OD početka agresije Rusije na Ukrajinu, u Europskoj uniji se vode rasprave o sankcijama usmjerenima protiv režima Vladimira Putina i njegove sposobnosti da vodi dug i skup rat.
Čelnici Europske unije su se u ožujku hvalili time kako su ujedinjeni oko sankcija Rusiji, unatoč energetskoj ovisnosti nekih važnih članica o ruskom plinu, no u međuvremenu je svima postalo jasno da je to jedinstvo nestalo.
Rasprave o smislu sankcija protiv Rusije
Najveći kritičar sankcija prema Rusiji je mađarski premijer Viktor Orban, ali nikako i jedini. S druge strane, nema sumnje da su neke sankcije zakomplicirale život Putinu i njegovoj kliki, ali postoje i argumenti za one koji tvrde da će sankcije osjetiti pretežito obični Rusi te da neće imati utjecaja na tijek rata u Ukrajini.
>> Sve više se traži ukidanje sankcija Rusiji. Što bi to točno donijelo?
Ni predsjednik RH Zoran Milanović ne krije svoje mišljenje da je Rusija nepobjediva i da bi Hrvatskoj bilo bolje držati se po strani nego se "dati navući od glasnijih od sebe" te da sankcije "ne funkcioniraju i Rusiji to neće naškoditi, ali je naškodilo nama".
Politico: Ulaganja firmi iz Europske unije se nisu povukla iz Rusije
O svemu tome se može i treba raspravljati, kao i o nedavnim brojkama koje su objavili portal Politico i Europska centralna banka (ECB).
"Dok su sankcije Europske unije smanjile izvoz visokotehnološke robe u Rusiju, vrijednost uvoza, posebno energije i drugih sirovina, značajno je porasla, osobito zbog viših cijena i oporavka od pandemije. Mjesečna vrijednost uvoza iz Rusije dosegnula je vrhunac u ožujku i stalno se smanjivala, dosegnuvši razine prije krize u listopadu", navodi Politico.
"Što je još strašnije, ulaganja Europske unije u Rusiju ostala su mnogo veća nego što se moglo sugerirati u javnim objavama. Dok su tvrtke povukle neke od svojih velikih robnih marki iz Rusije, ukupna imovina kompanija iz eurozone u Rusiji se smanjila za samo 10 posto između kraja četvrtog tromjesečja 2021. i kraja drugog tromjesečja 2022.", ističe Politico.
Što otkrivaju podaci Eurostata?
Politico se poziva na podatke Eurostata do kolovoza ove godine koji pokazuju da je većina članica Unije povećala uvoz iz Rusije. Njemačka za 33 posto, Poljska za 24 posto, Italija za 100 posto, Francuska za 84 posto, Nizozemska za 51 posto itd.
Nakon što je Europska unija uvela sankcije Rusiji, samo se u ovim članicama smanjio uvoz iz Rusije: Finska (- 7 posto), Litva (- 25 posto), Latvija (- 8 posto), Danska (- 44 posto), Estonija (- 14 posto), Švedska (- 60 posto) i Irska (- 20 posto).
Hrvatska je među članicama Unije kojima se od uvođenja sankcija povećao uvoz iz Rusije. Do kolovoza je uvezeno robe u vrijednosti 470 milijuna eura, što je povećanje od 68 posto u odnosu na prošlu godinu. Ipak, Slovenija je apsolutni rekorder: uvoz iz Rusije se od sankcija ove godine u odnosu na 2021. povećao za 346 posto!
ECB: Pozicije direktnih investicija u Rusiju ostale su uglavnom nepromijenjene
ECB u izvještaju ističe da su sankcije imale određene nuspojave.
Pad udjela u ruskoj imovini u EU nije toliko posljedica odlaska tvrtki iz zemlje, koliko se to zbilo "uglavnom zbog smanjenja vrijednosti udjela ruskih portfeljnih vrijednosnih papira u europodručju", kaže ECB. Sve u svemu, "pozicije direktnih stranih investicija ostale su uglavnom nepromijenjene" od početka rata.
Trgovinske i financijske veze europodručja s Rusijom u središtu su pozornosti zbog ruske invazije na Ukrajinu i sankcija koje su Rusiji nakon toga nametnule Europska unija, Sjedinjene Države i druge zemlje.
ECB je dokumentirao kako je rekordni manjak u trgovinskoj bilanci između europodručja i Rusije - zbog naglog povećanja cijena uvezene energije i nižeg izvoza usred sankcija Europske unije - pridonio znatnom pomaku u ukupnoj bilanci tekućeg računa europodručja.
Bilanca tekućeg računa europodručja u odnosu na Rusiju pretvorila se iz malog suficita u manjak od 0.5 posto BDP-a europodručja između drugog tromjesečja 2021. i drugog tromjesečja 2022, konstatira ECB.
Uvoz energenata iz Rusije doprinosi deficitu
Zbog uloge Rusije kao velikog izvoznika energenata i drugih roba, europodručje obično bilježi deficit tekućeg računa u odnosu na Rusiju. Bilateralni deficit bio je najveći u razdoblju 2010.-2014., kada je u prosjeku iznosio 0.3 posto BDP-a europodručja, jer su cijene energije bile na visokim razinama.
Deficit je nakon toga počeo padati, u prosjeku 0.1 posto BDP-a u razdoblju 2015.-2019., prije nego što se pretvorio u mali višak 2020., u skladu sa smanjenim uvozom energije tijekom pandemije koronavirusa.
Međutim, u prvom tromjesečju 2022. bilateralni saldo zabilježio je - na godišnjoj razini - deficit veći od 0.3 posto BDP-a europodručja prvi put od 2014. Deficit je dodatno porastao na 0.5 posto BDP-a u drugom tromjesečju 2022., što predstavlja povijesno najveći deficit europodručja u odnosu na Rusiju i drugi najveći bilateralni deficit europodručja u tom tromjesečju, nadmašen samo deficitom u odnosu na Kinu (koji je dosegao 1 posto BDP-a europodručja).
Jednostavnije rečeno, unatoč sankcijama, trgovina Europske unije s Rusijom se u 2022. povećala. To ne znači automatski da su sankcije besmislene, ali ukazuje na to kolika je isprepletenost gospodarstva Europske unije i Ruske federacije.
Najave iz Rusije
Rusija bi tako početkom 2023. godine mogla smanjiti proizvodnju nafte za pet do sedam posto u odgovoru na ograničenje cijene na sirovu naftu i derivate te zaustaviti prodaju zemljama koje ta ograničenja podržavaju, rekao je nedavno za rusku državnu televiziju potpredsjednik vlade Aleksander Novak.
>> Rusija možda smanji proizvodnju nafte: "Ne želimo ovisiti o odlukama neprijatelja"
Iznoseći prvi put pojedinosti o odgovoru Moskve na ograničenja cijena koje je Zapad uveo zbog ruske invazije na Ukrajinu, Novak je rekao da bi rezovi mogli doseći između 500 tisuća i 700 tisuća barela dnevno.
Također je rekao da su, unatoč naporima Europe da smanji ovisnost o ruskoj nafti i ruskom plinu, ruski energenti traženi diljem svijeta i da Moskva diverzificira svoje kupce. Ustvrdio je i da bi bez ruskih energenata bilo teško osigurati globalni gospodarski razvoj, a predviđa i moguće nestašice plina u Europi, koja je uvela ograničenja cijene plina, ali i nafte.
Što se tiče nafte, Europska unija, skupina zemalja G7 i Australija uvele su 5. prosinca ograničenje cijene od 60 dolara po barelu, pored embarga Europske unije na uvoz ruske sirove nafte koja se doprema morem i sličnih obećanja Britanije, Kanade, Japana i SAD-a.
Ursula von der Leyen: Stojimo uz Ukrajinu!
Sankcije su pogodile prodaju ruske nafte, koja je zaslužna za velik dio prihoda u ruskom državnom proračunu. Izvoz ruske sirove nafte marke Urals iz luka na Baltičkom moru mogao bi pasti i do 20 posto u prosincu.
>> Može li EU prezimiti bez plina iz Rusije?
Ovog se mjeseca sirova nafta Urals prodavala uz veće popuste, a dominantni kupac Indija kupovala je po znatno nižoj cijeni od 60 dolara po barelu.
No očito je da trgovina između Rusije i Europske unije i dalje ide dobro. To neće promijeniti ni deveti paket sankcija, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u Bruxellesu.
>> EU predložila najnoviji, deveti paket sankcija protiv Rusije
"Osam dosadašnjih paketa sankcija već jako nagriza Rusiju, a danas pojačavamo pritisak devetim paketom sankcija", rekla je Ursula von der Leyen. "Stojimo uz Ukrajinu i natjerat ćemo Rusiju da plati za svoju okrutnost", istaknula je Von der Leyen.
Deveti paket sankcija protiv Rusije
Deveti paket sankcija između ostalog uključuje stavljanje gotovo 200 dodatnih pojedinaca i pravnih subjekata na popis sankcioniranih. Među njima su ruske oružane snage, pojedinačni časnici, obrambene tvrtke, članovi parlamenta, ministri, guverneri i političke stranke.
Europska komisija predlaže i uvođenje sankcija protiv još tri ruske banke te punu zabranu transakcija Ruskoj banci za regionalni razvoj kako bi se dodatno paralizirao "Putinov bankomat". Predlažu se i dodatna ograničenja za izvoz proizvoda za dvostruku namjenu, uključujući ključne kemikalije, nervne agense, elektroniku i IT komponente koje bi se mogle koristiti za ruski ratni stroj.
Također se predlaže zabrana izvoza svih vrsta dronova i bespilotnih letjelica te motora za bespilotne letjelice u Rusiju i izvoz u bilo koje treće zemlje, poput Irana, koji bi Rusiji mogao isporučivati dronove. Predlaže se i udar na ruski propagandni stroj zabranom četiri dodatna kanala i drugih platformi za distribuciju sadržaja.
Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i ove sankcije Europske unije dovesti do povećanja uvoza iz Rusije.