste testove, virus naspram imuniteta, sa samim omikronom. "Možemo ih izvesti relativno brzo, ali moraju se raditi u specijaliziranim okruženjima s trećom razinom biološke sigurnosti", kaže Ferrari. To znači da su laboratoriji postavljeni za opasne respiratorne patogene, sa zračnim bravama, i svi zaposlenici nose zaštitnu opremu i respiratore. Ferrari kaže da se ti rezultati mogu dobiti za tjedan ili dva, Kilpatrick kaže da bi mogli doći i prije.
Problem je, naravno, što su to još uvijek samo informacije iz laboratorija.
"Ono što vidimo u laboratoriju mnogo je jednostavnije od onoga što se događa u stvarnom životu, naš pravi imunološki sustav očito je puno složeniji. To znači da ne možemo savršeno predvidjeti, samo gledajući sekvence, koliku bi imunološku evaziju ovaj soj mogao imati ili koliko je zarazniji. Zaista moramo pričekati više podataka da bismo to vidjeli", kaže Emma Hodcroft, evolucijska genetičarka sa Sveučilišta u Bernu.
Za dobivanje stvarne slike o tome koliki rizik predstavlja omikron bit će ključno uskladiti sve sekvence s kliničkim podacima: tko se razbolio, koliko se teško razbolio, demografija, je li bio zaražen ili cijepljen prije omikrona.
"Važno je napomenuti da nemamo nužno nikakve indikacije iz sekvence o tome je li varijanta više ili manje klinički opasna. Također je jako važno da prvi pacijenti s omikronom nisu identificirani davno. Često se ozbiljniji ishodi ne mogu vidjeti nekoliko tjedana", kaže Hodcroft.
Južna Afrika otkriva puno o ponašanju omikrona
Međutim, jasno je da ne treba kriviti Južnu Afriku za pojavu ovog soja. Tamošnji istraživači su vrlo dobri u uočavanju novih sojeva i bili su dovoljno transparentni da upozore svijet. Ipak, omikronovo ponašanje u Južnoj Africi može pružiti važne naznake njegovog kliničkog tijeka. Južna Afrika je mlada zemlja, 37 posto njezinog stanovništva mlađe je od 20 godina. U SAD-u, za usporedbu, 22 posto stanovništva je mlađe od 19 godina.
Budući da se mlađi ljudi bolje nose s covidom, to je možda iskrivilo početne dojmove da omikron uzrokuje blagu bolest.
"Jedna od ključnih stvari koje moramo učiniti je stvarno pratiti što se događa sa širenjem soja u drugim populacijama, posebno gledajući koliko infekcija postoji u Južnoj Africi i što to znači za hospitalizacije. Budemo li vidjeli bilo kakve rezultate u vezi sa sposobnosti omikrona da izazove težu bolest, to će biti u Južnoj Africi", kaže Lawrence Young, virolog na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Warwick.
Otkrivanje što omikron radi na ljudima potrajat će dugo
Iduća je zbunjujuća činjenica da je HIV-AIDS i dalje rasprostranjen u supsaharskoj Africi, gdje mnogi zaraženi ljudi nisu imali pristup antiretrovirusnim lijekovima. To bi moglo značiti sinergiju bolesti, netko čiji je imunološki sustav potkopan tom bolešću mogao je biti inkubator za nove mutacije, kao što se dogodilo prošle godine s imunokompromitiranim pacijentom u Velikoj Britaniji.
"Kod nekoga s jakim imunološkim sustavom virus će moći malo evoluirati prije nego što imunološki sustav te osobe uništi replikaciju. Ali znamo da kod osoba s oslabljenim imunitetom virus jednostavno poludi. To je utješno jer evolucijski pritisak virusa u tijelu imunokompromitirane osobe neće ga nužno gurnuti u nešto što ga čini stvarno strašnim za čovječanstvo u cjelini", kaže Anna Bershteyn, docentica na Medicinskom fakultetu NYU Grossman.
Otkrivanje što omikron radi na ljudima, a ne u Petrijevim zdjelicama, potrajat će dugo.
Čak ni naizgled osnovno pitanje, uzrokuje li omikron teže infekcije, neće biti lako odgonetnuti. Istraživači će koristiti bolničke podatke tako da moraju čekati dok se dovoljno ljudi razboli u toj mjeri da im je potreban liječnik. U idealnom slučaju, svi ljudi koje proučavaju neće biti cijepljeni i bit će bez prethodne infekcije.
"Nisam siguran da je u Južnoj Africi ostalo dovoljno ljudi koji prije nisu bili izloženi virusu da bi ovi podaci tamo bili mogući", kaže Kilpatrick. Alternativa bi bila proučiti koliko je cjepivo učinkovito u sprječavanju teške bolesti koja zahtijeva hospitalizaciju.
Moramo izmjeriti koliko je dugo omikron u populaciji u odnosu na druge sojeve
Istraživači će također pokušati usporediti stopu po kojoj cijepljeni ljudi dobivaju probojne infekcije u odnosu na stopu infekcije među necijepljenima iako je ta statistika varljiva. To bi bile promatračke studije i riskiraju pristranost u pogledu skupine koje uključuju i kako ih analiziraju.
Na primjer, razlika između dviju skupina mogla bi biti funkcija toga koja populacija ima pristup bolnicama i medicinskoj skrbi. Kilpatrick kaže da bi ove studije mogle potrajati četiri do šest tjedana.
U međuvremenu virologiju mijenja epidemiologija. Moramo izmjeriti koliko je dugo omikron u populaciji u odnosu na druge sojeve. Istraživači širom svijeta testirat će nove slučajeve covida kako bi uvidjeli koju varijantu imaju ljudi i rastu li brojevi omikrona brže od delte kako bi otkrili prenosi li se novi soj lakše ili zaobilazi i bolje imunološki sustav ljudi.
"Ako uvidimo brzu zamjenu, to ukazuje ili na brz prijenos ili na izbjegavanje imunološkog sustava. Te dvije stvari su trenutno pomiješane. Ako vidimo zamjenu delte za omikron, nećemo nužno odmah znati je li to zbog povećane prenosivosti ili smanjene imunološke zaštite", kaže Ferrari.
Treba pratiti prijenos u kućanstvima
A nakon toga ili usred svega toga, također treba pratiti prijenos u kućanstvima. To će pomoći boljoj procjeni prenosivosti, odnosno spoznaji širi li se omikron brže i agresivnije od drugih sojeva.
"Sekundarna stopa napada, broj ljudi na koje se širi virus, mnogo je eksplicitnija mjera prijenosa, ali to je duži, sporiji proces", kaže Ferrari.
I dok neki istraživači shvaćaju što sljedeće trebaju saznati, drugi se nadaju da će riješiti beskorisne stvari koje su se već dogodile. Ako supsaharska Afrika zapravo nije bila dom soja ili čak i ako jest, soj je odavno pobjegao, nema znanstvenog obrazloženja za zabranu putovanja.
"Zabrane nemaju smisla i šalju pogrešnu poruku. Treba ih odmah poništiti. Za zaštitu putnika i granica treba koristiti obavezno cijepljenje i brzo testiranje prije ili nakon dolaska", kaže Madhukar Pai, epidemiolog sa Sveučilišta McGill.
U međuvremenu, zabrane putovanja sprječavaju napredak istraživanja. Kao prvo, sprječavaju ljude da dobiju izolirane uzorke omikron soja. "Brzina kojom ćemo dobiti laboratorijske podatke ovisit će o tome koliko brzo ćemo dobiti pristup izolatima virusa. Zabrane putovanja otežale su dopremanje materijala iz južne Afrike i obrnuto, tako da aktivno ometaju istraživačke napore", kaže Rasmussen.
Bogate zemlje ne smiju gomilati cjepiva
Prema ovom stajalištu, poništavanje zabrana bio bi prvi korak ka ublažavanju nejednakosti između sjevera i juga, koja je vjerojatno pomogla omikronu da se pojavi zbog smanjene dostupnosti cjepiva na jugu.
"Volio bih vidjeti snažan, usklađen, globalni poticaj za cijepljenje", kaže Pai. Bogatije zemlje s većinskim bjelačkim stanovništvom morale bi prestati gomilati cjepiva, povećati donacije međunarodnoj organizaciji za cjepiva Covax i vršiti pritisak na farmaceutske tvrtke da se odreknu patentnih prava i prenesu svoju tehnologiju na proizvođače generičkih lijekova kako bi se povećala proizvodnja.
Dok se sve to ne dogodi, preostaje nam samo panika, zar ne? Ne, jer bez obzira na sve mutacije u proteinu omikronova šiljka, maske su i dalje djelotvorne, osobito N95 ili KN95. Još uvijek je mnogo manje vjerojatno da će se virus prenositi na otvorenom ili u dobro prozračenim zatvorenim prostorima. Cijepljenja gotovo sigurno još uvijek pružaju određenu zaštitu od ove varijante, a dopunske doze sprječavaju da ta zaštita s vremenom nestane.
Sve intervencije koje su uspjele prošli tjedan i dalje funkcioniraju ovaj tjedan i nastavit će funkcionirati i kroz dva tjedna, koliko je voditelj američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthony Fauci rekao da će biti potrebno da se dobiju bolji podaci. "Bez obzira na to koliko malo znamo o omikronu, znamo da je cijepljenje najbolji način za zaštitu sebe i drugih", kaže Beth Linas, istraživačka epidemiologinja na nezavisnom institutu RTI International.
To je dobar savjet, čak i ako ostavimo omikron po strani. Njegov dolazak ne znači da je delta nestala. Širom svijeta taj se soj još uvijek širi. Austrija je trenutno u nacionalnom lockdownu. Nizozemska je zatvorena od 17 do 5 sati ujutro. Pola milijuna ljudi diljem svijeta oboli svaki tjedan, a oko 7000 umre. "Omikron je iskra koja nas ne bi trebala odvratiti od činjenice da smo već u zapaljenoj zgradi", kaže Hodcroft. Ljudi i dalje obolijevaju i umiru od starog soja. Ima još posla.